DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 57 <-- 57 --> PDF |
(strata) koje premašuje njihov apsolutni kapacitbit. Vlaigu pak iz gornjih slojeva tla iisušuje bura tako, da od obiiljia kiše kišnog (zimskog) doba godne do ljeta ostaje u tlu vrlo malo vode. Poniranje vode me će se spriječiti nii vodojažama, jer ss sigurno one neće popločavati, a površinsko isušivanje moći će se smanjiti jedino koričanjem. izuzetak čine tla s jakim profilom i bez kamena a tih je, kako je već rečeno, na kraškom području, a osobito namijenjemifa šumi, vrlo malo. Većina je šumskih tala skeletnih pa i skeletoidnih s minimalnim količinama samog tla, kojie je smješteno medu pukotinama kamenja. Uvjerljivost o uspješnoj primjeni ovog metoda umanjena je i po samom autoru, koji se kod prikaza godišnjih oborina zadržalo samo na jedinom i to manjem d´jelu krasa, kako je to već naprijed navedeno. Ali drugi dio krasa ima manje, pa i znatno manje oborina: Metković 1075, Knin 1076, Šibenik 802, Split 877, a Hvar čak samo 796 mm. Kvarnerski kras s oborinama nešto je bolji te tako Lošinj ima 1036 mm, Pazin 1181, a Rijeka i oko 1500 mm. Ported toga u primoisko-otočinom dijelu krasa beskišni ljetni period redovno je dulji nego na kopnu. Možda i autor ne smatra da bi predloženi način bio djelot voran na cjelokupnom kraškom području, ali to iz teksta nije vidljivo. Neefikasnost primjene ove metode nameće se i s razloga, što o tome autor ne navodi nikakvih podataka o izvršenim radovima na naäem području tako, da sve ovo ima samo karakter ideje, koja se mora primiti (uzevši u obzir navedene prirodne uslove kraškog područja) s velikom rezervom. Ili možda točnije: njezina primjena je toliko ostvarljiva u većem opsegu, kao i ideja ekspresnih šuma kao glavnog načina podizanja šuma Barem danas i u skoroj budućnosti. Ing. 0. Piškorić ^ttq.iicL ilHunjL ilfuivuL ItajnfLt Weltfoi´statlas (Svetski šumarski atlas). — Centralni institut za šumsku i drvnu privredu u Hamburg Reinbetk-u, pod rukovodstvom Franza Heskea počeo je još 1951 g. da izdaje šumarske karte pojedinih delova sveta i zemalja, koje će na kraju sačinjavati svetski šumarski atlas, prvi i jedinstveni ove vrsti u svetu. Do sada je objavljeno 12 karata i to: 1. Pregled šumovitosti u severnoj Evraziji. 2. Pregled šumovitosti Evrope. 3. Gustima šumovitosti Evrope. 4. Pregled šumo´vitosii Nemačlke. 5. Pregled šumoviiosili Velike Britanije. 6. Pregled šumovitosti Francuske. 7. Pregled šumovitosti Finske. Švedske A Norveške. 8. Pregled šumovitosti Turske i Grčke. 9. Pregled šumovitosti Italije. 10. Pregled raširenija pojedinih vrsta drveća u Italiji. 11. Italija: a) gustina šumovitosti, b) ćetiinarske, lišćarske i meso vite šume u %>, c) visoke, niske i srednje šume u °/o. d) udeo tehničkog i ogrevnog drveta (sa drvetom; za ugljenfeanje) u ukupnoj seči po provinciijama, e) godišnja sada u m3 po hektaru šumske površne. 12. Pregled šumovitosti Jugoslavije. Pošto atlas niije popraćen nikakvim tekstuelnim delom, nije poznato koje i koliko karata će još slediti. Isto tako, (sa izuzetkom Italije, karte 9.10 i 11) nigđe nisu navedeni izvori podataka. Objašnjenja (legende) na pojedinim kartama, naročito na onim koje se odnose na pojedine zemlje — nedovoljne su. Zelenom bojom su unete samo »šume«, bez naznake da li sla radi o obraslom iL´, neobraslom zemljištu, šikarama, goleti i si. Samo na kartama 1., 2. i 7. narete su »brdske tundre«, »tundre«, »šumske tundre«, ; delomično šumovito zemljište« i na karti 1. još i »pustinje«. No to je donekle razumlj´vo, jer karta šumovitostf jedne zemlje manije illi viša dlataljmia i tačna. pretstavlja odraz stanja, tačnostr, i izđiferenciirancsti statistike šuma te zemlje. A poznato je da su te statistike još daleko od stanja koje bi potpuno zadovoljavalo. U karti 3. dati su brojčani podaci o površinama .šuma« u pojedinim zemjama sa stanjem itz 1937 i 1948 g.. no nije dato obrazloženje za postojeća razlike (na primer: usled ocepljenja jednog dela teritorija kao što je to slučaj kod F.nske, ili je naknadno premeravanje dalo nove podatke ili si.). Isto tako u ovoj karti su dati podaci o procentu šumovitosti pojedinih zemalja iz kojih se vidi da se Jugoslavija sa 31,4°/o m |