DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
mined on the basis of a great number of comparations made among trees of various form and commercial value. The increment respectively the dynamics of quality developement are expressed by the action of breast diameter (D) within the value limits of single positive and negative components. The method is specially applicable for systematic observation of developement of growing stock quality as well as for direct comparations particulary in the laying-out of comparative experiments in stands. The method has been applied by Experiment Station at Vinkovci. ISKORIŠĆENJE OBLOVINE KOD IZRADE TESANIH I PILJENIH ŽELJEZNIČKIH PRAGOVA I TESANE I PILJENJE SKRETNIČKE I MOSTOVNE GRAĐE Ing. Benić Roko — Zagreb I I skorišćenje oblo vine kod tesanja i piljenja željezničkih pragova i skretničke i mostovne građe za potrebe državnih željeznica ima i danas vrlo veliko značenje u eksploataciji šuma. Količina željezničkih pragova koja je potrebna za održavanje postojećih i izgradnju novih željezničkih pruga znatna je i traži velike količine drvnih masa. Iako se danas željeznički pragovi proizvode uglavnom tehnikom piljenja na pilanama, ipak je količina tesanih pragova odlučujuća u izvršenju zadatka proizvodnje željezničkih pragova. Obzirom na novo projektovane željezničke pruge koje se počinju graditi već ove godine (pruga Beograd—Bar, pruga Sarajevo—Ploče, pruga Knin—Zadar) eksploatacija će šuma i ove godine morati da proizvede veliku količinu željezničkih pragova. Na pilanama se može naime za piljenje pragova iskoristiti samo potpuno prava oblovina, a tesanjem se mogu iskoristiti i u izvjesnoj mjeri zakrivljeni komadi, samo ako im druge osobine odgovaraju za izradu željezničkih pragova. Kod planiranja potrebne količine oblovine za tesanje stanovitog broja pragova služimo se i danas uglavnom podacima iz Ugrenovićeve knjige »Tehnika trgovine drvetom«, a ovi podaci doneseni su i u Malom šumarsko-tehničkom priručniku. Naši današnji propisi za željezničke pragove razlikuju se od navedenih. Zato smo u ovom prikazu nastojali dotične tabele popraviti i prilagoditi ih postojećim standardima Generalne direkcije željeznica za željezničke pragove. Kako ti postojeći standardi nisu poznati širim stručnim krugovima koji se bave eksploatacijom šuma, a važni su i za šumare koji vrše procjenu drveta na panju, donosimo ih u cijelosti. STANDARD GENERALNE DIREKCIJE JUGOSLAVENSKI DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ZA ŽELJEZNIČKE PRAGOVE Željeznički pragovi Pragovi kako obični tako i skretnički i mostovni izrađuju se piljenjem i tesanjem. Običn i pragov i dijele se na pragove: za normalni i za uski kolosjek. 12T |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Dužina Presjek m cm a) Normalni kolo´sjek 1,435 m 2,60 26 X 16 — 16 2,60 25 X 15 — 15 2,60 24 x 14 — 14 2,50 25 x 15 — 16 2,30 22 X 14 - 14 b) Uski kolosjek od 1,00 m 1,80 | 22 x 14 — 14 od 0,76 m 1,60 20 X 14 — 14 1,50 20 X 13 — 14 od 0,60 m 1,20 | 18 X 13 - 14 a — donja širina, h = visina, b — gornje ležište. Sve naprijed navedene dimenzije treba da su u prosušenom stanju. Obični pragovi se izrađuju od hrastovine, cerovine, bukovine, borovine i jelovinesmrčevine. Za pragove od jelovine, smrčevine, i cerovine, treba prethodni pristanak kupca. Pragovi od cerovine preuzimaju se