DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 16 <-- 16 --> PDF |
LITERATURA: 1. Grundner-Schwappch: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehender Waldbäume und Waldbestände, ili M. Š. T. priručnik tablice 6.1—6.6 2. Ing . Lj. Marković : Beleške iz slavonskih šuma. Šum. list 1931 str. 627—641. 3. S c h u m a c h e r, F. X. — Hali, F. D. S.: Logarithmic Expression of Timber- tree Volume. Journal of Agricultural Research Vol. 47, No 9. 1933 4. M e y e r, H. A.: A Correction for a Systematic Error Occurring in the Application of the Logarithmic Volume Equation. — The Pennsilvania State Forest School, Research paper No. 7., 1941. Tentative Volume-Tables for Field Ash (Fraxinus angustifolia, Vahl.) On the base of 162 trees, the volume-tables are constructed using Schumacher´s logarithmic formula and Meyer´s correction. M = volume in cubic meters of the entire stem with bark and branches, with diameter over bark greater than 7 cm. («D erbholz»). d = D.B.H.O.B. in centimeters, h == total height above soil - level in meters. Stump - height is l/z DBH. In tab. 1 there are numbers of sample trees and their distribution in diameter-height classes. In tab. 3 the amounts from the volume — table (M2) are compared with the data of some local-volume-tables (Mi) and with the data of S c h w a p p a c h´s volume-tables for oak (M;i). UTVRĐIVANJE KVALITETNE VRIJEDNOSTI STABALA I SASTOJINA Ing. Babogredac Đuro, (Vinkovci) Problematika U U šumskoj, kao uostalom i u svakoj drugoj proizvodnji, proizvedene vrijednosti promatramo i cijenimo dvovrsno: po kvalitetu i kvantitetu. Pojam kvantiteta je bez obzira na vrstu i karakter proizvoda lako shvatljiv, te se pomoću najrazličitijih mjernih sistema relativno točno i jasno određuje. Radi mogućnosti direktne komparacije taj pojam predstavlja danas bazu za određivanje kapaciteta svih vrsta proizvodnje. Međutim kvalitet proizvoda obično nije podložan direktnom sistematiziranju, zbog sastava koji je složen iz više vidova. U šumskoj proizvodnji kvalitet je rezultat djelovanja najrazličitijih ekoloških faktora i svojstava biotipa, pod usmjerenom tehnikom uzgoja. Uslijed toga pojam kvaliteta predstavlja ovdje zbroj mnogobrojnih komponenata kojih vrijednost ne mora biti stalna, što ovisi o načinu upotrebe ili iskorištenja stanovitog proizvoda u određenim ekonomskim uslovima. No svaki proizvod osim specifične kvalitetne vrijednosti obzirom na momentanu upotrebnu vrijednost, sadrži i svoju »općenitu kvalitetu«; furnirski trupac na primjer prije poznavanja tehnike rezanja furnira nije imao današnju kvalitetnu vrijednost i ako je imao sve komponente današnje opće kvalitete. Opća kvaliteta proizvoda ostaje uvijek nepromijenjena. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Radi svoje stalnosti, općenita kvaliteta proizvoda vrlo je prikladan faktor za kontrolu dugotrajnog proizvodnog procesa u šumskoj proizvodnji. U prošlosti je bilo više pokušaja da se taj pojam formulira na način koji bi odgovarao praktičnoj primjeni, pa je kvaliteta stabala izražavana najčešće na temelju oblika deblovine, pomoću različitih klasifikacija kroz više stupnjeva. Međutim svaka takova klasifikacija bila je opterećena uplivom subjektivnosti kod uključivanja najraznoličnijih prelaznih oblika u pojedine stepene, odnosno kategorije. Osim toga takav sistem registriranja kvalitete kroz izvjestan vremenski period imao je više-manje statički karakter, jer su pojedina stabla zadržavala istu kategoriju kroz nekoliko uzastopnih snimanja i ako se njihova kvalitetna vrijednost mijenjala. Stablo koje je u svojoj mladosti bilo svrstano u najviši kvalitetni razred, moglo je često zadržati