DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 39 <-- 39 --> PDF |
imamo na velikim površinama. Po kategoričkoj zabrani g. Afanasijeva trebalo bi logično, sasjeći sve šume bukve i hrasta itd., jer se samo tako može spriječiti njihov dalji uzgoj. Vjerujem, da se nitko neće naći, tko će poslušati ovaj prijedlog našeg »naprednog« šumara. Moram završiti. Znam da ima još mnogo toga, na što bi se mogao osvrnuti, ali ne dozvoljava mi vrijeme i prostor a ni strpljivost čitalaca. Mislim dapače, da će mi mnogi od drugova zamjeriti, što sam toliko važnosti dao pisanju g. Afanasijeva i pri tom ponavljao stvari, koje su elementarne u struci. No vjerujem i to, da će članak gosp. ing. D. Afanasijeva ipak izazvati veliko interesovanje. Čak sam uvjeren da bi, obzirom na način pisanja i postavke, i u jednom medicinskom časopisu pobudio živost i interesovanje — ako ne kod drugog a ono kod sljedbenika Dr. Freuda i Dr. Adlera. Gosp. Afanasijev će se ovom odgovoru — do završnog pasusa — vjerojatno iskreno veseliti. On vrlo rado polemizira sa svakim, tko mu pokloni i malo pažnje. Međutim što se mene tiče, ovo je moj konačni odgovor gosp. Afanasijevu. To je za njega naročito povoljno, jer će, nastavi li dalje ovakovim poslom, ubuduće imati prvu i — posljednju riječ. VRIJEME PRELAZA (Temps de passage, Einwachszeit) Dr. ing. Dušan Klepac, Zagreb Definicija vremena prelaza V V rijem e prelaz a (T) je recipročna vrijednost godišnjeg debljinskog prirasta (Z) pomnožena širinom debljinskog stepena ili razreda (a): T = \ a (1) Vrijeme prelaza može se odrediti pomoću Presslerov a svrdla bušenjem stabala u prsnoj visinni i vađenjem izvrtak a (uzoraka). Broj godova na izvrtku duljine odi —lem daje nam broj godinna, koji je bio potreban, da je stablo povećalo svoj prsni promjer za (a) cm. Taj broj godova zovemo individualnim vremenom prelaza (t). Primjena vremena prelaza Vrijeme prelaza je jedan od najvažnijih elemenata kojim se služimo kod uređivanja prebornih šuma. Pomoću njega određujemo normale, pomoću njega prosuđujemo intenzitet gospodarenja i kvalitet sastojine, pomoću njega ustanovljujemo produkciju i prirast drvne mase. Ovaj posljednji proble m čini nam se najaktuelniji, pa ćemo se ovdje ograničiti na nj. |