DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 64 <-- 64 --> PDF |
SAND´ROVČAN ing. MIJO Dana 14. kolovoza 1952. g. umro je nakon kratke ali teške i podmukle bolesti (raka) ing. Sandrovčan M´jo. službenik Šumskog gospodarstva »Garjevica« u Bjelovaru. Roden je 1910. g. u mjestu Budančevici kotar Đurđevac, usred ravne i napredne Podravine, kao sin siromašnih seljačkih roditelja sa brojnom djecom. Već kao dijete pokazuje puno volje za učenjem. Nakon završetka klasične gimnazije u Zagrebu 1931. g. upisuje se na naš šumarski fakultet. Kao student bio je nesebičan dobar drug, a politički se orijentirao uz napredne ideje. Za vrijeme školskih praznika — kao student bio je došao na prvu stručnu praksu kod ŠIPAD-a u Bosni U manipulaciji Mlinište otvoreno je negodovao protiv kolonijalnog načina iskoirišćavanja šuma i zato je morao napustiti to namještenje. Po završenom studiju radio je 2 godine kao nadničar kod Direkcije šuma u Vinkovcima i Mostaru na uredajnim radovima. Godine 1939. postavljen je za čn. pripravnika kod D´rekcije šuma u Mostaru, odakle je 1940. g. premješten na šumariju u Pitomaču. Tamo je uspješno radio na podizanju prirasta praviln:m njegovanjem mladih i srednjodobnih sastojina. Organizovao je iskorišćavanje šuma u vlastitoj režiji šumarije. Iznašao je nov i praktian način za izračunavanje kubnog sadržaja rudnog drveta, koji se sada posvuda primjenjuje. Za vrijeme rata stoji uz svoj narod i aktivno sudjeluje u N .0. B-i. Iza oslobođenja stavio je sve svoje snage, znanje, stručnost i autoritet na obnovu porušene zemlje i stvaranje bolje budućnosti naših naroda. Službovao je kod N. 0. K. Đurđevac, zatim kao upravitelj šumarije Đurđevac, Sv. Ivan Zabno i Sokolovac. Zaslužuju priznanje njegovi uspjeli radovi na pošumljavanju i melioraciji šikara kod šumarije Sv. Ivan Žabno. Savjesnim vršenjem dužnosti i pravilnim stavom prema narodu, bio je naš Miško cijenjen i poštovan u svojoj okolini, što mu je omogućavalo da uspije pokrenuti narod na dobrovoljne akcije na podizanju šuma, Od 1950. g. dužio je u Šumskom gospodarstvu »Garjevica« u Bjelovaru i radio na uredajnim radovima oko sastava gospodarskih osnova za Kalnik, Repaš i B´logoru. Rukovodio je i radovima za sastav dugoročne osnove sječa, njege i obnove sastojina. U životu bio je skroman i taktičan, a u radu marljiv, savjestan — produktivan i ustrajan. Stekao je solidno stručno znanje, koje je, kao dobar pedagog prenosio na mlade i manje iskusne drugove. Bio je primjer kako se predano služi narodu, domovini i svojoj struci. Smrću druga Miška izgubili smo dobrog stručnjaka, marljivog i savjesnog radnika, iskrenog i dragog prijatelja, koji bi svojim radom mogao još mnogo koristiti našoj zajednici. Neka je trajmi spomen drugu Sandrovčan Miji. Bjelovar, 10. prosinca 1952. Ing. Milan Drndelić 496 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 65 <-- 65 --> PDF |
NAŠI KONGRESI Mjesec novembar 1952. god. bit će u historiji razvitka naših naroda ispisan crve nim slovima. U tome mjesecu održan jla VI. Kongres komunističke partije Jugoslavije u Zagrebu. JNa ovome kongresu, koji je sigurno jedan od značajnijih kongresa naše partije, održao je drug Tito svoj referat »Borba komunista Jugoslarvije za sociijadii&tičku de mokraciju«. Drug Tito je u ovome referatu govorio o problemima vanjske politike Jugoslavije, istakavši, da je naš osnovni princip u vanjskoj politici suradnja na ravnopravnoj osnovi sa svim zemljama, koje se bore za mir, posvetivši posebnu pažnju Organizaciji ujedinjenih mairoda, ističući njen značaj i ulogu Jugoslavije u njenom radu. Osvrćući se na sukob između Jugoslavije i SSSR-a, drug Tito je naglasio, da je u periodu od izlaska Rezolucije Informbiroa do dairaas, socijalistička Jugoslavija odnijela potpunu idejnu pobjedu, uspjevši da u ovom razdoblju pred napredmrm svijetom razgoliti i pokaže pravo lice sovjetskih ´revizionista. Drug Tito je pritom ukazao na činjenicu, da su propali svi pokušaji sovjetskih zavojevača, da razbiju jedinstvo naše Partije i Naroda. — Drug Tito je naglasio, da smo uspjeli u ovome periodu, da uspostavimo i ojačamo prijateljske veze sa mnogim naprednim pokretima u svijetu. — U vezi ekonomskog razvitka naše zemlje drug Tito je podvukao, da je usprkois ekonomskoj blokadi SSSD a i njenih satelita, nadalje elementarnom nvepogodama i povećanju materijalnih rashoda za narodnu odhrainu, naša zemlja uspjela da izvrši osnovne zadatke Petododišnjeg plana. — Na kraiiu drug Tito je rezimirao osnovne zadatke koji stoje pred našom Partijom i među ostalim rekao: .Da bi se ostvarenje socijalizma kod na® normalno razvijalo bez raznih potresa i prevelikih tleškoća, moraju komunisti biti na visini. A da bi