svoj oblik deblovine, koji mu je osiguravao taj razred, sve do njegove zrelosti, pa mu je kvalitetna oznaka ostala ista premda mu je kvalitetna vrijednost postala neuporedivo veća radi sortimenata koji su se za to vrijeme u njemu razvili. Komparacija kvalitetnog razvoja nije dakle na toj osnovi bila uopće moguća. Naročito je tim putem bilo teško izraziti kvalitetu sastojine, pa među taksacionim elementima do sada uopće i ne postoji takav, koji bi se odnosio na precizniju kategorizaciju sastojina po kvaliteti. U intenziviranju šumske proizvodnje podizanje kvalitetne vrijednosti treba da zauzme prvo mjesto. Poznato je, da u današnjim ekonomskim prilikama tržište drveta zahtijeva vrlo raznolik asortiman detaljno utvrđenih kvaliteta, te sili uzgajivača da na kvalitet obrati istu pažnju kao i na količinu. Ali radi dugog intervala proizvodnje (često 100 i više godina) nije moguće uspješno pratiti tok prirašćivanja i razvoj kvaliteta. Naročitu pak teškoću predstavlja registriranje kvalitete pri naučno-istraživačkim radovima, posebno kod uzgojnih pokusa u sastojinama. Kako je međutim baš podizanje kvalitetne vrijednosti često glavni predmet pokusa, nužnno je u tom slučaju poznavati pouzdanu formulaciju «općenite kvalitete». Pored toga potrebno je da takova formulacija bude jednostavna i u praksi lako primjenjiva, i da daje što manje mogućnosti subjektivnom zaključivanju. Glavna njena karakteristika trebala bi da se sastoji u jasnom i nesumnjivom konstatiranju stvarnog stanja u progresivnom razvoju kvalitete stabala i sastojina u bilo kojem momentu kontrole tog stanja. Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti brojčanim koeficijentom Prikazat ćemo ovdje način kojim se u tu svrhu po autorovom prijedlogu služi šumsko-pokusna stanica Instituta za šumarska istraživanja NRH u Vinkovcima, i to u sastojinama listopadnih vrsta drveća. Na osnovu dosadašnjih iskustava koja smo stekli primjenom ovog načina kod pokusa u sastojinama, konstatirali smo njegovu prikladnost naročito za komparacije, jer kvalitetnu vrijednost deblovine izražava brojčanim koeficientom, kojeg je moguće utvrditi bez većeg upliva subjektivnosti. Za utvrđivanje navedenih koeficijenata postavili smo slijedeću empirijsku formulu: K = D[A + B + C— (a + b + cS )] |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 18 <-- 18 --> PDF |
gdje K znači kvalitetni koeficijent, D brojčanu vrijednost prsnog promjera mjerenog u" centimetrima, A, B, C pozitivne komponente opće kvalitete, a faktori a, b, c negativne komponente, t. j . griješke koje umanjuju općenitu kvalitetu, izražene brojčano. Prikazat ćemo pojedinačno karakter svake od ovih komponenata, kao i brojačne vrijednosti, koje smo im dali na osnovu brojnih komparacija izvedenih u cilju utvrđivanja upliva pojedine komponente na općenitu kvalitetnu vrijednost. A — dužina deblovine — predstavlja brojčani iznos dužine deblovine u metrima, mjerene od površine tla do mjesta na kojemu promjer debla pada ispod 10 cm. Kod stabala gdje se ovaj promjer nalazi u krošnji, A predstavlja cijelu deblovinu, dok obratno kod tanjih stabala, A predstavlja samo dio deblovine. Ova granica predstavljena je u cilju da se koeficijentu K dade i karakter tehničkog koeficijenta obzirom na iskorištenje, kako bi njegova vrijednost mogla da posluži i kao indikator standardnih sortimenata počam od dimenzije rudnog drva. Prema tome ovaj metod za utvrđivanje kvalitete ne primjenjuje se kod stabala, koja po svojim dimenzijama još ne sadrže tehničke Sortimente, kao ni za sastojine u kojima prevladavaju takova stabla. Prigodom određivanja graničnog promjera dozvoljeno je odstupanje. ± 1 cm, a pogrešku je moguće