DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 56 <-- 56 --> PDF |
i propisno u modernim postrojenjima, po mogućnosti pod vakuumom, proizvesti dobro terpentinsko ulje i vanredan kolofonij jasne «X» gradacije. Dosadašnja iskustva naše smolarske industrije pružaju nam dvije direktive za sve veće ekonomske uspjehe u budućnosti: 1. Povećati proizvodnju smole po stablu, 2. Povećati kvalitet proizvedenog materijala. Sve većom proizvodnjom smole smanjit će se razmjerno produkcioni troškovi, a sve boljim kvalitetom proizvoda povećat će se prodajna cijena fabrikata i postići bolji efekat u borbi za privrednu samostalnost. Rr POŠUMLJAVANJE GOLETI U RAZNIM EVROPSKIM DRŽAVAMA POSLJEDNJIH GODINA Evropska komisija za šumarstvo i šumske proizvode, koja je održala svoje 4. zasjedanje od 1.—6. oktobra 1951. god. u Rimu sastavila je za države članice među ostalim i slijedeće preporuke: 1. Potrebu da se dade prioritet programu za pošumljavanje time, što će staviti na raspolaganje interesentima dovoljno kredita i radne snage. 2. Da se dade prednost drveću brzog rasta za što skoriju proizvodnju industrijskog, rudnog i celuloznog drveta. 3. Da se uoči važnost pošumljavanja van šumskih areala: sadnja aleja, sadnja pored rijeka i kanala, osnivanja poljozaštitnih i vjetrobranih pojasa, industrijskih plantaža itd. 4. Da se zavedu potrebne mjere predostrožnosti za obranu mladih nasada protiv požara Tako je u Francuskoj ustanovljena institucija «Fonds Forestier National*, koja će finansirati ogroman plan pošumljavanja, koji obuhvaća površinu od 2 miliona hektara iz prihoda povećanih cijena svih vrsti drvnih proizvoda (osim ogreva) za izvjestan postotak. Ova površina sastoji se: 1. iz šum. predjela uništenih od vatre, invazije kukaca ili rata 700.000 ha 2. iz napuštenih neobrađenih poljoprivrednih površina 400.000 ha 3. iz nadopuna i kompletiranja površina pod šumom 800.000 ha 4. iz nasada u redovima, plantaža topole itd. 100.000 ha U proučavanju je dalnja osnova za 2 miliona hektara, koja se odnosi većim dijelom na zemljišta koja su napustili seljaci jer su nerentabilna. Pošumljavanja vrši država u tijesnoj suradnji sa privatnim vlasnicima i javnim ustanovama, te obuhvataju oko 70.000 ha godišnje. Od godine 1947.—1950. pošumljeno je svega 236.625 ha, a samo u godini 1950. oko 63.093 ha goleti. U Njemačkoj je uništeno mnogo šuma za vrijeme rata golom sječom, a mnogo je stradalo i od požara. Od god. 1948.—1950. sasječeno je oko 120.000 ha, tako, da je gola površina u 1948. god. iznašala oko 450.000 ha, koja je predmetom plana pošumljavanja. God. 1949. pošumljeno je 98.000, a god. 1950. daljnjih 70.000 ha ogoljelih šumskih površina. U Austriji uspješno napreduje akcija obnove šuma. Tako je pored redovitih kredita određen utržak od 100.000 kontrolnih kupona za iznos drveta u iznosu od 12 miliona šilinga za pošumljavanje golih površina. Za pošumljavanje goleti Koruške, gdje je 1950. god. posječeno 1,579.100 m3 drveta tj. za 75% preko godišnjeg etata, izrađena osnova pošumljavanja predviđa da će se kroz 10 godina zasaditi oko 70 miliona sadnica. U tu svrhu zasnovano je 19 šum. rasadnika sa površinom od 16.5 ha. Samo s proljeća 1951. god. zasađena je površina od 2.500 ha sa 9, 458.000 šum. sadnica uz potrošak od cea 3,9 miliona šilinga. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 57 <-- 57 --> PDF |