oni bili na visiri moramo učiniti još više za njihovo uzdizanje, t. j . za političko i teoretsko vaspitanje. To je naročito potrebno još više ubuduće, zbog toga. što, prvo, naš socijalistički razvoj postaje sve .s-loiženiji i zaito zahtijeva sve više umješnosti članova Partije u radu; drugi zbog toga što je našoj Partiji pala u časit krupna historSijdya uloga da vodi borbu protiv inlormbirovskog sovjetskog revizionizma marksističke teorije i prakse« — VI. Kongres komunističke Partije Jugislavije na prijedlog druga Tita izmijenio j´e naziv Komunističke partije Jugoslavije, koji više ne odgovara sadašnjoj etapi i perspektivi daljnjeg razvoja u naziv »Savez komunista Jugoslavije«. — Kongres se je završio donijevši važne zaključke, sa kojima treba da smo svi upoznati i da sie njih pridiržavaimo u svome radu i životu. * Novembar 1952. godine b´t će u historijatu i naše struke naročito naglašen. Od 9.—12. novembra 1952. g. održan je u Sarajevu Kongres šumarskih društava FNDJ. . Na inicijativu Šumarskog društva NR Srbije sazvana je dama 27. jula 1952. god. u Beogradu prva sjednica predstavnika šumarskih društava, na kojoj je odlučeno da se održi Kongres šumarskih društava, s time, da se na tome kongresu osnuje Savez šumarskih društava FNRJ. Ujedno je na tome sastanku zakljuSeno da se Kongres šu marskih društava održi u Sarajevu. U tu svrhu oformljen je Inicijativni odbor odnosno Odbor za organizaciju Kingresa u kojem su zastupljena sva društva kako slijedi: Predsjednik: ing. Zivko Bujić, sekretar: inig. Hajrudin Bujukalić, članovi odbora. ing. Miodrag Ljnić, ing. Miroslav Ćirić, ing. Dušan Popović — NR Srbija; ing. Vlado Supek i ing. Zvonko Poitočić — NR Hrvatska; ing. Miran Brinar i ing. Miloš Slovnik — LR Slovenija; ing. Petroniije Zarić i ing, Miustafa Đulepa — NR Bosna i Hercegovina; ing. Pavle Popovski — NR Makedonija; ing. Dušan Vučković — NR Crna Gora. Ovaj odbor priveo je organizaciju Kongresa. Težište rada u ostvarenju organi^ zacije Kongresa palo je svakako na Šumarsko društvo NR Bosne i Hercegovine, te se tome našem bratskom društvu mora priznati veliko zalaganje i požrtvovan rad. Kongres je održan sa slijedećim rasporedom: 1) Otvorenje Kongresa, 497 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 66 <-- 66 --> PDF |
2) Referat o saveznoj organizaciji šumarskih stručnjaka. Övim referatom zadužemo je Šumarsko društvo Srbije. 3) Osnivanje Saveza šumarskih društava, 4) Referat: Problemi organizacije šumarstva kad mas. Ovim referatom bio jte zaduženo naše društvi, 5) Referat: Položaj šumarstva u sklopu narodne privrede i perspektive za daljnja razvoj. Ovim je referatom bilo zaduženo Šumarsko društvo Bosne i Hercegovine, 6) Zaključciij, 7) Ekskurzija´. Naš Kongres posjetr´li je oko 400 delegata iiz cilele naše zemlje. Kongres je bio na visini i po organizaciji i po samome toku, a naročito po obimu i kvaliteti diskusija u kojima se je pokazala potpuna demokratičnost i sloboda u rješavanju stručnih, dru štvenih i staleških pitanja, i dokazala briga i ljubav šumara prema našim šumama. Kongresu je prisustvovao ispred Vlade NR B. i H. generalni siekretar Vlade drug Masitdlović, te ministar predsjednik Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo NR Bosne i Hercegovine drug ing. Đuričić, a ispred Privrednog savjeta NR Hrvatske drug ing. Ivo Zmajić. Delegati su koristili boravak u Sarajevu da posjete Narodno kazalište, muzej, fakultet, institut te izgradnju tvornice ukočenog drveta u Blažuju i ostale znamenitosti1 i historijske vrijednosti Sarajeva . Posebno treba istaći ekskurziju, koja je organizirana u Jablanicu, gdje se dovršava gigant našeg Petogodišnjeg plana i jedan od najvažnijih objekata u našoj industrijalizaciji. ´ Predsjednik Vlade NR Bosne i Hercegovine narodni heroj drug Dnr o Puca r primio je delegaciju Kongresa. Od strane našega društva u delegaciji su sudjelovala naš predsjednik ing. Stjepan Šunić, odbornik ing. Slavko Cvitovac a tajnik img. Vlado Supek. Ispred delegacije domaćima je pozdravio inig. Cvitovac izrazivši mu zahvalnost na gostoprimstvu i zamolio ga da bude tumač na najvišem mjestu u vezi zakljiučaka našega Kongresa. Drug Đuro Pucar zadržao se sa delegacijom Kongresa u jednosatnom drugarskom razgovoru u kojem je pokazao veliko razumjevanje za sve probleme u vezi naše struke i privrede. Zaključkom Kongresa osnovan je Sav>ez Šumarskih Društava FNRJ sa sjedište u Beogradu . Izabran je plemum Saveza u koji su ušli slijedeći drugovi iz našega društva: Stjepan Šurić„ Vlado Supek i Slavko Cvitovac. Na prvom sastanku plenuma održanom u Sarajevu nakon Kongresa, formiran, je Upravni odbor Saveza u slijedećem sastavu: piredsjednr´ik: ing. Fazlija AHkalfić, podroredsjednik 