ograničiti na taj interval pošto se dotični promjer (10 cm) kod naših listača, ako je još u deblu, redovno nalazi ispod 15 m visine što je moguće utvrditi okularnom ocjenom uz pomoć praktičnih pomagala kako će to naprijed biti prikazano. Kod debljih stabala gdje vrijednost A nije uslovljena gornjim promjerom, jer je taj veći od 10 cm, duljina deblovine ne uzima se do mjesta gdje nesumnjivo počinje krošnja ili do rašlje, ukoliko ova nije smještena niže od 4 metra. Ako rašljanje počinje ispod 4 m visine, određuje se K na taj način da se za D uzme promjer debljeg odvojka na 0,5 m iznad rašljanja, a za A dužina od površine tla do krošnje, odnosno do uvjetnog graničnog promjera od 10 cm, ako isti nije u krošnji. Kod stabala, gdje uslijed intenzivnog obraštanja debla živićima, deblo vina nije jasno odijeljena od krošnje, a nije određena ni gornjim promjerom (jer je veći od 10 cm) A se uzima kao dužina jednaka 2/a totalne visne stabla. B — čistoća deblovine — predstavlja brojčanu vrijednost dužine deblovine čiste od postranih izbojaka i grana, mjerene u metrima. To je dužina debla od tla do zone živica (postranih izbojaka), koja počinje izbojkom kojega promjer na 10-om centimetru od debla treba da je veći od Vio promjera debla na tom mjestu, istovremeno uz uslov da je slijedeći izbo jak odnosno grana udaljena od prve najviše 1 metar. U protivnom prva grana ne dolazi u obzir i deblo se smatra čistim do slijedeće uz isti uslov obzirom na debljinu, ali bez obzira na njen položaj prema drugim izbojcima. Na taj način ublaženo je smanjenje K kod stabala sa jednom postranom granom nisko smještenom na deblu, koja se pri iskorištenju lako eliminira prikrajanjem. Uslovna debljina prve grane, koja treba da iznosi najmanje 1/w promjera debla na tom mjestu, postavljena je radi eliminiranja subjektivnosti kod procjene, kao i radi toga što tanji izbojci ne umanjuju vrijed |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nost sortimenta na tom mjestu u istoj mjeri kao vrijednost K, nego daleko slabije, pa prema tome ne bi smjeli doći u obzir. Čistoća deblovine se promatra samo na prvoj polovinni debla, pa veličina B može biti jednaka najviše A/2, zaokruženo pri izmjeri na više. Kako tehnički sortimenti iz druge polovine debla imaju redovno daleko manju vrijednost od sortimenta koji se mogu iskoristiti iz prve polovine debla i to uglavnom zbog duboko uraslih sljepica i ostataka grana krošnje, to za ovaj dio debla čistoću ne bi bilo umjesno utvrđivati. Kod rašljastih stabala sa rašljanjem nižim od polovine totalne visine stabla, ako im je deblo čisto, B se uzima do rašlje, pa je u ovom slučaju B = A, a ne A/2. Ovo zato, jer je deblo kod takvih stabala do rašlje redovno bez unutrašnjih jačih ostataka krošnje, koja je u vrijeme formiranja rašlje imala relativno slabe dimenzije i njeni tragovi su obzirom na današnje dimenzije debla sasvim beznačajni. Kako je osim toga veličina A kod takovih stabala već ograničena na dio debla do rašalje, bilo bi pogrešno veliičnu B uzimati samo do iznosa A/2 pogotovo što za to ne postoji opravdanje ni obzirom na fiziološkostrukturne elemente debla. C — furni r — predstavlja dužinu trupca u metrima koji je prema Jug. Standardu sposoban za izradu furnira. Kod stabala gdje takav trupac ne postoji C =0. Sve tri veličine prvog zbroja u formuli zaokružuje se na cijele iznose, odnosno pri izmjeri na cijele metre. Veličine a, b, c kako je već spomenuto, znače griješke koje umanjuju tehničku sposobnost deblovine, a vrijednost im je različita, već prema stupnju smanjenja. a — zakrivljenos t — predstavlja griješku izazvanu krivinom deblovine, a brojčana joj je vrijednost ovisna o toku