DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 59 <-- 59 --> PDF |
To je jedna od rijetkih Četinjača, koja\ ima dobru izbojmu snagu iz pamjeva, a obzirom na ekološke uslove skromnija je 4 od alepskoig bora. Drvo ijle odlične kakvoće, te se furnirskd listovi izvoze ii u Evropu. Kraće su obrađene autohtone vrste kao Quercus cocyintes A:, Quercus fagiilnea Lam., Quercus afaires Poinel, Quercus pyrenaica Wilg, kao ii neke saharske Accaoia vrste, a nalazi se podataka i za Oleia oileiaster, Prunus amygdalus, Ceratonia siliqua, Pistacee 4 dr. Svaka od navedenih za šumsko gospodarstvo zinačajniflh vrata obrađena je s uzgojino- uredajniim podacima prema sljedećoj shemu; 1. Fizička sredina li ekologija (botivničke i dendrološke karakteristike, rasprostranjenost, demdroasooijacija, eikolog&ja, klimatski i ©dalskfi uvjietii); 2. karakteristike kao šumske vrste i sposobnost pomlađivanja; 3: uzgojne karakteristike i prirast (stabla d saistojine); 4. uređivanje šuma dotične vršite; 5. iehnologiiijia drveta i iskorištavanje; 6. neprijatelji i štetnici; 7: uređajmi zapisnik bilo jedne već izrađene osnove bilo nacrta zal itakvu osnovu; Kod Quercus subera! dodam je i opis pluta i njegovog formiranja. Od ostalih botaničkih vrsta, na preko 30 stranica, obrađena je alfa-trava — Štipa tenadissiijna L. Ta trava u Sj. AfiriciJ raiste na površini od 8,650.000 ha i to kao< izraziti kserolit u krajevima s oborinama ispod1 500 mm godišnje. Ovaj drugi dio ovog djela završuite nekim dopunama materijala prvog dijela. Iz tih dopuna »interesantno je zabili!ježiti jedan detalj —jedan način piošumiljavaja, koji se provodi od unazad pet šest godina na .inicijativu inspektora Put oda, koji se iu praksi pokazao vrlo uspješnim kao s četinjačama tako i s euikaliptusrjma. Taj se metod sastoji u slijedećem: Sjetva sjemena vrši se u kolovozu ili rujlniu u lonce ili duboke zdjele. Uz dobru njegu i zalijevanje ome se do prvlih kiša u listopadu ili studenom toliko- razvijaju da se mogu presaditi golim korijenjem ma mjesto poišumiljavanja. Tako presađene sadnice imaju vremena da se tokom zime j kišnog doba prilagode sredina te u proljeće snažno porastiu.3 ! Govoreći o geografskom rasprostranjeniju, autor spominje kod alepskoig bora i naše krajevei t. j . navodi, da se taji obr1 nalazi li) u Dalmaciji! Međutim takav podatak se ne nalazi za Queircus ilex, iako je to osnovna vrst naših šuma zone zimzelenih listača, te i površinom premašuje alepslkij bor po »Statistici šuma i šumske privrede za 1938. godjinu« može se ocijeniti da česiri´na iđolazjl na području od okoi 300.000 ha u šumama (i makiji) li povrišc´lni od oko- 600.000 ha^ a; alepskiil bor na površini oidl svega 25.000 ha.4 Razlog će tome vjerojatno bitli i u tome, što pomenuta Statfstf´ka ne iskazuje posebno površinu šuma zimzelenih listača, odnosno Quercus ilexa, iako bi to stvarno bilo poflrefclno t, j. Q, i. fc´zlučpti1 iz »hrastovih šuma«, Zaključujući ovaj priksz valja naglasiti, da je ovo djelo., odnosno drugi dio, važan prilog biologtjii, uzgoju i uređenju šuma maveđerih vrsta ii zaslužuje, da se mjEme posluže svti zainteresirainii stručnjaci. Ne bi bilo zgorega neke dijelove: i prevesti, kako bi postali lakše pristupni većem broju stručnjaka upotpunjujući timie rezultate objavljenih ing. Belitrama, koji su objavljeni u »Šumarskom listu« i »Glasniku Zvaoda za šumske istraživanja i iskustava naših stručnjaka (Dir M. Aniča, Dtr J, Balena, Dr A. Petračića, poikuse«).0 Ing. O. Piškorić BILJEŠKE: 1 B. Miihaldilnec: »Stratifikacija sjemena običnog jasena« i »Uzgoj johovih sadnica «, objavljenih u »Šumarskc´tm novmiaima« g. I. br. 3. 2 Drugi dio izdalai je naklada Larosie u Parizu 1950. g., a može se naručiti preko Francuskog linstituta uz ciljlerou od oko- 2.006 dinara. 8 Idejom presadnje sadnica alepskog bora i čempresa krajem ljeta bavio se kod nas i ing. Ante Dobrić. 4 Obzirom na alepski bor u toj Statistici ima ii slijedeća netočnost: Za kotareve Biograd ma moru, Makarska, Preko- i Rab navedeni su podaci s 1.062 ha šuma »bijelog« bora t. j . Pinus silvestnisa L., dok se u stvari radi o alepslkom boru — kojeg u Dalmaciji zovu ,b:´^eli bor«, a u jednom dijelu — Komavlima i »žuti bor«. 5 Za Quercus suber imamo radnju ing. Josipa Radišlića objavljenu u »Šumarskom listu« iz 1940. godine, koja može dobro poslužiti za rad s ovom vrstom kod inas, 491 |