DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 69 <-- 69 --> PDF |
III. U većem dijelu naše zemlje šumarstvo je uislovljeno ekonomikom poljoprivrede s njome usko povezano. To je naročito slučaj u područjima jače degradacije šumskog tla gdje se šumarstvo susreće i sukobljava sa ekstenzivnim stočarstvom Ikojemu one mogućuje svaki razvoji A unapređenja. Dadi toga je potrebno otklanjati postojeće suprot nosti između ove dvije grane naše privrede, te kao najvažnije pređuzimati slijedeće: Sto tješnjom sairadnjom poljoprivrede i šumarstva odrediti i izlučiti pašnjačke površine, te izraditi planove za njihove melioracije, zavodeći istovremeno pašarenje po određenom planu; — da bi se zakonski propisi o zabrani paše u šumama i na šumskim zemljištima mogli u cijelosti i u što kraćem roku provesti, nužno je da poljoprivreda nastoji što brže intenzivirati proizvodnju stočne hrane; — u saradnji sa poljoprivredom pristupiti izlučivanju i podizanju lisničkih šuma, gdje to prilke dozvoljavaju i (gd)e za to postoji neophodna potreba, dok se ne osigura intenzivna proizvodnja bolje stočne hrane; — narodne vlasti treba da provedu propise o zabrani držanja koza na području cijele zemlje, jer o tom ovisi obnova ogromnih površina devastiranih šuma. Ukazuje se na radikalno rješenje i postignuti uspjeh u ovom pitanju u NR Makedoniji; —. radi komzervaeije tla i podizanja proizvodnosti pašnjaka u planinskim područjima, te regulisanja paše u planinskim šumama, potrebno je zavesti pravilno gospodarenje sa planinskim pašnjacima i početi sa njihovim uređivanjem uz saradnju svih zainteresovanih privrednih grana, a naročito poljoprivrede i šumarstva; — odrediti vrstu kulture i načiin obrade na svim zemljištima izloženim degradiranju, a koja se sada koriste u poljoprivredne svrhe, da bi se time zemljište sačuvalo i trajno osigurala njegovi proizvodnost. Ovo se može uspješno obaviti samo najtješnjbm suradnjom poljprivrede i šumarstva; — veoma je štetna pojava, kako za šumarstvo tako općenito za našu narodnu privredu, da se veći šumski kompleksi pripajaju nekim poljoprivrednim dobrima u svrhu pokrivanja manjkova poljoprivrednog gospodarstva. IV. Na kongresu "je došlo do jednodušnog mišljenja da organizaioiju šumarstva treba uskladiti sa općim principima društvenog i političkog razvitka naše zemlje i promjenama izvršenim u organizaciji državne vlasti i sistemu upravljianja privredom, uzimaiući pri tome u obzr specifičnost šumske privrede. Kongres samtra da pravo upravljanja i gazdovanjia državnim šumama treba povjeriti šumskim gazdinstvima (gospodarstvima), koja će poslovati kao privredne ustanove sa samostalnim fr´namsiranjem. Šumska igazdilmstva obuhvaiaju šume koje čine ekonomslko-geografsku cjelinu i bez obzira na granice srezova. Šumskim gazdinstvima po praviJu upravlja kolektivni organ. Kongres smatra korisnim da šumska gazdinstva, slobodnim udruživanjem, stvaraju svoje zajedničke organe u cilju racionalnijeig poslovanja i unapređenja šumarstva. Opati nadzor nad radom šumskih gazdinstava u granicama sreza vrši nadležni sreski narodni odbor, a opšti i stručni nadzor na području cijele republike nadležni republički državni organ. V Upravljanje državnim šumama koje ne obuhvataiju šumska gazdinstva kao i stručna uprava i nadzor nad nedržavnim šumama spada u nadležnost narodnih odbora sreza. Obzirom na specifičnost šumarstva u pojedinim republikama, pitanje detalja organizacije u šumarstvu trebalo bi prepustiti natnodkiim republikama. Isto tako rješenje pitanja objedinjavanja eksploatacije šuma sa uzgojem treba prepustiti narodnim republikama. « U cilju pravilnog korištenja šumarskih stručnih kadrova, Kongres smatra da republički organ treba da vrši postavljanja i razmještaj šumarskih inžinjeira i tehničara kod šumskih gazdinstava i narodnih odbora. Ostalo osoblje kod šumskih gazdinstava postavlja samo gazdinstvo´, a kod narodnih odbora narodni odbor. Poslovi uređivanja šuma i uređivanja bujica, obzirom na specifičnu problematiku i samu prirodu ovih poslova, treba da budu u nadležnosti republičkog organa i da se u pravilu organizuju jedinstveno za cijelu republiku. m |