krivine duž debla i kreće se od 1—5. Zakrivljenost, kod koje je visina luka manja od V« dužine luka, ne smatra se griješkom. Kao mjerilo za ocjenu vrijednosti zakrivljenosti uzeli smo broj sekcija, koje su potrebne da se deblo rastavi na parne dijelove duže od 1 metar. Vrijednost 1 ima krivina debla koju je moguće rastaviti u samo dvije sekcije, kojih zakrivljenost ne bi prelazila V kraća od A/2, dobiva a vrijednost 2. Istu vrijednost 2 dobiva a i u slučaju podjele deblovine na 3 i više sekcija od kojih je prva jednaka A/2. Kod upotrebe razdjeljenja deblovine na više od dvije sekcije bez uslova da prva bude dugačka A/2, dobiva a vrijednost prema broju sekcija, ali najviše 5. Tako za 3 potrebne sekcije vrijednost a je 3, za 4 sekcije vrijednost je 4, a za više od četiri sekcije a označavamo sa vrijednošću 5. Na slici 1 šematski je prikazano stupnjevanje veličine a prema obliku krivine. Kod ocjene A/2 pri ovom postupku dozvoljeno je odstupanje na niže za 10% od stvarne duljine A/2. Kako sekcioniranje ne zahtijeva utvrđivanje duljine sekcija (izuzev gdje je prva sekcija jednaka A/2), nego samo njihov broj, uz nastojanje 121 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 20 <-- 20 --> PDF |
da on bude što manji, praktički ne predstavlja ovaj postupak naročitu teškoću ocjene. b — usukanos t — znači usukanost prve polovine A sa brojčanom vrijednosti 1—3, što ovisi o stepenu koji se uzima prema Jug. Standardu (stavke 313.1, 313.2, 313.3), pa bi vrijednost 1 označivala usukanost sa otklonom žice od 5 cm po tekućem metru. Otklon žice od 5—8 cm svrstavao bi se pod vrijednost 2, a veći otklon imao bi vrijednost 3. Sametsk/ pr/k&z. zakriY// Ova griješka na drugj polovini deblovine nije uzeta u obzir, zbog njenog neznatnog upliva na vrijednost sortimenta tog dijela, pa prema tome i na općenitu kvalitetnu vrijednost stabala. c — rakavos t — predstavlja pogrešku deblovine izazvanu razvojem hipertrofija staničja uslijed raka. Vrijednost joj se kreće od 1 do 3. Stupanj 1 dobiva c u slučaju hipertrofije na jednom mjestu do veličine a/3 opsega debla na tom mjestu, odnosno na više mjesta, ako sumarno ne prelazi 1/a opsega debla na polovini dubljine. Vrijednost 2 označavala bi rakavost na hipertrofijama, koje bilo na jednom mjestu, bilo sumarno prelaze 1/3 opsega debla na polovini duljine, ali pod uslovom da na prvoj polovini A ne prelaze tu granicu. Intenzivnija rakavast kod koje hipertrofija na prvoj polovmi debla pojedinačno ili sumarno prelaze l/a opsega na polovini dubljine, svrstava se pod vrijednost 3. d — zimotrenos t — griješka uzrokovana uzdužnim raspucavanjem deblovine uslijed hladnoće, groma i si. Vrijednost joj se kreće od 1 — x, već prema duljini ozljede. Ako je na primjer duljina ozljede 3 m, d — 3. 122 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 21 <-- 21 --> PDF |
e — deformirano žilište — predstavlja redovnu griješku deblovine kod stabala izraslih iz panja, a ovamo se svrstavaju i griješke nastale mehaničkim ozljeđivanjem žilišta. Vrijednost e uvijek iznosi 1. f — kvrgavos t — vrijednost 1—3, što ovisi o intenzitetu i veličini kvrga na deblu. Pod kvrgama razumijevamo ovdje sve ostatke grana, koje su imale dimenzije počam od onih što smo ih kod čistoće utvrdili kao granične za poimanje živica. U ovu griješku svrstavamo i sve žuljeve i ozljede mehaničke prirode, kao i mjesta na deblu gdje izbijaju postrani izbojci (živici) deblji od Vio promjera debla na tom mjestu, osim izbojka kojim je određena čistoća B. Ovo zato, što čistoćom nije dovoljno izražen intenzitet obraštanja, jer zona živica iznad čistog dijela debla može biti različno gusta. Vrijednost f kreće se od 1—3, a stupanj 1 