1: ing. Rajica Đekić, podpredsjednik II: ing. Stjepan Šurić, tajnik I: ing. Dušan Popović, tajnik II: ing. Zdenko Turk, blagajnik: ing. Đorde Jović, ođbocnniik I: inig. Ivkov Radovan, odbornik II: ing. Vučković Đorde ,odbornik III. ing. Gnujoisfcii Boris. Budući Kongres koji bi se imao održati za dvije godine (koliko traje mandat ovoga plenuma) organizirat će ili Šumarsko društvo NR Makedonije na Ohridu ili Šumarsko društvo NR Srbije u Vrnjoima. Odobren je budžet Saveza u visini od Din 600,000 godišnje, a votirat će ga društva NR Srbije Din 100.000, NR Hrvatske Din 150.000, ND Bosne i Hercegovine Din 150000, NR Slovenije Din 100.000, NR Makedonije Din 50.000 i NR Crne; Gore Din 5KXOO0O. Sav kongresni materijal odlukom Kongresa štaimpoit će se kao posebna edicija u nakladi Saveza a u tehničkoj redalkciji »Narodnog šumara«. Kongres je ustrojio 10 odbora i to: 1. Komisija za društvena pitanja; 2. Komisija za organizaciju šumarstva; 3. Komisija u vezi uloge šumarstva kod nas; 4. Komisija, za stručnu štampu; 5, Komisija za školsavo i kadrove, te položaj stručnih kadrova; 6. Komisija za naučno-istraživački rad (odnos i uloga naučno-istraživačkih ustanova u sklopu šumarske službe); 7, Komisija za konstatacije i preporuke po osnovnim pitanjima koji vezuju šumarstvo i poljoprivredu; 8. Komisija za zaštitu šuma; 9. Komisija za prijedlog statuta Saveza; 10, Komisija za sastav zaključaka. U navedenim komisijama surađivali su od našega društva slijedeći drugovi: Žunko, Potočić, Šurić, Androić, Dadovčić, Čolović, Gianii, Hcrvat August, Draigišić, Štetić, Supek i Goger. Komisije su predložile svoje zaključke Kongresu koji ih je prihvatio sa izmjenama d dopunama s time da odbor Saveza provede konačnu redakcijo! prije štampanja. 498 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 67 <-- 67 --> PDF |
ZAKLJUČCI KONGRESA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA FNRJ, KOJI JE ODRŽAN U SARAJEVU 9—12 novembra 1952 godine. I----/-/.- L,;,:, Kongres konstatuje da je naš šumarski fond u velikoj mjeri smanjen´tako. da u FNRJ iznosii svega 64% od normalnog. Uslijed toga treba, s jedne strane, smanjiti obim sječa, a s druge strane , što više povisiti proizvodnost šuma. U narednom desetogodištu treba´ vršit: postepeno smanjivanje obima sječa, tako da se najdalje za deset godna lima uskladiti sa prinosnim mogućnostima naših šuma. U cilju povećanja proizvodnosti i što boljeg iskorišćenja posječene drvne mase treba: — da doznaku stabala, koja pretstavlja odlučujući faktor u uzgoju šuma. provodi najstručnije šumarsko osoblje; da se posječena drvna masa koristi što racionalnije, kako za potrebe drvne industrije tako isto i za vlast´to snabdjevaoje seoskog stanovništva; da se postepeno, nakon iskorišćemja većih površina sa još nagomilanim masama, pri´ stupi sječama sa mianj:m intenzitetom na većim površinama prepuštajući ovu eksploataciju šumskim upravama; ukoliko se radi o republikama gdje na većim površinama nema nagomilanih sječivih masa i koija su područja već otvorena za ek^ploatacijiu, šumske uprave treba u što kraćem roku da preuzmu eksploataciju takvih šuma; — da se vrše intenzivne prorede u svim mlađ´m i srednjodobnim sa stojin am a; da se u prebornim šumama zavedu kraće ophodniics. Osnovni uslov da se mogu vršiti intenzivne prorede i prebiranja sa kraćim ophodnjicama je postavljanje guste mreže šumskih puteva i postepeno uklanjanje šumskih željeznica, jer se samo tim putem može postići uspjeh u povećanju proizvodnosti šume; — da se pristupi uvođenju brzorastućiih vrsta drveća; — da se pristupi unošenju jele u čiste bukove sastojime; — da se psema potrebi osniva´U posebne gospodarske jedinice sa kraćom ophodnjom za proizvodnju jamskog i celuloznog drveta; na rastresitim tlima, u blizini rudnika, podizati bagremare. Ü vezi smanjenja obima sječa pojaviče se nesklad u vezi sa podmirivanjem potreba na dtrvetu. U tom cilju fe potrebno: — provesti sve mjere za smanjenje potrošnje ogrjevnoig drveta zamjenom sa ugljeni, električnom energijom { si., zatim štednjom drveta uvođenjem ekonomičnijih ložišta, te snabdievanjem potrošača prosušenom Oićrjevnim drvetom; , — radi pokrića visoko« defVita u četiniostom drvetu nadoknađivati! drvo za građevinarstvo sa drugim građevinskim materijalom fcigla, crijep, cement, željezo i si.); — u ambalaži proširiti što više upotrebu kartona; — proširiti što više proizvodnju špeirploča i raznih vrsta umjetnih ploča. Forsirati melioracije degradiranih šuma: — nastaviti sa pošumljavanjem prioritetnih objekata sa više stručnosti i sa stručnom radnom snagom. U predlogu plana za 1952 godinu određena je suviše niska amortizacija za šumarstvo, koja nije dovoljna za obnovu naše