odvojeno od hrastovih. Isporuka po komadu ili po m3. Kvalitet: Pragovi moraju biti izrađeni od zdravog drveta iz zimske sječe. Gornje i donje površine moraju biti paralelne. Čeona površina normalno presječena. Ne primaju se: piravi (zagušeni), prozukli, truli, mušičavi, crvotočni, zimotreni, okružljivi, usukani, izvitopereni, obratno otesani i neočišćeni od kore i horizontalno raspuklL Dopušta se: Kod svih pragova za normalni kolosjek ± 5 cm u dužinu, ± 1 cm u širinu i ± 1 cm u visinu i na ležištu tračnice. (Za prag 2,60 24 X 14 — 14 cm ne dozvoljavaju se tolerancije za presjek na niže). Kod svih pragova za uski kolosjek — 3 cm u dužinu, ± 1 cm na donjoj širini i na ležištu tračnice. Pragova sa slabijim dimenzijama za normalni i za uski kolosjek može biti samo 20% od isporučene količine. Pragovi za normalni kolosjek sa jednostranom krivinom do 8 cm. Sa krivinom od 8—13 cm pragovi od 2,60 i 2,50 m od 8—10 cm pragovi od 2,30 m, kao i dvo 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 27 <-- 27 --> PDF |
struka krivina od 6 cm kod svih pragova za normalni kolosjek. Ovakovih pragova može biti samo 5% od isporučene količine. Pragovi za uski kolosjek sa jednostranom krivinom do 4 cm. Sa krivinom od 4—6 cm može biti 5% pragova od isporučene količine. Vertikalne raspukline: čeone kod svih pragova za normalni kolosjek do 30 cm. a kod pragova za uski kolosjek do 20 cm. Širina raspuklina ne smije biti veća od 0,5 cm. Pukotine uslijed djelovanja sunca na gornjim površinama ako nisu dublje od 3 cm a ne teku neprekidno preko cijele dužine praga. Raspukline moraju biti osigurane sa »S« željezom ili obručem prema tipu JDŽ. Raspucanih pragova može biti 5% sa maksimalnom raspuklinom od isporučene količine. Kvrge (čvorovi) na ležištu tračnice do 4 cm promjera. Zdrava udubljenja od očišćenih čvorova na gornjoj i donjoj površini praga kao i na stranama praga izvan ležišta tračnica do 2,50 cm duljine i površine do 25 cm2 smo kod pragova kojih su dimenzije presjeka normalne i u tolerancijama na više. Mali zacjepi izvan ležišta Po koja crvotočina od strižibube izvan ležišta tračnice. Hrastov i pragovi . — Hrastovi pragovi izrađuju se iz zimske sječe. Mogu se izrađivati iz drveta oborenog prije dvije godine. Bijel treba da je kod pragova za normalni kolosjek skinuta na ležištu tračnice za 40 cm dužine. Cerov i pragovi . — Izrađuju se točno u ugovorenim količinama iz drveta zimske sječe u istoj godini s tim, da se izrade do konca maja iste godine. Bukov i pragovi . Izrađuju se iz zimske sječe. Isporuka bukovih pragova ima se izvršiti do konca maja. Mogu imati zdravo crveno srce (neprava srž) do jedne polovine čeone površine. tračnice. Od isporučene količine 50% komada dopušta se sa ^ crvenog srca. Crveno srce u oba naprijed navedena slučaja ne smije da se pojavljuje na gornjoj površini praga. Bolesno crveno srce nije dozvoljeno. Borovi pragovi. — Izrađuju se iz bijelog i crnog bora. Dopuštaju se modrim (plavetnilo). Ne smiju imati ispadajuce kvrge. Isporuka se ima izvršiti do> konca juna. Jelovi i smrčevi pragovi. Izrađuju se u točno ugovorenim količinama. Ispadajuce kvrge nisu dozvoljene. Skretnička i mostovna građa. Izrađuje se iz hrastovine i bukovine prema specifikaciji. Uslovi u pogledu kvalitete su kao za pragove izuzev za hrastovu građu gdje se dozvoljava bjeljikovina na gornjoj