DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Aritmetski srednji prosjek K svih stabala pojedine vrste vrijedi kao koeficijent za dotičnu vrst. Prema tome njegova točnost ne ovisi samo o preciznosti u određivanju vrijednosti pozitivnih i negativnih komponenata kvalitete, nego i o broju zastupljenih stabala. Vrijednost K za cijelu sastojinu mješovite strukture obzirom na vrste može se izračunati po formuli: K„ _ gi ki + g2 k2 + g3 ka + . . gn kn gdje ki, k2, ka, kn, znače kvalitetne koeficijente za pojedine vrste, a gi, g´2, g3, gn temeljnice zastupljenih vrsta na plohi ili pruzi čija je ukupna temeljnica G. U tabeli 1 koja je zapravo terenski manual, prikazani su podaci za utvrđivanje kvalitete hrasta u 60-godišnjoj dvoetažnoj sastojini u šum. predjelu Sjeverno Bojkovo, a u tabeli 2 isti podaci u jednako staroj jednoetažnoj sastojini u šumskom predjelu Muško Ostrovo. I ako je u Obje sastojine debljinski rast bio isti (srednji promjeri se razlikuju samo za 5 milimetara), razvoj kvalitete je sasvim različit. Do ovako velike razlike u prirastu kvalitete došlo je uglavnom utjecajem donje etaže (skiofilnih vrsta) i naravno razlikama u pedološkoj strukturi i tehnici njege, no nije nam svrha da to na ovom mjestu obrađujemo. Kvalitetne razlike hrasta u navedenim sastojinama su i na oko vidljive, ali koeficijentom su one brojčano preciznije izražene. Tehnike snimanja Snimanje pojedinih elemenata stabala, koje smatramo komponentama njegove opće kvalitete, ne predstavlja na terenu naročitu poteškoću. Uz upotrebu prikladnih pomagala može se to snimanje izvesti prilično brzo i točno. Duljina deblovine i ostali visinski podaci u mlađim sastojinama utvrđuju se pomoću 6 m duge motke koja na vrhu ima pričvršćenu decimetarsku letevicu kao dendrometar za određivanje graničnog promjera. U starijim sastojinama gdje je deblovina redovito mnogo duža, visinski elementi se lako snimaju prikladnim visinomjerom (na primjer Blume-Leiss) ili motkom. Dendrometar za određivanje graničnog promjera ovdje obično nije potreban, jer se promjer od 10 cm redovno već nalazi u krošnji. Zakrivljenost se promatra bilo uz prislonjenu letvu ili pomoću viska obješenog na oko 2 do 3 metra dugoj motki, u koliko je procjenitelj ne može utvrditi okularno. Iz naše dosadašnje prakse u primjeni ove metode, proizlazi da je dnevno moguće jednom procjenitelju snimiti 100—120 stabala. Zaključak Ovako utvrđenim koeficijentom uzgajivaču je omogućen uvid u razvoj i prirast kvalitete, a teksatoru komparacija sastojina u cilju ka |