DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 18 <-- 18 --> PDF |
gdje K znači kvalitetni koeficijent, D brojčanu vrijednost prsnog promjera mjerenog u" centimetrima, A, B, C pozitivne komponente opće kvalitete, a faktori a, b, c negativne komponente, t. j . griješke koje umanjuju općenitu kvalitetu, izražene brojčano. Prikazat ćemo pojedinačno karakter svake od ovih komponenata, kao i brojačne vrijednosti, koje smo im dali na osnovu brojnih komparacija izvedenih u cilju utvrđivanja upliva pojedine komponente na općenitu kvalitetnu vrijednost. A — dužina deblovine — predstavlja brojčani iznos dužine deblovine u metrima, mjerene od površine tla do mjesta na kojemu promjer debla pada ispod 10 cm. Kod stabala gdje se ovaj promjer nalazi u krošnji, A predstavlja cijelu deblovinu, dok obratno kod tanjih stabala, A predstavlja samo dio deblovine. Ova granica predstavljena je u cilju da se koeficijentu K dade i karakter tehničkog koeficijenta obzirom na iskorištenje, kako bi njegova vrijednost mogla da posluži i kao indikator standardnih sortimenata počam od dimenzije rudnog drva. Prema tome ovaj metod za utvrđivanje kvalitete ne primjenjuje se kod stabala, koja po svojim dimenzijama još ne sadrže tehničke Sortimente, kao ni za sastojine u kojima prevladavaju takova stabla. Prigodom određivanja graničnog promjera dozvoljeno je odstupanje. ± 1 cm, a pogrešku je moguće ograničiti na taj interval pošto se dotični promjer (10 cm) kod naših listača, ako je još u deblu, redovno nalazi ispod 15 m visine što je moguće utvrditi okularnom ocjenom uz pomoć praktičnih pomagala kako će to naprijed biti prikazano. Kod debljih stabala gdje vrijednost A nije uslovljena gornjim promjerom, jer je taj veći od 10 cm, duljina deblovine ne uzima se do mjesta gdje nesumnjivo počinje krošnja ili do rašlje, ukoliko ova nije smještena niže od 4 metra. Ako rašljanje počinje ispod 4 m visine, određuje se K na taj način da se za D uzme promjer debljeg odvojka na 0,5 m iznad rašljanja, a za A dužina od površine tla do krošnje, odnosno do uvjetnog graničnog promjera od 10 cm, ako isti nije u krošnji. Kod stabala, gdje uslijed intenzivnog obraštanja debla živićima, deblo vina nije jasno odijeljena od krošnje, a nije određena ni gornjim promjerom (jer je veći od 10 cm) A se uzima kao dužina jednaka 2/a totalne visne stabla. B — čistoća deblovine — predstavlja brojčanu vrijednost dužine deblovine čiste od postranih izbojaka i grana, mjerene u metrima. To je dužina debla od tla do zone živica (postranih izbojaka), koja počinje izbojkom kojega promjer na 10-om centimetru od debla treba da je veći od Vio promjera debla na tom mjestu, istovremeno uz uslov da je slijedeći izbo jak odnosno grana udaljena od prve najviše 1 metar. U protivnom prva grana ne dolazi u obzir i deblo se smatra čistim do slijedeće uz isti uslov obzirom na debljinu, ali bez obzira na njen položaj prema drugim izbojcima. Na taj način ublaženo je smanjenje K kod stabala sa jednom postranom granom nisko smještenom na deblu, koja se pri iskorištenju lako eliminira prikrajanjem. Uslovna debljina prve grane, koja treba da iznosi najmanje 1/w promjera debla na tom mjestu, postavljena je radi eliminiranja subjektivnosti kod procjene, kao i radi toga što tanji izbojci ne umanjuju vrijed |