U Italiji je u svrhu pošumljavanja goleti uzgojeno je 429 šumska rasadnika preko 30 miliona sadnica listača uglavnom topole, eukaliptusa, akacija, kestena i oko 50 miliona četinara, smrče, jele, bora, limbe, ariša, čempresa, cedra i dr. Od 2 miliona nezaposlenih radnika pola miliona zaposleno je na radovima pošumljavanja, izgradnje šumskih cesta i puteva, navodnjavanja i ostalih melioracionih radova. Proslava dječjeg dana pošumljavanja upriličena je u prošloj godini na 5.883 mjesta širom zemlje, te je sa 1,300.000 đaka raznih škola posađeno 948.000 sadnica liščara i četinara. Napomenuti treba da su pošumljavanja vršena i na privatnu inicijativu. Koncern «Snia-Viscosa» finansira obimna pošumljavanja trskom (Arundo donax u provinciji Udine, gdje je obično godišnje posađeno oko 1.200 ha površine sa 25 miliona podanaka, kao i pošumljavanja bujičkih predjela Sicilije na površini od 14.000 ha sa brzorastućim drvećem eukaliptusa (Eucalyptus rostrata, E. globulus na svježim i E. gomphocephala na aridnim tlima) u svrhu proizvodnje celuloze i tekstilnog vlakna. Bugarska sa oko 3 miliona ha šuma (33% šumovitosti) i etatom od 2,280.000 m3 trebala je pošumiti 67.000 ha i meliorirati 52.000 ha. Godine 1949. stvarno je pošumljeno 46. 200 ha goleti, a u 1950. godini zasađeno je daljnih 36.500 ha goleti i popunjeno 40.000 ha šum. površina. Osim toga je u Dobruči osnovano 350 km poljozaštitnih i vjetrobranih pojasa. Čehoslovačka sa oko 4 miliona šum. površine i god. etatom od 11 miliona m* drvne mase (4/5 četinari 1/5 liščari) trebala je pošumiti površinu od 231.000 ha goleti odn. godišnje 46.000 hektara. Madžarska sa 1,200.000 ha šum. površine (13.4% šumovitosti) treba da pošumi 65.000 ha goleti. Pristupilo se pošumljavanju 28.500 ha goleti živog pijeska zasnivajući poljozaštitne i vjetrobrane pojase. U svrhu što brže proizvodnje borovog sjemena izrađen je separator, koji ljušti sjeme sa češera, čisti i dezinficira sa kapacitetom od 15 m. c, koliko je dovoljno da se zasije 750 ha goleti. Time je trošak proizvodnje smanjen sa 50.— na 20.— for. po kilogramu. Poljska sa površinom od 6.2 miliona ha (šumovitosti 22%) i etatom od 10.5 miliona m3 drvne mase treba zasumiti oko 1 milion ha goleti. Godine 1950. pošumljena je površina od 88.000 ha. Rumunjska sa površinom od 6 miliona ha (24% šumovitosti) i etatom od 18 miliona kubika (26% četinari, 40% bukva, 20°/o hrast, 14% ost. liščari) zašumila je 1949./50. oko 76.000 ha goleti. SSSR sa ukupnom površinom od 1„068,600.000 ha i 58.700 miliona kubika (zaštitnih šuma 27.2 mil ha, 3.300 mil. m3; poljozaštitnih 85.4 mil. ha i 2.900 mil. ma; eksploatacionih šuma sa površinom od 900 mil. ha i 52,500 mil. m3 — 89.5% od čitave drvne zalihe (izvršen je posljednji petgodišnji plan 1946.—1950. god. u sjetvi i sadnji na površini od 1,892.000 ha sa 108%, u podizanju novih šum. rasadnika u površini od 32.801 ha sa 106%, u radovima na prirodnoj obnovi na površini od 1,010.000 ha sa 101%, u prikupljanju šum. sjemena u 95.476 tona sa 105% i sabiranju žira u 80.561 tona sa 104% uspjehom. Iz «Unasylva» 1949/50. Rr |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 58 <-- 58 --> PDF |