šumske komunikacije, radi čega treba narstojali da se ona povisi. , .. *. * S , U primjeni nekih sredstava u eksploataciji šuma ubuduće postupati opreznije nego što je to dosad bio slučaj — orijentišući se prvenstveno na domaću proizvodnju, uz prethodno ispitivanje upotrebljivosti tih sredstava u konkretnim prilikama i uslovima; — iskorišćavanjiu sporednih šumskih prozvoda posvetiti veću pažnju; — do donošenja naročitih propisa preporučujuće se svim republikama da u svom djelokrugu regulišu pitanje sječe i prodaje drveta od strane malih proizvođača (zadruga i ostalih proizvođača), u cilju izjednačenja proizvodnih troškova za sve proizvođače: in |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— preporučuje Se da narodne republike donesu propise o određivanju cij-ane drveta oa painju ma bazi prodajnih (tržnih) cijena izrađenih šumskih soriimeniata. * Odrediti pilane koje se mogu stalno snabdjevati sirovinom, mehanizirati ih, a ostale svesti »a najmanji broj; preostale mehanizovane pilane snabdjeti prvenstveno sa tračnim pilama; — vještačkom sušenju dirveta posvetiti daleko veću pažnju nego što je to bio slučaj u proteklom periodu. Dužnost je u prvom redu inženjera i tehničara da u najkraćem roku ovladaju tehnikom rada za razne načine sušenja; — u cilju konzerviranja drveta izraditi nove kapacitete za iirmpregmaciju; — podići proizvodnju šperploča, hemdceluloze i vještačkih ploča iz drvnih vlakanaca. ´ II. U cilju što efikasnije zaštite šuma i primijene postojećih zakonskih propisa o čuvanju šuma treba poduzimati slijedeće: — obezbijediti punu zakonitost u primjeni postojećih zakonskih propisa kod svih državnih organa, a naročito kod orgiana koji su dužni da ih primjenjuju i da štite zakonitost, t. j . kod narodnih odbora srezova, opština i sreskih sudova; za svako kršenje principa zakonitosti preduzimati bitne i stroige mjere prema prekršitelJFnia: putem dnevne i stručne štampe iznositi kararaktetristične slučajeve kršenja zakonitosti; —´ ubrzati donošenje odluka po šumskim prijavama kod sresikUh sudova i siudlija za prekršaje narodnih odbora i srezova kao i njihovo »izvršenje; kod donošenja odluka o kazni i naknadi štete primjenjivati punu strogost zakona; pozivati na odgovornost sve odgovorne službenike čijom krivicom dolazi do zastarjelost prava gonjenja i izvršenja kazne po šumskim krivicama; prilikom rasprava po šumskim krivicama samo izuzetno pozivati lugare, a ne kao dosad, po pojedinim slučajevjma i svakodnevno, nego za grupe prijava i što rjeđe: lugarima za dolazak na raspravu obezbijediti i isplaćivat putne troškove; o donijetim odlukama sreski sudovi odnosno sudije za prekršaje obavezno treba da obavještavaju nadležnog šumarskog organa odnosno šumsko gazdinstvo. — što prije donijeti savezne propise o zaštiti tla od erozije; — preduzeti odmah hitne i efikasne mjere za suzbijanje uzurpacija državnih šumsklih zemljišta; pored hitnog odstranjivanja zauzimača sa posjeda obezbjediti i izricanje najstrožjih kazni za samovlasno prisvajanje državnog zemljišta; poništiti sve uzurpacije izvršene poslije 6 aprila 1941 godine do danais, i što prije riješiti pitanje uzur pacije prema čl. 36 Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, ukoliko se zauzeto zemljište, bez štete po šumsku privredu, ne koristi za intenzianije kulture od šumskih; — organlizovati službu zaštite bilja, tamo gdje ona nije organfeovanai, uz puno učešće šumarskih sručnjaka; — obezbijediti punu primjenu propisa o zaštitnim mjerama kod željeznica u svrhu zaštite šuma od požara; regulisati pitanje plaćanja troškova za čišćenje pojasa sigurnosti pored pruga šumako-industrijskih željeznica i željeznica javnog saobraćaja, s tim da željeznice snos´e ove troškove na zemljištima kojim one upravljaju (ekspropriacionom pojasu; — radi suzbijanja krađe drveta i ostalih šumskih proizvoda, kao kradu smatrati svako nedozvoljeno prisvajanje šumskih proizvoda, bez obzira na visinu štete [vrijednosti); — što prije donijeti savezne propise o kontroli prometa drvetom i drugim šumskim proizvodima; ukoliko do donošenja, tih propisa odmah ne dođe, republike koje lih nisu donijele treba same da. ih donesu; — u cilju efikasnije zaštite šuma, što prije donijeti propise o dužnostima j pravima organa šumarske tehničke pomoćne službe. Tim propisima obezbijediti lugarima status organa javne straže, naoružanja i upotrebu oružja, pravo- lagitimisanja | zaplijene oružja, oruđa i prisvojenog materijala; veličinu lugarskog rejona svesti na površinu koju čuvar efikasno može da čuva i da na njoj vrši druge poslove. 500 * |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 69 <-- 69 --> PDF |
