DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 19     <-- 19 -->        PDF

nost sortimenta na tom mjestu u istoj mjeri kao vrijednost K, nego daleko
slabije, pa prema tome ne bi smjeli doći u obzir.
Čistoća deblovine se promatra samo na prvoj polovinni debla, pa
veličina B može biti jednaka najviše A/2, zaokruženo pri izmjeri na više.


Kako tehnički sortimenti iz druge polovine debla imaju redovno daleko
manju vrijednost od sortimenta koji se mogu iskoristiti iz prve polovine
debla i to uglavnom zbog duboko uraslih sljepica i ostataka grana
krošnje, to za ovaj dio debla čistoću ne bi bilo umjesno utvrđivati.


Kod rašljastih stabala sa rašljanjem nižim od polovine totalne visine
stabla, ako im je deblo čisto, B se uzima do rašlje, pa je u ovom
slučaju B = A, a ne A/2. Ovo zato, jer je deblo kod takvih stabala do
rašlje redovno bez unutrašnjih jačih ostataka krošnje, koja je u vrijeme
formiranja rašlje imala relativno slabe dimenzije i njeni tragovi su obzirom
na današnje dimenzije debla sasvim beznačajni.


Kako je osim toga veličina A kod takovih stabala već ograničena na
dio debla do rašalje, bilo bi pogrešno veliičnu B uzimati samo do iznosa
A/2 pogotovo što za to ne postoji opravdanje ni obzirom na fiziološkostrukturne
elemente debla.


C — furni r — predstavlja dužinu trupca u metrima koji je prema
Jug. Standardu sposoban za izradu furnira. Kod stabala gdje takav trupac
ne postoji C =0.


Sve tri veličine prvog zbroja u formuli zaokružuje se na cijele iznose,
odnosno pri izmjeri na cijele metre.


Veličine a, b, c kako je već spomenuto, znače griješke koje
umanjuju tehničku sposobnost deblovine, a vrijednost im je različita, već
prema stupnju smanjenja.


a — zakrivljenos t — predstavlja griješku izazvanu krivinom
deblovine, a brojčana joj je vrijednost ovisna o toku krivine duž debla
i kreće se od 1—5. Zakrivljenost, kod koje je visina luka manja od V«
dužine luka, ne smatra se griješkom.


Kao mjerilo za ocjenu vrijednosti zakrivljenosti uzeli smo broj sekcija,
koje su potrebne da se deblo rastavi na parne dijelove duže od 1
metar.


Vrijednost 1 ima krivina debla koju je moguće rastaviti u samo
dvije sekcije, kojih zakrivljenost ne bi prelazila Vda donja sekcija bude najmanje A/2 dugačka. Ukoliko je donja sekcija
kraća od A/2, dobiva a vrijednost 2. Istu vrijednost 2 dobiva a i u slučaju
podjele deblovine na 3 i više sekcija od kojih je prva jednaka A/2.


Kod upotrebe razdjeljenja deblovine na više od dvije sekcije bez
uslova da prva bude dugačka A/2, dobiva a vrijednost prema broju sekcija,
ali najviše 5. Tako za 3 potrebne sekcije vrijednost a je 3, za 4 sekcije
vrijednost je 4, a za više od četiri sekcije a označavamo sa vrijednošću
5.


Na slici 1 šematski je prikazano stupnjevanje veličine a prema obliku
krivine.
Kod ocjene A/2 pri ovom postupku dozvoljeno je odstupanje na niže
za 10% od stvarne duljine A/2.
Kako sekcioniranje ne zahtijeva utvrđivanje duljine sekcija (izuzev
gdje je prva sekcija jednaka A/2), nego samo njihov broj, uz nastojanje


121