LUGARSKI PRIRUČNIK Šumarsko društvo NR Hrvatske dalo je u štampu «Lugarski priručnik*, koji će imati oko 350 stranica; u opremi i formatu «Malog šumarsko-tehničkog priručnika », a u redakciji: Ing. Stjepan Šurić, ing. Ilija Lončar, ing. Milan Androić, ing. Mirko Špiranec i ing. Đuro Knežević. Sadržaj: Uvod, Uzgajanje, Sporedni šumski proizvodi, Građevinarstvo, Tehnologija drveta, Unutrašnja građa drveta, Mehanička prerada drveta, Iskorišćavanje šuma, Geodezija, Denđrometrija, Uređivanje šuma, Zaštita šuma, te sa svim za praksu potrebnim tabelama. Cijena jednom primjerku iznosit će oko Din. 500.— (u pretplati Din. 50.— niže). Izlazi iz štampe koncem marta 1953. godine. Kako će se štampati u ograničenom broju primjeraka, mole se drugovi, ustanove i poduzeća da hitno najave potreban broj primjeraka na adresu: ŠUMARSKO DRUŠTVO NR HRVATSKE-ZAGREB, Mažuranićev trg 11, odnosno da izvrše pretplatu na tekući račun: 401-T-236, sa oznakom «Lugarski priručnik». LOVAČKI PRIRUČNIK Šumarsko društvo NR Hrvatske dalo je u štampu ^Lovački priručnik», koji će imati 450 stranica u opremi i formatu «Malog šumarsko-tehničkog priručnika*, a u redakciji: ing. Čeović, ing. Dragišić, Srdić, dr. Rohr, Šoš i dr. Priručnik izlazi koncem maja 1953. god. iz štampe, a cijena i uslovi pretplate bit će objavljeni naknadno. UPUTSTVO SARADNICIMA Članke i druge radove valja slati uredništvu čitljivo prepisane pisaćim strojem sa proredom među redovima i to na boljem papiru i samo na jednoj strani lista. Po stranama neka ostane prazan rub od 3 cm. U tekstu neka se naznači mjesto eventualne tabele, diagrama ili slike. Crteži trebaju biti jasni i izrađeni tušem na bijelom crtaćem papiru, a slike ne treba lijepiti uz tekst, nego zasebno priložiti. Uz originalne članke neka se doda kratak sadržaj preveden na engleski, francuski ili njemački jezik, a ako je to nemoguće, onda ćemo mi prevesti ovdje. Rukopisi se štampaju jezikom i pismom kako su napisani, ako autor drukčije me odredi. Štampani se rukopisi ne vraćaju. Separatne otiske treba autor na vrijeme pismeno naručiti i za njih snosi troškove štampanja. Saradnja se u listu honorira. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 59 <-- 59 --> PDF |
An ansver to the article of Mr. D. Afanasijev «Our afforestation* — Ing. A. Horvat The number of years required to grow 2 in. (5 cm) in diametre — Dr. D. Klepac Communications Bibliography ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje 1. Kompletna godišta Šumarskog lista — neuvezana 1915, 1917, 1921, 1924—1928, 1929—1930, 1932, 1935—1939, 1941—1945, 1947, 1949—1950 240.— Din 2. Pojedine brojeve Šumarskog lista od 1878—19rl ... . 20.— ,, 3. Kauders A.: šumarska bibliografija, Zagreb 1947 . . . 