III. U većem dijelu naše zemlje šumarstvo je uislovljeno ekonomikom poljoprivrede s njome usko povezano. To je naročito slučaj u područjima jače degradacije šumskog tla gdje se šumarstvo susreće i sukobljava sa ekstenzivnim stočarstvom Ikojemu one mogućuje svaki razvoji A unapređenja. Dadi toga je potrebno otklanjati postojeće suprot nosti između ove dvije grane naše privrede, te kao najvažnije pređuzimati slijedeće: Sto tješnjom sairadnjom poljoprivrede i šumarstva odrediti i izlučiti pašnjačke površine, te izraditi planove za njihove melioracije, zavodeći istovremeno pašarenje po određenom planu; — da bi se zakonski propisi o zabrani paše u šumama i na šumskim zemljištima mogli u cijelosti i u što kraćem roku provesti, nužno je da poljoprivreda nastoji što brže intenzivirati proizvodnju stočne hrane; — u saradnji sa poljoprivredom pristupiti izlučivanju i podizanju lisničkih šuma, gdje to prilke dozvoljavaju i (gd)e za to postoji neophodna potreba, dok se ne osigura intenzivna proizvodnja bolje stočne hrane; — narodne vlasti treba da provedu propise o zabrani držanja koza na području cijele zemlje, jer o tom ovisi obnova ogromnih površina devastiranih šuma. Ukazuje se na radikalno rješenje i postignuti uspjeh u ovom pitanju u NR Makedoniji; —. radi komzervaeije tla i podizanja proizvodnosti pašnjaka u planinskim područjima, te regulisanja paše u planinskim šumama, potrebno je zavesti pravilno gospodarenje sa planinskim pašnjacima i početi sa njihovim uređivanjem uz saradnju svih zainteresovanih privrednih grana, a naročito poljoprivrede i šumarstva; — odrediti vrstu kulture i načiin obrade na svim zemljištima izloženim degradiranju, a koja se sada koriste u poljoprivredne svrhe, da bi se time zemljište sačuvalo i trajno osigurala njegovi proizvodnost. Ovo se može uspješno obaviti samo najtješnjbm suradnjom poljprivrede i šumarstva; — veoma je štetna pojava, kako za šumarstvo tako općenito za našu narodnu privredu, da se veći šumski kompleksi pripajaju nekim poljoprivrednim dobrima u svrhu pokrivanja manjkova poljoprivrednog gospodarstva. IV. Na kongresu "je došlo do jednodušnog mišljenja da organizaioiju šumarstva treba uskladiti sa općim principima društvenog i političkog razvitka naše zemlje i promjenama izvršenim u organizaciji državne vlasti i sistemu upravljianja privredom, uzimaiući pri tome u obzr specifičnost šumske privrede. Kongres samtra da pravo upravljanja i gazdovanjia državnim šumama treba povjeriti šumskim gazdinstvima (gospodarstvima), koja će poslovati kao privredne ustanove sa samostalnim fr´namsiranjem. Šumska igazdilmstva obuhvaiaju šume koje čine ekonomslko-geografsku cjelinu i bez obzira na granice srezova. Šumskim gazdinstvima po praviJu upravlja kolektivni organ. Kongres smatra korisnim da šumska gazdinstva, slobodnim udruživanjem, stvaraju svoje zajedničke organe u cilju racionalnijeig poslovanja i unapređenja šumarstva. Opati nadzor nad radom šumskih gazdinstava u granicama sreza vrši nadležni sreski narodni odbor, a opšti i stručni nadzor na području cijele republike nadležni republički državni organ. V Upravljanje državnim šumama koje ne obuhvataiju šumska gazdinstva kao i stručna uprava i nadzor nad nedržavnim šumama spada u nadležnost narodnih odbora sreza. Obzirom na specifičnost šumarstva u pojedinim republikama, pitanje detalja organizacije u šumarstvu trebalo bi prepustiti natnodkiim republikama. Isto tako rješenje pitanja objedinjavanja eksploatacije šuma sa uzgojem treba prepustiti narodnim republikama. « U cilju pravilnog korištenja šumarskih stručnih kadrova, Kongres smatra da republički organ treba da vrši postavljanja i razmještaj šumarskih inžinjeira i tehničara kod šumskih gazdinstava i narodnih odbora. Ostalo osoblje kod šumskih gazdinstava postavlja samo gazdinstvo´, a kod narodnih odbora narodni odbor. Poslovi uređivanja šuma i uređivanja bujica, obzirom na specifičnu problematiku i samu prirodu ovih poslova, treba da budu u nadležnosti republičkog organa i da se u pravilu organizuju jedinstveno za cijelu republiku. m |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 70 <-- 70 --> PDF |
