DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
i4^a, pijeska, odstranjivanje kamena i pijeska iz vodotoka kao i svi radovi kojimaise mijema dosadašnji izgled terena; b) svojevoljno´mijenjanje dosadašnjeg stanja i iskorištavanja vodotoka kao i korištenje vode iz jezera i pritoka bilo u koje svrhe, kao na pr. mlinovi, centrale, pilane, natapanje zemlje, kaptiranje i korištenje vrela i si.; c) zabacivanje vode jezera i pritoka tekućim i čvrstim otpacima bilo kojeg porijekla; d) močenje lana i konoplja, te upotreba vode u bilo kakove industrijske svrhe; e) upotrebljavanje površine jezera za splavljanje drveta, izvlačenje drveta na obalu kao i vađenje izvaljenih stabala iz jezera; f) svojevoljno postavljanje čamaca i splavi (kerep) na jezera, te podjedno upotreba i iznajmljivanje istih u trgovačke svrhe. Područje Nacionalnog parka naseljeno je i na slijedeća sela i zaseoke: Čuj´ća krčevine, Sorća krčevine. Prijeboi, Korenička Kapela. Rudanovac, Vrelo, Korenička Reka, Homol´ac, Uvalica, Končarev kraj, Vukmirović, Plitvički Ljeskovac, Mirć Štropine, Jezerce, Velika Poljana. Zaklopača, Rastnvača, Korana, Poljanak. Plitvice, Sert:ć Poljana Rodićeve kuće. Kusel´, Čorkova Uvala i Gorm´i Babin potok. Na tom pođručiu ima oko 500 seljačkih domaćinstava sa oko 2.500 stanovnika, koje je Uprava parka dužna da podmiruie sa građevmm i ogrevnim drvetom. Godišnja potreba istih iznosi oko 6.0O0 m3. Radi toga moralo se park podijeliti na uže i š:re zaštitno područje kako je to na priležećoj karti i označeno. Kod određivan´a granice užeg zaštHnog područja držalo se osnovnog principa, da bi se izbjegli sukobi u pogledu paše i da se omogući stoci prolaz u otvorene predjele šireg zaštitnog pođruč´3. Izuzetak čini dio sela Plitvički Ljeskovac od rrlane prema s´everu, koji mora ostati u užem zaštitnom područiu i Velika Poljana. Ostalom površ:nom užeg zaštitnog područja zaštićeni su slivovi Crne Ri´eke. d;o R´ečice i potoka koji ide iz Sužan´ske Drarfe u Limanski zaljev te Čiginovac i u Matijaševu Dragu na jezeru Kozjak. Prema prednjoj nomenklaturi uže zaštitno područjie bio bi rezer vat prirode. Na užem zaštitnom području (rezervatu prirode) isključena je svaka sječa i iskorišćavanje šume. Na tom području može se izvršiti jedino sječa u svrhu zasHte od štetnih insekata i even+ualno odstranjivanje bolesnih stabala, štetnih po okolinu kao i staba^ koja su srušena usb´Jed elementarnih nepogoda, te smetaju prometu. Na barijerama nije dozvoljena nikakova sječa. U širem zaštitnom području Gospodarenje sa šumama vršit će se po propis´ma uređajnog elaborata. Dok se ure^ajni elaborat ne izrad´, ne dozvoljava se nikakova s;eča, osim vađenja po;edinih napadnutih, osušenih ili jako ozliieđenih stabala (t. zv. slučajni užici). Gospodarenje sa šumom ima se propisati tako, da se postigne što veća estetska vrijednost, a ujedno da bude naučnog interesa. Sve degradirane dijelove šuma, koji su pretvoreni u nisku šumu i šikaru, treba postepeno meliorirati i pretvarati u visoku prebornu šumu. Da se postignu ti posebni ciljevi, postupak će se razlikovati od postupka sa prebornim šumama kojima je osnovni cilj dobivanje drveta. Ima se stalno održavati znatno veća drvna masa (zaliha) nego u ostalim ŠU´ 440 |