ima kvrgavost u slučaju da se zapaža samo na drugoj polovini debla. Vrijednost 2 označava kvrgavost prve polovine debla, sa najmanje 3 kvrge, ali koje potječu od postranih grana, koje ne uzrokuju nagli pad promjera. Ostaci grana i žive grane koje na prvoj polovini debla uzrokuju nagli pad promjera (okularno primjetljiv) bez obzira da li je njima određena čistoća B, svrstavaju se pod vrijednost 3. Za rašlju nižu od 4 metra uvijek je f = 3. Kvrgavost na zadnjoj četvrtini deblovine (pri krošnji) ne smatra se griješkom pa u slučaju da na prve tri četvrtine nema ni jedne primjetljive kvrge ili ozljede f = o. g — nepravilnostpresjeka — griješka koja umanjuje procenat iskorištenja, a promatra se na presjeku u prsnoj visini. Vrijednost g = 1. h — trule ž — vrijednost 1 —x, već prema duljini onog dijela deblovine koji je oštećen. Trulež se procjenjuje izvana, a natruli dijelovi debla zaokružuju se na cijele metre. 1 — crvotočin a — promatra se prema širini bušotine. Za bušotine do cea 3 mm promjera postavljena je vrijednost 1—2, a griješka se odnosi samo na prva 3 metra deblovine. Vrijednost 1 označava crvotočinu sa najviše 5 takovih bušotina po tekućem metru, dok se veći broj bušotina svrstava pod vrijednost 2. Za šire bušotine (iznad 5 mm) postavljena je vrijednost 2—5, a griješka se odnosi na prvu polovinu deblovine i stepenuje se po vrijednosti ovako: Vrijednost 2: jedna bušotina na prva 3 m deblovine ili najviše 5 bušotina iznad 3 m visine. Vrijednost 3: najviše 3 bušotine na prva 3 metra deblovine bez bušotina iznad te visine, ili 1 bušotina do 3 m, uz neograničen broj bušotina iznad te visine. Vrijednost 4: najviše 3 bušotine do 3 m visine uz neograničen broj bušotina iznad 3 m. Vrijednost 5: Više od 3 bušotine do 3 m visine. Eventualne griješke, koje ovdje nisu predviđene svrstavaju se u kategoriju jedne od navedenih griješaka, već prema tome kojoj su po svojoj naravi najsličnije. Brojčanim koeficijentom utvrđuje se kvaliteta svakog pojedinog stabla I — III biološkog razreda (po Kraftu) bilo na primjernoj površini ili duž određene linije. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Aritmetski srednji prosjek K svih stabala pojedine vrste vrijedi kao koeficijent za dotičnu vrst. Prema tome njegova točnost ne ovisi samo o preciznosti u određivanju vrijednosti pozitivnih i negativnih komponenata kvalitete, nego i o broju zastupljenih stabala. Vrijednost K za cijelu sastojinu mješovite strukture obzirom na vrste može se izračunati po formuli: K„ _ gi ki + g2 k2 + g3 ka + . . gn kn gdje ki, k2, ka, kn, znače kvalitetne koeficijente za pojedine vrste, a gi, g´2, g3, gn temeljnice zastupljenih vrsta na plohi ili pruzi čija je ukupna temeljnica G. U tabeli 1 koja je zapravo terenski manual, prikazani su podaci za utvrđivanje kvalitete hrasta u 60-godišnjoj dvoetažnoj sastojini u šum. predjelu Sjeverno Bojkovo, a u tabeli 2 isti podaci u jednako staroj jednoetažnoj sastojini u šumskom predjelu Muško Ostrovo. I ako je u Obje sastojine debljinski rast bio isti (srednji promjeri se razlikuju samo za 5 milimetara), razvoj kvalitete je sasvim različit. Do ovako velike razlike u prirastu kvalitete došlo je uglavnom utjecajem donje etaže (skiofilnih vrsta) i naravno razlikama u pedološkoj strukturi i tehnici njege, no nije nam svrha da to na ovom mjestu obrađujemo. Kvalitetne razlike hrasta u navedenim sastojinama su i na oko vidljive, ali koeficijentom su one brojčano preciznije izražene. Tehnike snimanja Snimanje pojedinih elemenata stabala, koje smatramo komponentama njegove opće kvalitete, ne predstavlja na terenu naročitu poteškoću. Uz upotrebu prikladnih pomagala može se to snimanje izvesti