V. Sadanje stanje naših šuma, postojanje velikih degradiranih površina i nizak stepen razvitka drvne industrije, postavlja pred istraživački rad maše struke velike i hitne zadatke. Kazvoj naše prakse neminovno će hiti ukočen i otići pogrešnim pravcem, ako naša istraživačka djelatnost ne bude išla korak ispred praktične stvarnosti. Naša istraživačka služba ima vrlo malu i nikakvu tradiciju, a primjena stranih iskustava često ne odgovara našoj stvarnosti. U vezi prednjih konstatacija Kongres smatra: — da je vrlo potrebna snažna istraživačka djelatnost za neposredan! problematiku t praktične zadatke razvoja naše šumarske službe. U ovu svrhu potrebno je da se postojeći inst tuti u privredi održe i ojačaju u sklopu naše privredne organizacije kao samostalne istraživačke ustanove; — da će se obezbjeđenje društvenog upravljanja i kontrole rada u institutima najbolje postići putem posebnog organa »Institutskog savjeta«, kojeg sačinjavaju pretstavnici fakulteta, istituta, privrede, a po potrebi i stručnih organizacija; — obzirom da je težište naučno-istraž´ivačkog rada na eksperimesitafciim stanicama i- eksperimentalnim poljima nužno je da se i za pcmenute osigura visoko kvalififkovani kvalitetan kadar i potrebno tehničko osoblje; — radi pravilnog korišćenja visokokvolifikcvanih kadrova, u institutima treba obezbjedifci i dovoljan broj pomoćnog stručnog kadra;, — što tješnjom saradnjom sa operativom nastojati da sie rezultati istraživačkog rada što šire primjenjuju u praksi; — aktivnost instituta razvijati u saradnji sa drugim institutima u zemlji putem savjetovanja; u cilju koordinacije rješavanja kompleksnih pitanja ostvariti saradaju sa poljoprivredn´m i drugim sličnim institutima; u istu svrhu uspostaviti i održavati vezu i sa sličnim institulimau inostranstvu, putem direktnih veza, uzajamnih posjeta i učlanjivanjem u međunarodne savjete; — proces proizvodnje u šumarstvu je najvećim dijelom biološke- prirode, radi čega su istraživački radovi šumarskih instituta vezani za duge rokove, što nije slučaj u naučno-i,straživačkim ustanovama drugih privrednih grana. Iz ovo^a razloga princip / privrednog računa ne može se u načelu primijeniti na šumarske institute. Kongres konstatuje da se pri izradi postojećih nastavnih planova i programa za stručne škole i fakultete nije posvetilo dovoljno pažnje praktičnoj obuci za vrijeme školovanja. Isto tako nije se posvećivalo dovoljno pažnje ni daljem osposobljavanju svršenih stručnih kadrova u praksi. U vezi s ovim zaključuje se: — da se praktičnom radu za vrijeme školovanja, kao sastavnom dijelu nastave, pokloni puna pažnja i da se provodi po određenom planu, uz pomoć i kontrolu samih nastavnika. Vrijeme prakse i njeno trajanje da se odredi prema specifičnosti nastave i potrebama republike; — da se pripravnička praksa šumarskih inženjera i tehničara provodi po postojećoj uredbi o pripravničkoj službi i da se u organizacionoj šorni i pravilniku predvide radna mjesta za pripravnike, za koja se ne bi plaćala akumulacija; — da se utvrdi položaj i djelokrug rada šumarskih inženjera, tehničara i lugara, te da se na temelju toga izrade nastavni programi uz aktivnu suradnju šumarskih društava; ´ — da se u buduće broj Škola i plan izgradnje novih kadrova uskladi sa potrebama privrede. » * ´ ´ - ´ Uslovi pod kojima živi i radi stručno i pomoćno´tehničko šumarsko osoblje, naročito na terenu, često su veoma teški. Da bi se ti uslovi popravili i omogućilo što uspješnije (izvršenje zadataka, trebalo bi poduzeti slijedeće: — da se obezbjede dovoljna materijalna sredstva za izgradnju šumarskih, lugarskih i lovačkih kuća; da se šumarskim ustanovama i preduzećima vrate sve zgrade, koje su im oduzete za potrebe drugih ustanova i preduzeća; 502 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— da se revidira postojeća uredba o novim zvanjima i platama i što prije isprave pogreške koje su učinjene prilikom prevođenja, šumarskih stručnjaka na novi platoi sistem; V . ,,.,. — da se izvrše ispravke uredbe o zvanjima i platama službenika maučno-prosvjetne struke u cilju ukidanja razl.ka, koje postoje između naučno istraživačkog osoblja u institutima i osoblja na fakultetima i u operativu; , ´ .. — da se stručnjacima koji su zaposleni u srednjim i nizan stručnom školama odredi plata i omogući napredovanje na osnovu uredbe, koja važi za matičnu struku; — da se donese nova uredba o terenskom dodatku, analogno uredbama u drugim srodnom strukama na pir, geodetskoj); . — da se osoblju, kojem pripada putni paušal, isti odredi u visini od 8Ö°/o važećih dnevaica, i to za obavezno predviđeno vrijeme od 10 dana, a za vrijeme provedeno raa terernu ´iznad 10 dana u toku jedinog mjeseca da se ´isplaćuje puni, dnevnica — po putnom računu; — da se šumarskim stručnjacima, kao naknada za terensku -odjeću i obuću, isplaćuje kilometraža na relacijama, na kojima ne postoje javna prevozna sredstva; — da se dodijeli položajni dodatak rukovodiocima šumskih gazdinstava, šumskih manipulacija, drvno-jndustrijsikih preduzeća, kao i ostalim službe-nioima na odgovornim rukovodećim položajima; — da se donese pravilnik o stimuliranju osoblja kod ustanova, koje izvode radove u vlastitoj režiji; -..,,. . — da se šumarskim ´inženjerima, s obzirom na veoma napornu terensku službu, smanji vrijeme, koje se računa za