DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1953 str. 26 <-- 26 --> PDF |
pošumljavanju ne samo umjesna, već i neophodno potrebna. Osim toga, agrotehnika daje mogućnost brzog rentabiliteta šuma i potpuno podmirivanje uzgojnih troškova. Stoga arhaični principi predstavljaju veliku kočnicu za uspjeh pošumljavanja, ali ne bi bilo mnogo štete, da su ove principe propovjedali samo A. Horvat i Djikić i da su oni bili usamljeni u svojem jalovom poduhvatu. Na žalost, ovakvih stručnjaka kod nas ima dosta i oni, zasada stvarno koče uspjeh i napredak u šumarstvu. To ne će biti dugo, jer će oni uskoro biti raskrinkani i odstranjeni sa puta, ali borba s njima zahtijeva truda i vremena. I pored neoborivih činjenica da se jedino agrotehnikom može postići uspjeh u pošumljavanju, oni se prave da ne vide ovu činjenicu. U javnosti doduše ne smiju istupiti protivu agrotehnike, jer se sav njihov dokazni materijal sastoji u gramofonskom ponavljanju riječi: »skupo«. A da li su se oni potrudili da sa ciframa u rukama dokažu tu skupoću? Da li mogu navesti, koliko košta jedna sadnica uzgojena pomoću agrotehnike i jedna isto takva sadnica uzgojena pomoću njihovih primitivnih metoda? Ne, jer o tome nemaju pojma. Stoga se ovaj refren »skupo« obraća protivu njih samih i tvrđenje Lj. Markovića da »jeftine metode pošumljavanja sa večitim popunjavanjem skuplje su od najskupljih« ostaje netaknuto. Nitko se još nije usudio da obori ovaj, za njih, poražavajući navod. I oni ćute, ali uporno rade po starom, stvarajući zakržljale sadnice po 380 din po komadu i kulture sa 80% gubitka. Već smo naveli kakvu su jeftinoću oni postigli svojom »jeftinom« metodom. Sam A. Horvat piše: »pošto su radovi bili izvedeni u širokim razmjerima svaki izgubljeni postotak znači gubitak velike količine rada i sredstava«. I to jedan postotak, a koliko je bilo izgubljeno sa 79 postotaka! Ne zaboravimo još i vrijeme od 4 godine, izgubljeni autoritet pred narodom, potpunu stručnu diskvalifikaciju i nepopravljivo kompromitiranje ideje o pošumljavanju. A da se tih 79% upropaštenog rada i sredstava upotrebilo stručno i sa potrebnim znanjem, imali bismo velike površine šuma visokih bar 5 do 6 metara. Našim Uputstvima za planiranje naučno istraživačkih radova u šumarstvu, predviđen´ je kao glavni zadatak povećanje prirasta i stvaranje brzorastućih vrsta. Kako odgovaraju na taj zadatak neki naši instituti i to oni u kojima glavnu riječ imaju oni stručnjaci, koji konstatiraju, da će se naši radovi još dugo kretati u okviru stečenih iskustava sa svim nepoznanicama, koje ističu iz ovakovog rada? Oni smatraju to za normalnu stvar, konstatiraju da je to upropašćavanje narodnog novca, a ipak nastavljaju po starome. Oni se potpuno slažu sa sporim rastenjem šume, navodeći da je to materija vezana za rast, koji traje decenij ama. Svi napredni šumari moraju stati tome na kraj i podići svoj glas u odbranu napretka i stvaranju materijalnih dobara, moraju postaviti metodiku na svoje mjesto. Nije, na pr., korijen zla u sjemenu i sjemenskim bazama, kako to neki tvrde, jer mi dobro znamo, kako treba riješiti ovo pitanje i ono se uspješno riješava. Ovdje nije potrebno kakvo naročito istraživanje i gubljenje vremena na eksperimente, već je potrebna savjesnost operative. Morfološke karakteristike; uzrast, oblik stabla, krošnja, debljina. 24 |