DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 35 <-- 35 --> PDF |
s malim rezultatima, sve to ne interesira g. Afanasijeva. Priroda mora slušati, a ako u svojoj tvrdoglavosti ne sluša, onda valjda neće biti kriv g. Afanasijev nego priroda. To je barem jasno. Gosp). Afanasijev mi pokušava držati čas o »principima socijalizma«. Neka izvine. Ne smatram ga nikako mjerodavnim u tim pitanjima. Trebao bi biti netko pozvaniji sa kojim bi se upustio u polemiku, a koji ne bi napisao, da se »socijalna pitanja moraju rješavati tehnikom«. Dalje gosp. ing. Afanasijev piše ovako: »Kao drugi razlog A. Horvat navodi te famozne ,loše´ ekološke faktore i pokušava to dokazati, navodeći na pr. da pojačana svijetlost povlači pad asimilacije«. Zatim citira pasus iz knjige V. Brillianta pa kaže dalje: »I pored toga prema logici A. Horvata, biljke ne bi mogle uspješno vegetirati samo uslijed jake svijetlosti na našem kršu«. Zatim piše: »Još dalje A. Horvat preporučuje ,izučavanje i poznavanje´ ekoloških uslova. što se podrazumijeva pod ekološkim uslovima? On odgovara: toplina, voda i svijetlost, i kaže da se tome nije poklanjala dovoljna pažnja«. Neka mi čitaoc oprosti ali moram opet citirati što sam napisao: »Van svake je sumnje, da temelj uspješne melioracije počiva na dobrom poznavanju ekoloških faktora te svih ekoloških zahtjeva grmlja i drveća sa kojima radimo. Samo na dobrom poznavanju prirodnih uslova potrebnih za rast grmlja i drveća moći ćemo izgraditi valjanu tehniku za provođenje meliorativnih radova. Prema tome potrebe istraživanja dijele se na dvije skupine: istraživanje bioloških faktora određenog areala, te utvrđivanje ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta grmlja i drveća. Radi specifičnosti prilika poznavanje je ekoloških uslova na kršu osobito važno. Djelovanje pojedinih faktora, pogotovo kad djeluju ko ordinirano, dolazi veoma oštro do izražaja. Uzmimo samo toplinu, vodu i svijetlo. Toplina u ekstremnim veličinama ima na kršu, radi specifičnosti tla, mnogo jače djelovanje, osobito u vezi sa vodom nego van krša. Visoke temperature´ isušuju tlo i vazduh, čime djeluju na transpiraciju. Kad vlaga padne ispod potrebnog minimuma nastupa sušenje. Slično je sa svijetlošću. Pojačanim svijetlom raste do izvjesne točke asimilacija. Daljnjim pojačavanjem pada iz razloga konpenzacije. Znači, da prejaki upliv svijetla djeluje na rast. Mnoge biljke su akomodirane prilikama na kršu te za vrijeme ljetnih mjeseci posve reduciraju vegetaciju i odbacuju list kao Calycotome infesta Guss«. Ako se pročita prednje, pa i čitav moj članak, pitam, gdje i kada je u mom članku pisano o »famozno lošim ekološkim prilikama« ? Iz čega to izlazi da »prema logici A. Horvata biljke ne bi mogle uspješno vegetirati samo uslijed jake svijetlosti na našem kršu« kako mi to u grijeh upisuje g. Afanasijev. Iz čitavog pasusa jasno izlazi, da uopće ne govorim o lošim a kamo li »famozno« lošim ekološkim prilikama. Isto tako je jasno, da nitko tko se nije posvadio sa logikom ne bi mogao svijesno izvući zaključak »da biljke ne bi mogle uspješno vegetirati samo uslijed jake svijetlosti na našem kršu«. Vidi se da je g. Afanasijev konsekventan u izvrtanju smisla a kako ćemo vidjeti i teksta, koji mi podmeće da sam napisao. Ja pišem: »Uzmimo samo topinu, vodu i svijetlost«. Gosp. Afanasijev nije sitničav. Neće se |