DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Svatko tko pročita moj članak naći će na stranici 44 slijedeće: »Neuspjesima su mnogovrsni uzroci. Praksa općenito ukazuje na tri osnovna uzroka: neuspjesi zbog ekonomsko-socijalnih odnosa, neuspjesi zbog ekoloških uzroka, neuspjesi radi loše tehnike rada«. Međutim gosp. Afanasijev je dosljedan. Ide svojim utrtim putem. Iz cjeline kida jedan dio, prepričava ga na svoj način pri čemu mu mijenja smisao. Na osnovu takvog teksta stvara, unatoč jasno napisanog mog zaključka, svoj zaključak, koji onda napada. Kako se iz citiranog teksta g. Afanasijeva vidi on mi imputira, da po mome pisanju »logički« izlazi da je mjerodavna milicija i ako sam ja kao zaključak napisao i podcrtao »Zato je potrebno, da se na kršu zavede takav način poljoprivrede, gdje će u njenoj strukturi biti zagarantovana sigurnost melioracionih mjera«. Ali to se gosp. Afanasijeva savršeno ništa ne tiče. Njemu takav zaključak ne treba. Zato si on — dabome -— stvara svoj i to onako kako mu konvenira, što time izvrće smisao misli kod napadnutog zato si ne trlja glavu. Gosp. Afanasijev ide dalje. Pripisuje mi, da sam pobližu determinaciju odnosa prepisao iz Balenove knjige, ma da je ta determinacija praksi poznata što ja i spominjem. To njega ni malo ne smeta. On je našao sličnost konstatacije kod fatalnog Balena, a to je dovoljno, da napadnutom imputira plagijat i još k tome od Balena, jer to će ime svakako diskreditirati napadnutoga. Međutim, kad g. Afanasijev tvrdi da sam izvjesne činjenice prepisao iz knjige Balena — onda je to nasuprot dokaz da gosp. Afanasijev ne poznaje probleme krša — osim iz knjige tog istog Balena. Inače bi sigurno znao, da su to napisali i razni drugi autori već počam tamo od Wesselya. U mom članku završavam pasus o djelovanju socijalno ekonomskih momenata ovako: »Zaključujemo, da šumarsko istraživačka djelatnost treba obuhvatiti krašku ekonomiku sa gledišta šumarske problematike u cilju pronalaženja načina, kako da otklonimo suprotnosti koje izviru iz socijalno ekonomskih odnosa«. Gosp. Afanasijev po svojoj interpretaciji i uobičajenom izvrtanju smisla zaključuje taj isti pasus ovako: »Jasno je, da zadatak naših naučnih ustanova nije u tome da brane površine propalog pošumljavanja, već u tome da se late posla i da pokažu kako treba podizati brzorastuće šume sa 100 postotaka uspjeha a ne sa 21%«. Gosp. ing. D. Afanasijev ima vrlo jednostavan recept. Kad bi to stajalo onako, kako to preporuča g. Afanasijev, onda smo mi naročito sretna zemlja, što on u njoj živi. čitave su se generacije velikih stručnih radnika godinama bavile problematikom španjolskog, francuskog, talijanskog, grčkog i našeg krša, tjerale jalov posao sve dok se nije pojavio g. ing. D. Afanasijev. Eto, on ukazuje kratak i jednostavan put. »Socijalna pitanja moraju se riješiti tehnikom« a pošumljavanje krša putem brzorastućih vrsta sa 100% uspjeha, — to je sažeto otkriće g. Afanasijeva. Šuma mora rasti kao konoplja — samo to i ništa više od nje ne traži genijalni pronalazač. A na to on ima pravo, jer kako smo prije vidjeli, po njemu kod »nas u svemu postoje najbolje ekološke prilike za podizanje šuma«. Da se to pitanje studira od prvih početaka akcije pošumljavanja, da se kod nas i u svijetu osnivaju u cilju rješavanja tog problema posebni naučni instituti, da se vrše sistematska istraživanja ali do sada nažalost, |