90.— „ 4. Mali šumarsko-tehnički priručnik I i II dio rasprodan! 5. Fišer M.: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama, Zagreb 1951 220.— Din 6. Tablice za kubiciranje trupaca, Zagreb 1950 20.— „ 7. Benić-Prančišković: Motorne lančane pile, Zagreb 1949 50.— „ zatim starija izdanja 8. Hufnagl-Miletić: Praktično uređivanje šuma, Zagreb 1926 40.— Din 9. Josip Kozarac, izvaci iz njegovih književnih djela povodom 30. g. smrti, Zagreb 1936 50.— „ (nabavku ove knjige preporučamo uprava i đac:ma šumarskih škola) 10. Markić M.: Krajiške imov. općine, Zagreb 1937 ... . 30.— ,, 11. Petrović D.: Šume i šumska privreda Makedonije, Zagreb 1926 20.— „ 12. Baranac S.: Pouke iz šumarstva, Beograd 1935 ... . 30.— „ 13. Baranac S.: Naše šumarstvo i lovarstvo, Beograd 1932 20.— ,, Narudžb e prima : Šumarsko društvo NK Hrvatske, Zagreb, Mažuranićev trg 11, čekovni račun kod NB 401-T-236 ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, telefon 36-473. — Godišnja pretplata: Din 400, za studente šumarstva i učenike srednjih škola Din 100. — Pojedini broj Din 35. — Račun kod Narodne banke u Zagrebu br. 401-T-236. — Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 60 <-- 60 --> PDF |
STRUČNA DJELA IZ PODRUČJA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE Pisac: ..´ Afanasijev D.: ´ -f´ Banuševac T.: Beltram B.: Bujukalić H.: Bura D.: Cividini-Prister: Cividini-Prister: Flfigl S.: Frančišković S.: Fukarek P.: Giperborejski B.-Mar ković: Horvat : Horvatić i dr.: Jovković B-: Jovanović: Kauders A.: Kovačević Ž.: Krpan JL: Lazarev: Lončar I.: Miletić Ž.: Miletić Ž.: Milošević-Brevinac Mohaček M.: Panov A.: Postnikov A.: Prisjažnjuk A.: Prisjažnjuk A.: Rajner F.: Soljanik I.: Slander J. : Šum. fakultet, B i Šušterčić M.: Šušterčić M.: Tresiglavić D.: Ugrenović A.: Ugrenović A.: Veseli D.: Veseli D.: Veseli D:. Veseli D.: Veseli D.: Wraber M.: Wraber M. . Žagar B.: Žnidaršić R.: .Naslov knji g...e: Ekspresne- sume " / - / Gajenje Šuma I, Beograd, 1951. Apnenje v gozdarstvu, Ljubljana, 1950. Obračnn zapr. stabala, Sarajevo, 1951. Šumsko građevinarstvo Prispevek k racionalizaciji dela s krožnimi žagami Tehnika vpenjanja žaganih listov v jarem, Lju bljana, 1950. Gradnja mostova na šumskim putovima i pruga ma, Zagreb, 1950. Prirodno sušenje drveta, Zagreb, 1951. Bibliografija o kršu, Sarajevo, 1951. Dendrologija Nauka o biljnim zajednicama Priručnik za tipoloŠko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb, 1950. Šumsko semenarstvo Uređivanje šuma Podizanje i gajenje Šuma, Beograd, 1951, Primjenjena entomologija I, Zagreb, 1950. Furniri i šperovano drvo, Zagreb, 1950. Uređenje bujica Njega sastojina proredom, Zagreb 1951. Osnovi ured. preb. šume, Beograd, 1950. Osnovi ured, preb. šume, II, Bsograd, 1951. Seljačko pošimljivanje u Srbiji, Bgd, 1951. Organska kemija, Zagreb, 1951. Sakupljanje i manip. šum. sjemena, Sarajevo, 1951. Prerada drveta na pilanama, I. Bolesti i štetočina semenja, Sarajevo 1951. Štetočine i bolesti u rasadniku, Sarajevo 1951. Utjecaj šuma na vodni režim, Ljubljana, 1950.