DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 77 MART GODINA 1953 PRILOG POZNAVANJU TEHNIČKIH SVOJSTAVA DUGLAZIJEVINE (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch, et Gr.) Dr. Ing. Ivo Horvat, Zagreb 1. UVOD D D uglazija je vrsta drveta koju je unio iz Amerike u Evropu 1827. g. engleski botaničar D. Douglas. Brzi prirast, lako prilagođavanje, kvalitet drveta i druga povoljna svojstva razlog su da se duglazija forsira u šumama srednjeevropskih zemalja.1 Kod nas je duglazija umjetno uzgojena u nekim krajevima Slovenije. Prema J. Urbasu´ 2 uzgojeno je u Sloveniji 17 kultura duglazija sa ukupnom površinom od 16 ha. To su kulture zelene duglazije (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch, et Gr.) Kod nas su o zelenoj duglaziji pisali Urbas i Anić. Urba s donosi podatke o rasprostranjen ju, uzgojnim svojstvima i tehničkoj upotrebljivosti duglazijevine. 0 tehničkim svojstvima duglazijevine Urbas navodi da je ona blijedocrvene boje, laka, svilenog sjaja, a po strukturi slična nizinskoj ariševini. Po svojoj tehničkoj upotrebljivosti, duglazijevina je po Urbasu bolja od smrčevine, a najednaka ariševini. Ani ć u svojoj studiji donosi podatke o rasprostranjen ju ove vrste, klimatskim zahtjevima, uzgojnim svojstvima, formama duglazije, te o bolesti osipanja iglica, koja je posljedica napadaja gljive Rhabdocline pseudotsugae Sydow. 0 tehničkim svojstvima duglazije Anić donosi podatke o težini, tvrdoći i čvrstoći na pritisak iz djela A. U g r e n o v i ć a3. Ani ć navodi da je kvaliteta duglazijevine dobra, da je duglazijevina uzgojena u Evropi širokih godova i relativno velikog učešća zone kasnog drveta. Uslijed toga je i tvrdoća i čvrstoća duglazijevine velika. Proces osržavanja duglazijevine javlja se dosta rano. Po Aniću duglazijevina je po trajnosti nešto slabija od ariševine, a nešto bolja od borovine. Ugrenović 3 donosi podatke o težini, tvrdoći i čvrstoći na pritisak duglazijevine iz evropskih šuma prema rezultatima istraživanja, koje je izvršio G. J a n k a4. U našoj stručnoj literaturi nema radova o tehničkim svojstvima duglazijevine uzgojene kod nas u našim šumama. Cilj je ove radnje da praksi pruži potrebne podatke o nekim osnovnim fizičkim i mehaničkim svojstvima duglazijevine uzgojene u našim šumama. Predmet istraživanja bila je duglazijevina sa jednog staništa u Sloveniji. Istražena su ova svojstva: širina goda, zona kasnog drveta, učešće bijeli i srži, vo |