strani. Krivine su dozvoljene samo kod komada preko 2,60 m dužine i to 1,50 cm na jedan dužinski (tekući) metar. Prema propisima citiranih standarda vidimo, da obzirom na profil, željeznica prima četiri tipa pragova. (Ove smo na slici označili sa I, II, III, IV). Tesanjem se uglavnom proizvode tipovi II i IV a rjeđe III koji nastaje raspiljivanjem tesanih poligona. Profil I dolazi kod piljenih pragova i skretničke te mostovne građe. Za eksploataciju šuma najveće značenje imaju profili koje smo označili sa II i III pa ćemo naše izvode uglavnom i osnivati na njima. Promjer oblovine za izradu pragova i skretničke građe željeznički pragovi (tesani) 1. Pra g samac . Pragovi samci tešu se uglavnom u profilu II i IV. Profil II upotrebljava se kod željeznica normalnog kolos jeka, a profil IV više kod željeznica uskog kolosjeka i to pretežno industrijskih željeznica. Minimalni je promjer trupčića za tesanje praga samca 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 28 <-- 28 --> PDF |
a2 + b2 2\2 (a 2-b 2) 1.) j .-V h2 + +16 h1 2 Dupl j ak. Tesanje dupljaka i danas često dolazi u obzir. Tesanjem "dupljaka te njegovim raspiljivanjem dobivaju se dva praga profila II Promjer trupčića za tesanje dupljaka uz pretpostavku da sirma raspilj´ka kod raspiljivanja poligona iznosi 0,50 cm može se izračunati po formuli d = |/(2h + 0,5)2 + b* 2.) 3. Trojak . Tesanje trojka danas rijetko dolazi u obzir. Ovdje se dobivaju 2 praga profila III i jedan prag profila II. Uz pretpostavku širine raspiljka 0,50 cm cm, dovoljnu točnost za određivanje promjera trupčića daje formula: d = }/(a + h + 0,5)2 + b2 3.) -2/>*OS 4 četverac . Tesanje poligona četverca danas je samo iznimka i to jedino u slučaju izvanredne potrebe za pragovima. Ovakovim tesanjem dobivaju se 4 komada pragova profila III. 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uz pretpostavku skvrženosti rubova 1 : 1 i širine raspiljka od 0,5 cm, za praktične svrhe sa dovoljnom točnošću može se obračunati promjer trupčića po formuli: d=j´(2a + 0,50)2 + [2h + +~275 i-2h*0,S 4 Minimalni promjeri pragovske oblovine na ležištu tračnice u prosušenom stanju prikazani su u tabeli ... 1. Profil pruga 15. , 25 16 15 is Ü 14 l4 14 i 14 l3 14 13 14 cm 8» 25 lb 24 22 20 18 28 Samac 27,7 26,9 26,4 24,7 23,7 22,5 22,3 21,2 Promjer trupčića žištu tračnice Dupljak 36,2 35,8 34,0 31,8 31,8 31,8 31,3 31,3 (u prosušenom Trojak 45,4 43,5 43,2 41,0 39,9 37,2 36,9 35,0 stanju) cm Četverac 57,9 56,1 55,3 52,7 49,0 47,3 46,8 44,5 Skretnička, mostovna građa i piljeni pragovi Dimenzije trupčića za piljenje skretničke, moštane građe i četverobridnih željezničkih pragova (dimenzije razumijevamo na tanjem kraju) jednostavno se mogu obračunati po Pitagorinom poučku: d = |/a2 + b2^ 5.) |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Kubni sadržaj praga Kubni sadržaj tesanog praga odsi u prvom redu o obliku profila praga, a zatim o tome, da li je prag izrađen kao samac, dupljak, trojak ili četverac. Budući da racionalno iskorišćenje oblovine zahtijeva da se pragovi izrađuju iz najtanje moguće oblovine, to se za računanje kubne sadržine pragova mogu upotrebiti slijedeće formule: 1. Prag samac — profil oblika II. Točnu kubaturu praga samca kod kojeg je maksimalno iskorištena oblovina daje izraz w = i-[sL-VYzr^´ + ^^-(h-W11^)] 6.) U ovoj formuli 1 označava dužinu praga, a d minimalni promjer trupčića kako je iskazan u tabeli 1. (Formula se može jednostavno izvesti pa zato ne donosimo njen izvod). 