´ Spisak Šumskog drveća i žbunja na ruskom, srpsko- hrvatskom i latinskom jeziku, Beograd, 1950. Zatiranje lubarjev Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1951. Cenitev po debelmskih razredih, Ljubljana 1950. Nega bukovja in jelovja Čuvanje šuma od požara, Sarajevo, 1951. Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas Zagreb, 1951. Šuma u svjetlu nauke, Zagreb, 1951. Osnovi uzgajanja šuma, Sarajevo, 1951. Osnovi zaštite šuma, Sarajevo, 1951. Osnovi dendometrije, Sarajevo, 1951. Osnovi šum. botanike, Sarajevo, 1951. Osnovi iskorišćavanja Šuma Gojenje gozdov v luči genetike, 1950. Gozdna veget. slika in gozdno-gojit. problemi Prekmurja, 1951. O gozdnih požarih II. izdaja Tabele za kubiranje rezanog drveta u engleskim mjerama, drugo izdanje, Ljubljana, 1951. Nabavlja se kod Štamparsko poduzeće „Seljačka knjiga", Sarajevo, ul. Zrinjskog br. 6 Izdavačko poduzeće Srbije Uprava,, Lesa", Ljubljana, Gankara c. 18 Narodni šumar, Sarajevo, Titova ul. 76 „Svjetlost", Sarajevo, ul. Raaojke Lakić 7/II Uprava „Lesa", Ljubljana, Cankar c. 18 Uprava „Lesa", Ljubljana, Cankar c. 18 Poljoprivredno-nakladni zavod, Zagreb, Zrinjevac br. 16 Narodni šumar, Sarajevo´ Titova ul. 76 „Svjetlost", Sarajevo, ul. Radojke Lakić 7 11 Poljopr.-nakladni zavod, Zagreb, Zrinjevac 16 Poljopr.-nakladni zavod, Zagreb. Zrinjevac 16 „Svjetlost", Sarajevo, ul, Rajdoke Lakić 7 11 „Svjetlost", Sarajevo, ul. Rajdoke Lakić 7 II Poljopr. izdavačko poduzeće, Beograd Zagreb, knjižarsko poduzeće Zgb, Ilica 30 Zagreb, knjižarsko poduzeće, Zgb, Ilica 30 „Svjetlost", Sarajevo, ul. Radojke Lakić 7/II Zagreb, knjižarsko poduzeće, Zgb, Ilica 30 Soc. poljopr,, Beograd Miloša V. 16 Zadružna knjiga, Beograd, ul. 1. maja 15 Znanstvena knjižara, Zgb, Zrinjevac 13 Nar. Šumar, Sarajevo, Titova 76 „Svjetlost". Sarajevo, ul. R. Lakić 7 II Narodni Šumar, Sarajevo, Titova 76 Narodni šumar, Sarajevo, Titova 76 Blasnikova tisk., Ljubljana Šum. institut Srbije, Beograd Uprava „Lesa", Ljubljana, Cankar c. 18 Izdavačko poduzeće Srbije Uprava „Lesa", Ljubljana, Cankar c. 18 Uprava „Lesa", Ljubljana, Cankar c. 18 Nar. Šumar, Sarajevo, Titova ul. 76 Znanstvena knjižara, Zgb, Zrinjevac 13 Znanstvena knjižara, Zgb, Zrinjevac 18 „Svjetlost", Sarajevo, ul. R. Lakić 7 II „Svjetlost", Sarajevo, ul. R. Lakić 7 II „Svjetlost", Sarajevo, ul. R. Lakić 7/11 „Svjetlost", Sarajevo, ul. R. Lakić 7 II „Svjetlost", Sarajevo, ul. R. Lakić 7 II Drž. založba Slov-, Ljubljana Geografski vestnik, Ljubljana „Les", Ljubljana, Cankar c. 18. „Les", Ljubljana, Cankar c. 18, Cijena Din 300 — iir— 10*— — 279´15 75 290 — 26"90´ 252- 265´— 125 108 — 322 — 87´— 158´— 29" 150´— 68´— 100 — 593´— — 243"— 29´— 230 — 30-— 60 — 50-— _ 10 — — 70*— 32´ — 30 _ 30 — 53 — 70 — 56 — 123 — 122 — 58´— — 14 — 52´— UPOZORENJE! Pozivaju se pisci i izdavači stručnih djela iz područja šumarstva, da uredništvu Šumarskog lista (Zagreb, Mažuranićev trg 11) pošalju popis svojih novih publikacija uz naznaku naslova, izdavača i cijene, kao i popis onih publikacija koje se u izdavačkom poduzeću ne mogu više nabaviti. |