penziju, na trideset godina; — da se terenskom šumarskom i lugarskom osoblju dodijeli deputatno zemljište; — da se šumarskom osoblju dodijeli deputatno drvo; . . , — da se visina dnevnica uskladi sa stvarnim troškovima; , , — da se šumarsko osoblje oslobodi od plaćanja taksa na oružne listove i lovne dozvole; — da se pomoćnim lugarima, odmah po završetku kursa, dodijeli uniforma i obuća. , VII. , ... Kongres je posebnu pažnju posvetio našoj stručnoj štampi i izdavačkoj djelatnosti U oblasti šumarstva. U vezi s tim, konstativano je,, da je naša stručna štampa do danas odigrala značajnu ulogu ne samo u podizanju nivoa stručnosti našeg stručnog kadra, nego i u pogledu pružanja efikasne pomoći našoj privredi u rješavanju njenih zadataka. Ona je uspješno, i ako santo djelimično, popunjavala omu veoma uočljivu prazninu, koja se osjeća u izdavačkoj djelatnosti iz oblasti šumarstva. , Kongres je također konstatovao da je dalji uspješan razvitak´ naše. stručne štampe, u posljednje dvije godine, veoma otežam,,pa čak da se i njeno dalijn+e opstojatnije dovodi u pitanije, uslijed velikog poskupljenja štamparskih troškova. Ni jedan nas stručni časopis nije u stanju da iz redovne pretplate podmiruje ni 50"Vo sivojih troškova, a da se i ne spominje neka aktivnost redakcija tih Ifstova u pogledu njihovog sirgažovaeja u izdavačkoj djelatnosti, napose takvih edicija´, koje su namijenjene širokoj praksi. " ´ — da posvete posebnu pažnju i pruže svestranu pomoć redakcijama naših stručU vezi prednjihi njihovom Savezu: konstatacija Kongres stavlja u dužnost šumarskim društvima ´ nih časopisa; — da na nadležnom mjestu poduzmu korake da se osigura stalna dotacija stručnim šumarskim listovima, a isto tako i za izdavanje, stručnih knjiga, udžbenika za stručne predmete, posebnih edicija za šumarsko osoblje u praksi i t. d.; — da poduzmu potrebne korake da sve šumarske ustanove i preduzeća drvne industrije, pored pretplaciyanja na stručnu štampu,, i materijalno pomognu; njeno redovno izlaženje; — da pomognu nastojanja za pokretanje jednog posebnog časopisa za pomoćno šumarsko osoblje; — da se čitav materijal Kongresa ODJavi u posebnoj ediciju Saveza, a u tehniičkoj redakciji »Nnairodnog šumara«, s tim da troškove oko izdavanja iste srazmjerno snose sva društva; — da se svi zaključci i obavještenja Saveza ubuduće publikujtu u svim našim strujnim šumarskim časopisima. . ; . --.> - 503 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 72 <-- 72 --> PDF |
VIII. Na osnovu analize našeg političkog i privrednog .razvitka, a nastavljajući pozitivne tradicije šumarskih društajva i koristeći iskustva postojećih društava, na Kongresu jie osnovan Savez šumarskih društava FNRJ i donesem Statut Saveza. Analizirajući dosadašnji rad pojedinih društava, kako uspjehe tako i neuspjehe, Kongres stavlja u dužnost Savezu šumarskih društava kao i svim šumarskim društvima, da svoj rad ubuduće usmjere naročito u slijedećim pitanjima: — da najtješnij»e sarađuju sa nadležnim državnim organima pri donošenju zakona, propisa i naredaba koji se odnose na šumarstvo i šumarsku struku; — da daju prijedloge nadležnim organima za pravilan raspored stručnih kadirova; — da popularišući uspjehe šumarstva i drvne industrije, pridonose podizanju ugleda šumarske struke; — da podnose prijedloge nadležnim organima za odlikovanje istaknutih i zaslužnih radnika na polju šumarstva i drvne industrije; — da uzimaju aktivnog učešća pri izradi projekata i planova drugih privrednih grana, ukoliko ovi zasjecaju u dornen šumarstva; — da pružaju pomoć narodnim vlastima kod izvršenja kontrole stručne nastave u stručnim školama !kao i pomoć upravama škola za pravilno organizovanje nastave; da sarađuju sa upravama ovih škola i narodnim vlastima kod donošenja budžeta škola; — da popularišu naučna dostignuća kako domalćjh tako i stranih autora*; — da rade na što tješnjem povezivanju nauke i pralkse, učestvujući u izradi nastavnih planova i programa fakulteta! srednjih i nižih šumarskih škola, te programa rada šumarskih naučnih instituta, programa za polaganje stručnih ispita i si.; — da preuzmu linicjativu za organizovanje pomoćnog tehncćkog osoblja šumarstva i drvne industrije (lugara i šumskih manipulanata); — da svake godine onganizuju »Nedjelju šumarstva« i da se u to vrijeme održavaju godišnje skupštine društava; — da organizuju propagandu u cilju unapređenja šumarstva. * * ´ * Treći Kongre s Savez a Društav a inženjer a ; tehničar a FNRJ održan je također u novemibru (21—23) 1952 god. u Beogradu. Na ovom Kongresu prisustvovalo je oko 350 delegata iz svih krajeva naše zemlje, svih inženjersko-tehničkih struka. Šumarstvo je bilo zastupljeno sa oko 40 delegata, u kojima