DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Aritmetski srednji prosjek K svih stabala pojedine vrste vrijedi kao
koeficijent za dotičnu vrst. Prema tome njegova točnost ne ovisi samo


o preciznosti u određivanju vrijednosti pozitivnih i negativnih komponenata
kvalitete, nego i o broju zastupljenih stabala.
Vrijednost K za cijelu sastojinu mješovite strukture obzirom na
vrste može se izračunati po formuli:


K„ _ gi ki + g2 k2 + g3 ka + . . gn kn


gdje ki, k2, ka, kn, znače kvalitetne koeficijente za pojedine vrste, a gi,
g´2, g3, gn temeljnice zastupljenih vrsta na plohi ili pruzi čija je ukupna
temeljnica G.


U tabeli 1 koja je zapravo terenski manual, prikazani su podaci za
utvrđivanje kvalitete hrasta u 60-godišnjoj dvoetažnoj sastojini u šum.
predjelu Sjeverno Bojkovo, a u tabeli 2 isti podaci u jednako staroj
jednoetažnoj sastojini u šumskom predjelu Muško Ostrovo.


I ako je u Obje sastojine debljinski rast bio isti (srednji promjeri
se razlikuju samo za 5 milimetara), razvoj kvalitete je sasvim različit.
Do ovako velike razlike u prirastu kvalitete došlo je uglavnom utjecajem
donje etaže (skiofilnih vrsta) i naravno razlikama u pedološkoj strukturi
i tehnici njege, no nije nam svrha da to na ovom mjestu obrađujemo.


Kvalitetne razlike hrasta u navedenim sastojinama su i na oko
vidljive, ali koeficijentom su one brojčano preciznije izražene.


Tehnike snimanja


Snimanje pojedinih elemenata stabala, koje smatramo komponentama
njegove opće kvalitete, ne predstavlja na terenu naročitu poteškoću.


Uz upotrebu prikladnih pomagala može se to snimanje izvesti prilično
brzo i točno. Duljina deblovine i ostali visinski podaci u mlađim
sastojinama utvrđuju se pomoću 6 m duge motke koja na vrhu ima pričvršćenu
decimetarsku letevicu kao dendrometar za određivanje graničnog
promjera. U starijim sastojinama gdje je deblovina redovito mnogo
duža, visinski elementi se lako snimaju prikladnim visinomjerom (na
primjer Blume-Leiss) ili motkom. Dendrometar za određivanje graničnog
promjera ovdje obično nije potreban, jer se promjer od 10 cm redovno
već nalazi u krošnji.


Zakrivljenost se promatra bilo uz prislonjenu letvu ili pomoću viska
obješenog na oko 2 do 3 metra dugoj motki, u koliko je procjenitelj ne
može utvrditi okularno.


Iz naše dosadašnje prakse u primjeni ove metode, proizlazi da je
dnevno moguće jednom procjenitelju snimiti 100—120 stabala.


Zaključak


Ovako utvrđenim koeficijentom uzgajivaču je omogućen uvid u
razvoj i prirast kvalitete, a teksatoru komparacija sastojina u cilju ka