2. Prag dupljak — profil oblika II. Iz tesanog dupljaka dobivamo 2 kom pragova, kojih profil ima oblik označen na skici u standardu pod II. Iako je profil praga sličan onome kod samca, ipak radi drugačije skošenosti bridova formula 6.) ovdje ne može zadovoljiti. Kubaturu dvaju pragova, koji se dobiju raspiljivanjem dupljaka, daje formula V = 1 [alld*--Jä2 + (a + b) (h — -jfW^ä*)] 7.) odnosno, ako mjesto d stavimo odgovarajući izraz po formuli 2. V = 1 [-j i(2 h+~0,5) 2^Sb^Ja2 (a — b) + h (a + b) ] 7a) 3. Prag trojak Tesani trojak raspiljivanjem daje tri komada pragova i to dva praga profila III i jedan prag profila II. Kod obračuna kubne sadržine pragova treba imati u vidu da treći prag, kojeg profil ima oblik II, ima ležište koje je veće od a i iznosi 2 h + 0,5 cm. Budući da ovaj prag ima ležište (bazu) veću od a, kod obračuna iskorišćenja oblovine treba uzeti isto samo sa dužinom a Ukupni volumen ovih pragova može se obzirom na to izračunati po formuli: 1 a — b V = 21-[a-h —y (a — h~2) 2] + l-a-h-M 2 /]* 8.) 4. četverac — 4 komada pragova profila III. Približno točan volumen pragova koji se dobije raspiljivanjem poligona četverca daje izraz 1 V = 4-l[a-h — y(a — b — 2)2] 9.) I ovdje smo radi jednostavnosti pretpostavili skošenost rubova 1 : 1. * Da dobijemo jednostavniji izraz, pretpostavili smo ovdje, da skošenost rubova iznosi 1 : 1, što nije potpuno točno. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 31 <-- 31 --> PDF |
133 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 32 <-- 32 --> PDF |
134 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 33 <-- 33 --> PDF |
SKRETlCKA I MÜSTOVNA ORADA Procent Iskorišćenja oblovine kod pilenja I tesanja — Tabela 4 + 2 OJ = E o o Najmanji promjer trupčića u sirovom stanju 51 rt a CT3 r « -a Srednji promjer trupčića u sirovom stanju Srednja Površina M kružna presjeka rt ploha o´c a trupčića Opaska praga ca a, O cm m2 °/o 3150 0-077931 53-4 46-6 g E 0-50 1-00 1-50 3200 32-50 33 00 0-080425 0-082958 0-085530 o 51-7 50-2 48-6 48-3 40-8 51-4 Na usuh dodano 3°/0; najmanji X «*o o o85 TO 2-00 2-50 300 3-50 4-00 33-50 34*00 3450 35-00 3550 0088141 0090792 0-093482 0 095211 0098980 o o o 47-2 45 8 44-5 43´2 420 52-8 54-2 55-5 56-8 58-0 promjer trupčića u prosušenom stanju iznosi 30 50 cm 1« 5-00 36-00 0104635 39-8 60-2 30 50 0-073062 54-8 45-2 E 050 31-00 0-075477 53 0 470 o Na usuh dodano 1-00 31-50 0-077931 51-3 48-7 ^o E 1-50 32-00 0-080425 o 497 50-3 30°/0; najmanji o o 2 00 3250 0082958 48-2 51-8 promjer trupčića X o oo IO S5 2-50 33-00 0085530 TT 468 53-2 U prosušenom o 3 00 33-50 0-088141 O 45-4 546 TO O stanju iznosi rM 3-50 34-00 0-090792 44-1 55-9 400 34-50 0-093482 428 57-2 29-7 cm -C 500 3550 0-098980 40-4 59-6 IM Su Tabele za obračun pragova te skretničke i mostovna građa Imajući u vidu dimenzije i profile pragova, koji se najčešće susreću u praksi, u slijedećim tabelama donosimo podatke o dimenzijama trupčića za tesanje odnosno piljenje pragova, skretničke i moštane građe, grade, procente iskorišćenja kod prerade oblovine u pragove i broj komada pragova koji se mogu izraditi iz 1 m3 oblovine. Kod obračuna ovih tabela imali smo u vidu kako usuh od svježeg do prosušenog stanja, pad