je od našeg društva delegirano 10 drugova. i Na Kongresu je održan izvještaj Uprave Saveza DITJ-a i kongresni referat´. Ne možemo a da j na ovom mjestu ne konstatujemo da ni izvještaji ni referat nije uopće obradio rad šumarskih društava niti značenje šumarstva i drvne industrije u dosadašnjim -naporima u izgradnji socijalizma i realizaciji Petogodišnjeg plana. Predsjednik našega Saveza ng. Alkalfić zadužen da u diskusiji predmetno naglasi, objasni i kritikuje, upoznao je u glavnim crtama Kongres sa značenjem šumarstva i drvne industrije u proteklom periodu. i Kongres je bio počašćen posjetom podpredsjedmilkia Prezidijuma FNRJ Mark a Vujačića, koji je u ime Prezidijuma, a na prijedlog druga Tita predao Savezu Društava inženjera i tehničara PNRJ visoko odlikovanje Orden zasluge za narod I. reda. Na Kongresu siu prisustvovala kao izaslanici Vlade FNRJ drugovi Sveto»za r V u k m a no vi ć - T e m p oi, Mileintije iPopović i Mijalko Todorović; predsjednik Vlade NR Srbije Peta r Stambolić , predstavnik Privrednog savjeta FNRJ Vlajko Begović i dr. U ime druga Tita i Vlade FNRJ Kongres je pozdravio drug S v e t o z a r V u k- manov»ić-Tempo. i Drug Peta r Stambolić , predsjednik Vlade NR Srbije kao domaćin priredio je prijem i zakusku delegatima Kongresa u prostorijama Predsjedništva vlade N RSrbije, gdje smo se zadržali preko 3 sata u drugarskom razgovoru sa rukovodiocima Vlade FNRJ i Vlade NR Srbije. Delegata su imali prilike da u Beogradu posjete Narodno pozorište, Jugoslavensko dramsko pozorište i druge kulturno-prosvjetne ustanove, muzeje, zatim razne ins/titute 504 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 73 <-- 73 --> PDF |
i izložbe. Mi Šumari posjetili amo Institut za šumarska istraživanja na Topčideru te maramo Ikonstatirat da je taj Institut zaista uređen i sa ogromnim mogućnostima da radi, iako su praštamo stiješnjeni, jer posjeduju sve potrebne aparature, instrumente, potrebne laboratorije ii ostale uređaje, čime se nikako ne može pohvaliti naš Institut u Zagrebu. Organizacija Kongresa te smještaja ii prehrane delegata bila je zaista uzorna. Kongresni materijal kao i zaključci bit će posebno štampani, te će se staviti našim članovima na uvid. Osim odlikovanja kojim je Društvo inženjera i tehničara Jugoslavije odlikovano i time odato priznanje srvima inženjerima i tehničarima naše zemlje dru g Tit o je dana 24. novembra 1952. god. u 10 sati primio na Dedinju delegaciju Kongresa i time priznao limženjerima i ´tehničarima dosadašnji rad u industrijalizaciji naše zemlje, a ujedno dao podstreika za daljnje napore u izgradlnji´ socijalizma" kod nas. Vrjieme od preko 2 sata koje smo proveli kod druga Tita bilo je ispunjeno razgovorom o problemima naših struka. Talko je profeikao mjesec novembar 1952. god, u znaku, za nas značajnih kongresa. Ing, V. Supek ISPRAVAK U Slamki: Vrste drveta za pošumlljavanjle krša Dalmacije u br. 10/11 Š. L 1952. (Ing. Giperborejski) treba svuda mjesto »d|iluvi|jalni« staviti »deluvijaJni«. Auf der Seite 399 (Š, L. 10/11 1952) soll statt »Diluvialschichten« — »Đeluviadschichten « stehen. ISPRAVKA — U radu »0 broju semeniki u plodovima J. e x c e 1 s a, Bieb« (Bran. Pejaski), Sum. List br. 10—11 1952, potrebno je uneti sJedeće bitne ispravke: M = 6,10 (mesto M = 6,59), v = 34,6% (mesto v = 32,0%), fv = 1,12% {mesto fv = 1,06%),__M = 67,7 (mesto _M^ = 73,2) i _v_= 31,2% (mesto 30,1%). fm fm fv 505 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje 1. Kompletna godišta Šumarskog lista — neuvezana 1915, 1917, 1921, 1924—1928, 1929—30, 1932, 1935— 1939, 1941—1945,1947, 1949—1950 Din 240.— 2. Pojedine brojeve Š. L. od 1878—1951 ... . „ 20.— 3. Kauders A.: Šumarska bibliografija, Zagreb 1947 * „ 90.—´ 4. Mali šumarsko-tehnički priručnik I. i II. dio . . rasprodani 5. Fišer M.: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama Zagreb 1951 Din 220.— 6". Tablice za kubiciranje trupaca Zagreb 1950 . 6. Tablice za kubiciranje trupaca, Zagreb 1950 .. . „ 20.— 1949 . 50.— * zatim starija izdanja 8. Hufnagl-Miletić: Praktično uređivanje šuma, Zagreb 1926 . - . . . : ... . ... i 40.— 9. Josip Kozarac, izvaci iz njegovih književnih djela povodom 30 g. smrti, Zagreb 1936 . ;50.— (nabavku ove knjige preporučamo upravama i đacima šumarskih škola) 10. Markić M.: Krajiške imov. općine, Zagreb 1937 . „ 30.— 11. Petrović D.: Šume i šum. privreda Makedonije, Zagreb 1926 . . , , . . . ´. ..... . „ 20,— 12- Baranac.S.: Pouke iz šumarstva, Beograd 1935 . . „ 30.— 13. Baranac S.: Naše šumarstvo i lovarstvo, Beograd 1932... . i .. . :.;...,,.;:. .> >„ 20.—. Narudžb e prima : Šumarsko društvo NR Hrvatske, Zagreb, Mažuranićev trg 11, čekovni račun kod NB 401-953.311 |