prilično brzo i točno. Duljina deblovine i ostali visinski podaci u mlađim sastojinama utvrđuju se pomoću 6 m duge motke koja na vrhu ima pričvršćenu decimetarsku letevicu kao dendrometar za određivanje graničnog promjera. U starijim sastojinama gdje je deblovina redovito mnogo duža, visinski elementi se lako snimaju prikladnim visinomjerom (na primjer Blume-Leiss) ili motkom. Dendrometar za određivanje graničnog promjera ovdje obično nije potreban, jer se promjer od 10 cm redovno već nalazi u krošnji. Zakrivljenost se promatra bilo uz prislonjenu letvu ili pomoću viska obješenog na oko 2 do 3 metra dugoj motki, u koliko je procjenitelj ne može utvrditi okularno. Iz naše dosadašnje prakse u primjeni ove metode, proizlazi da je dnevno moguće jednom procjenitelju snimiti 100—120 stabala. Zaključak Ovako utvrđenim koeficijentom uzgajivaču je omogućen uvid u razvoj i prirast kvalitete, a teksatoru komparacija sastojina u cilju ka |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 23 <-- 23 --> PDF |
tegorizacija. Taksaciona evidencija sastojinskih koeficijenata po vrstama drveća, bila bi neosporna i realna orijentacija kod sastava eksploatacionih preliminara, obzirom da su koeficijentom indicirani i standardni tehnički sortimenti. Posebni pak značaj ima ovaj način utvrđivanja kvalitete stabala i sastojina kod istraživačkih radova i pokusa, gdje je potrebna komparacija stanja kvalitete u različitim vremenskim razmacima, a koja zahtijeva progresivno i dinamično stupnjevanje kvalitetne vrijednosti u formi brojčanog koeficijenta, umjesto različitih statičkih oblika kategorizacije koji su u praksi uobičajeni. Navedeni način za sada je rezultat empirijskih komparacija vrijednosti pojedinih komponenata kvalitete, pa će matematski odnosi koje izravaža predložena formula moći da se obrade tek poslije šire primjene ov metode u praksi. Tabela I. Šumski predjel: Odjel: Datum snimanja: D [A + B + C -- (a + b + c .. .)J = K Sjeverno Boljkovo 81. prosinac 1952. Određivanje kvalitetnog koeficijenta stabala Red. broj Vrst drveća D A B C a b c d e f g h i K Primjedba 1 2 3 4 hrast 26 24 31 23 15 9 14 14 8 5 7 5 3 1 1 2 1 3 2 442 336 358 345 A duljina deblovine B čistoća od grana C furinski dio 5 25 6 6 300 6 25 14 7 1 1 1 450 7 8 23 29 15 15 8 8 3 1 1 1 437 609 a — 1-5 zakrivljenost b = 1-3 usukanost 9 22 16 8 1 1 1 462 c = 1-3 rakavost 10 24 14 7 2 1 432 d == l-x zimotrenost 11 42 12 6 1 714 e = 1deform žiliste 12 13 14 15 35 34 25 30 16 15 14 15 8 8 7 8 3 1 1 2 2 1 2 1 700 646 425 660 f = g = h = 1-3 kvrgavost 1-2 nepravilnost presjeka l-x trulež 16 17 32 45 15 8 8 8 1 2 2 2 640 540 i = 1-5 griješke od insekata 18 21 14 7 3 1 357 19 43 7 7 2 516 20 31 5 8 1 372 21 23 U 6 3 322 22 31 15 8 1 2 620 23 M 27 15 8 3 1 513 24 27 16 8 648 25 28 14 7 1 2 504 26 37 15 8 1 2 740 - 27 „ 29 15 8 3 580 28 29 „ „ 31 24 12 15 6 8 2 1 1 1 496 480 Sastojinski koeficijenti za vrstu: hrast 30 31 „ " 32 26 14 13 7 7 1 1 1 1 608 468 Ks = 513 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tabela II. (a -i, , . , vi Šumski predjel: Odjel: Datum snimanja: K = D [A + B + C--(a+ b + c+ ...)] MuškQ 0strv0 8 prosinac 1952 Određivani e kvalitetnog koeficijenta stabala Red. broj Vrst drveča D A B C a b 1d e f g h i K Primjedba 1 hrast 42 8 8 1 1 588 2 3 3 5 6 7 „ M „ » »» 23 24 30 38 27 30 12 11 14 11 14 11 2 2 7 6 7 3 4 5 3 3 5 1 1 3 2 1 2 2 2 1 138 144 510 456 351 330 A duljina deblorine Đ čistoća od grana C furnirski dio a = 1-5 zakriolfenost 8 34 12 6 1 2 510 b = 1-3 usukanost 9 36 10 5 4 3 288 c = 1-3 rakavost 10 " 34 15 4 2 578 d — l-x zimotrenost 12 32 9 3 2 2 3 2 96 c = 1 deform, žilište 12 49 11 3 3 1 3 343 f = 1-3 kvrgavost 