DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 18     <-- 18 -->        PDF

gdje K znači kvalitetni koeficijent, D brojčanu vrijednost prsnog promjera
mjerenog u" centimetrima, A, B, C pozitivne komponente opće kvalitete,
a faktori a, b, c negativne komponente, t. j . griješke koje
umanjuju općenitu kvalitetu, izražene brojčano.


Prikazat ćemo pojedinačno karakter svake od ovih komponenata,
kao i brojačne vrijednosti, koje smo im dali na osnovu brojnih komparacija
izvedenih u cilju utvrđivanja upliva pojedine komponente na općenitu
kvalitetnu vrijednost. A — dužina deblovine — predstavlja
brojčani iznos dužine deblovine u metrima, mjerene od površine tla do
mjesta na kojemu promjer debla pada ispod 10 cm. Kod stabala gdje se
ovaj promjer nalazi u krošnji, A predstavlja cijelu deblovinu, dok obratno
kod tanjih stabala, A predstavlja samo dio deblovine. Ova granica predstavljena
je u cilju da se koeficijentu K dade i karakter tehničkog koeficijenta
obzirom na iskorištenje, kako bi njegova vrijednost mogla da
posluži i kao indikator standardnih sortimenata počam od dimenzije rudnog
drva. Prema tome ovaj metod za utvrđivanje kvalitete ne primjenjuje
se kod stabala, koja po svojim dimenzijama još ne sadrže tehničke
Sortimente, kao ni za sastojine u kojima prevladavaju takova stabla.


Prigodom određivanja graničnog promjera dozvoljeno je odstupanje.
± 1 cm, a pogrešku je moguće ograničiti na taj interval pošto se dotični
promjer (10 cm) kod naših listača, ako je još u deblu, redovno nalazi
ispod 15 m visine što je moguće utvrditi okularnom ocjenom uz pomoć
praktičnih pomagala kako će to naprijed biti prikazano.


Kod debljih stabala gdje vrijednost A nije uslovljena gornjim promjerom,
jer je taj veći od 10 cm, duljina deblovine ne uzima se do mjesta
gdje nesumnjivo počinje krošnja ili do rašlje, ukoliko ova nije smještena
niže od 4 metra. Ako rašljanje počinje ispod 4 m visine, određuje se K
na taj način da se za D uzme promjer debljeg odvojka na 0,5 m iznad
rašljanja, a za A dužina od površine tla do krošnje, odnosno do uvjetnog
graničnog promjera od 10 cm, ako isti nije u krošnji.


Kod stabala, gdje uslijed intenzivnog obraštanja debla živićima, deblo
vina nije jasno odijeljena od krošnje, a nije određena ni gornjim promjerom
(jer je veći od 10 cm) A se uzima kao dužina jednaka 2/a totalne
visne stabla.


B — čistoća deblovine — predstavlja brojčanu vrijednost dužine
deblovine čiste od postranih izbojaka i grana, mjerene u metrima.
To je dužina debla od tla do zone živica (postranih izbojaka), koja počinje
izbojkom kojega promjer na 10-om centimetru od debla treba da je
veći od Vio promjera debla na tom mjestu, istovremeno uz uslov da je
slijedeći izbo jak odnosno grana udaljena od prve najviše 1 metar. U protivnom
prva grana ne dolazi u obzir i deblo se smatra čistim do slijedeće
uz isti uslov obzirom na debljinu, ali bez obzira na njen položaj prema
drugim izbojcima.


Na taj način ublaženo je smanjenje K kod stabala sa jednom postranom
granom nisko smještenom na deblu, koja se pri iskorištenju
lako eliminira prikrajanjem.


Uslovna debljina prve grane, koja treba da iznosi najmanje 1/w promjera
debla na tom mjestu, postavljena je radi eliminiranja subjektivnosti
kod procjene, kao i radi toga što tanji izbojci ne umanjuju vrijed