promjera i širinu bijeli. Posebno smo donijeli podatke za bukove, cerove i čamove pragove, a posebno za hrastove pragove t. j . za pragove izrađene iz vrsta kod kojih se za izrađivanje pragova upotrebljava samo srževina. Kod hrastovih pragova uzeli smo u obzir da prosječna širina bijeli iznosi oko 1,5 cm. Na kraju ovoga prikaza smatramo za potrebno naglasiti, da se normalni pragovi mogu proizvoditi već od 25 cm srednjeg promjera (24 cm promjera na tanjem kraju) kod bukve cera i čamo vine a od 29 cm srednjeg promjera trupčića (27 cm promjera na tanjem kraju) kod hrasta, što treba naročito imati u vidu kod procjene oblovine za tesanje pragova, odnosno za piljenje skretničke, moštane građe i piljenih pragova. Kod izrade pragova treba uvijek nastojati da se do maksimuma iskoristi 135 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
raspoloživa količina oblovine koja je sposobna za preradu u pragove. IJ koliko ove tabele bar djelomično pomognu operativi u provođenju zadatka izrade pragova te doprinesu racionalnijem korišćenju raspoložive sirovine, ovaj prikaz će postići svoju svrhu. THE USFUL OUTPUT IN THE PRODUCTION OF HEWN AND SAWN RAILWAY SLEEPERS (CROSS-, SWITCH-, AND BRIDGE TIES) FROM ROUNDWOOD The standard for railroad ties issued by General Direction of Yugoslav State Railways gives new sizes for sleepers. Because of the great need of railway sleepers for the construction of new railway tracks in Yugoslavia, it was necessary to pay special attention to the rational utilization of roundwood used as raw material in this production. Observing tie rules of new standard and the rational utilization of roundwood, in this article are given: diameter minima of logs to be worked into sleepers, the percentage of yield, and the number of sleepers, which can be worked out from 1 cubic meter of roundwood. For the practical purposes in the forestry and wood industry there are given: computation table for beech-, turk oak-, and softwood sleepers (tab. 2), table for oak sleepers (tab. 3), and table for sharp — edged cross-, switch-, and bridge ties (tab. 4). OSVRT NA INDUSTRISKO SMOLARENJE U NAŠOJ ZEMLJI Bran. Pejoski (Skopje) K K ao što je poznato, proizvodnja smole u industriskom razmeru na većim površinama borovih šuma počinje sa prvim godinama Petogodišnjeg plana. Iskaz proizvodnje za period 1947—1951 izneli smo u jednom ranijem radu*. U toku 1952 godine prema dobijenim podacima odgovarajućih proizvodnih jedinica proizvodnja je nešto u porastu**. Proizvodnja smole 1952 godine Odnosno, ako uporedimo proizvodnju smole i dobijene približne količne kolofona i terpentinskog ulja, imali bismo sledeći grafikon (si. 1). Ovaj grafikon pokazuje, i pored toga što je površina borovih šuma pogodnih za smolarenje ograničena, da je razvoj prvih šest godina bio osobito intenzivan. Slika 2 pokazuje raspored smolarskih područja u našoj zemlji prema stanju u 1951 godini. * Šumarski List br. 1—3/1952. Zagreb. ´´* Smatramo se obaveznim da se i na ovom mestu zahvalimo šumskim gazdinstvima, direkcijama i upravama na poslatim podacima i saradnji na pitanju proizvodnje smole i to: Dir. šuma T. Uzice, Rankovićevo, Šum. gazdinstvu Peć, Šum. upravi Divčibare, Zavidović, Višegrad, Bugojno i Pale, Šumariji Opatija i Šum. gospodarstvu Split, kao i drugovima ing. D. Radimiru, ing. M. Čoklu i ing. Simiću. |