13 34 11 6 1 1 510 g — 1nepravilan 14 22 12 3 2 286 presjek 15 34 11 6 1 1 510 h = l-x trulež 16 39 10 5 2 507 i = 1-5 griješke 17 24 15 2 2 2 312 insekata 18 33 11 4 3 3 1 264 19 " 31 9 4 3 2 248 20 24 16 4 1 3 384 21 22 n 27 32 14 6 5 5 2 513 288 23 24 n 30 33 12 8 2 6 3 1 330 429 25 28 12 3 5 3 196 26 20 13 2 2 260 27 28 29 " n f) 25 31 28 10 11 15 2 2 2 5 2 2 2 3 3 3 1 25 248 336 30 27 8 3 3 2 162 31 32 33 34 35 36 37 38 B " M M „ M 22 24 26 27 17 28 23 32 9 12 16 7 10 12 12 11 4 2 4 2 4 3 3 3 3 3 1 3 1 3 5 3 2 3 3 2 2 3 2 3 1 176 96 412 162 153 308 230 192 Sastojinski koeticijent za vrstu: hrast Ks = 313 39 M 34 13 3 3 2 2 306 Summary Author exposes the method of determination of the tree and stand quality on the basis of thieir general quality which is expressed by a numeric coefficient. This coefficient results from proposed empiric formula which expresses the relationship between components of general quality. The general quality of trees is represented by the sum of positive |
| ŠUMARSKI LIST 3/1953 str. 25 <-- 25 --> PDF |
mined on the basis of a great number of comparations made among trees of various form and commercial value. The increment respectively the dynamics of quality developement are expressed by the action of breast diameter (D) within the value limits of single positive and negative components. The method is specially applicable for systematic observation of developement of growing stock quality as well as for direct comparations particulary in the laying-out of comparative experiments in stands. The method has been applied by Experiment Station at Vinkovci. ISKORIŠĆENJE OBLOVINE KOD IZRADE TESANIH I PILJENIH ŽELJEZNIČKIH PRAGOVA I TESANE I PILJENJE SKRETNIČKE I MOSTOVNE GRAĐE Ing. Benić Roko — Zagreb I I skorišćenje oblo vine kod tesanja i piljenja željezničkih pragova i skretničke i mostovne građe za potrebe državnih željeznica ima i danas vrlo veliko značenje u eksploataciji šuma. Količina željezničkih pragova koja je potrebna za održavanje postojećih i izgradnju novih željezničkih pruga znatna je i traži velike količine drvnih masa. Iako se danas željeznički pragovi proizvode uglavnom tehnikom piljenja na pilanama, ipak je količina tesanih pragova odlučujuća u izvršenju zadatka proizvodnje željezničkih pragova. Obzirom na novo projektovane željezničke pruge koje se počinju graditi već ove godine (pruga Beograd—Bar, pruga Sarajevo—Ploče, pruga Knin—Zadar) eksploatacija će šuma i ove godine morati da proizvede veliku količinu željezničkih pragova. Na pilanama se može naime za piljenje pragova iskoristiti samo potpuno prava oblovina, a tesanjem se mogu iskoristiti i u izvjesnoj mjeri zakrivljeni komadi, samo ako im druge osobine odgovaraju za izradu željezničkih pragova. Kod planiranja potrebne količine oblovine za tesanje stanovitog broja pragova služimo se i danas uglavnom podacima iz Ugrenovićeve knjige »Tehnika trgovine drvetom«, a ovi podaci doneseni su i u Malom šumarsko-tehničkom priručniku. Naši današnji propisi za željezničke pragove razlikuju se od navedenih. Zato smo u ovom prikazu nastojali dotične tabele popraviti i prilagoditi ih postojećim standardima Generalne direkcije željeznica za željezničke pragove. Kako ti postojeći standardi nisu poznati širim stručnim krugovima koji se bave eksploatacijom šuma, a važni su i za šumare koji vrše procjenu drveta na panju, donosimo ih u cijelosti. STANDARD GENERALNE DIREKCIJE JUGOSLAVENSKI DRŽAVNIH ŽELJEZNICA ZA ŽELJEZNIČKE PRAGOVE Željeznički pragovi Pragovi kako obični tako i skretnički i mostovni izrađuju se piljenjem i tesanjem. Običn i pragov i dijele se na pragove: za normalni i za uski kolosjek. 12T |