DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 56 <-- 56 --> PDF |
te sprečavanje brzog oticanja vode nnza stranu. Primjena pojedite- varijante zavisi »od stepena nagnutost» terena . . . i kod nas se može primijeniti zia mnogo vrste krša j goleti «, ali ne »na terenu od kamena, krupnih .kamenih blokova, većih izlaza stijena, kamenih usip-´na i popuz:´na ii svuda, gdje bi za kopanje rovova trebalo upotrebiti eksploziv« (str. 221. i 240), Ovaj način ima ne samo značaj sakupljanja vode nego i poipure obrade tla, a koje se u stvari i vrši kolko1 za poboljšanje mehaničkih svojstava tla, toliko i radi bolje ekonomike tla s vodom. Nema sumnje da je pomanjkariije vlažnosti tokom ljetnog doba godine osnovni lazlog, što pošumljavanje kraških terena ne ide glatko, što su potrebna ponavljanja fpopunjavamja) i što je ograničen broj vrsta. Iston je tako van, svake sumnje, da i dosadanja tehnika rada kaiko se sprovodlila, a i ikako so| sprovodi, u praksi ne zadovoljava obzirom na prirodne uslove pošumljavania na kraškom tereru. Uobičajena tehnika sadnja iji sjetva t. j . da se u tlu dobije prostor u koji će staviti korenje biljke ili sjeme. Potpuno prekopavanje zemljišta vršilo se a i danas se primjenjuje u rijetkim slučjaevnma- Jednom posađena biljka ili ponik sjemena prepušten je samom sebi te ukoliko se održlj, održi se vlastitom snagom. Svojedobno je to bilo u neku ruku diktirano oskudicom na radnoj snazi odnosno na nerazmjeru postavljenog plana i mogućnostima njegovog solidnog lizvršavanja, jer, iako se zahiijevao i kvaMtet, kvantitet je bio na prvom mjestu. No, ako je to u neku ruku bilo nužnoi ul prošlosti, nije u «adašnjosti ni u budućnosti, a i stečena iskustva iz proteklih zamašmih pošumljavanja su nedvojbeni putokaz. koju put vodi uspjehu, a koji k neuspjehu, odnosna nesigurnom uspjehu. Pod kvalitetnim radom razumijevamo rad, koji bi ne samo biljku uredno i »propisno « posado, a sjemenku posijao, nego kojim bi se osigurali što bolji uvjeti za razvoj pomlatka u prvoj Ili u nekoliko prvih godina njegova života. To bi bio rad kojim bi se postigla i ekonomičnost t. j . povoljan omijer između uloženih troškova i efekta sadtojte u prosječnom godinama. Kakav bi to bio rad, to za sada ne možemo reći, jer nam manjka ne samo egzaktnih istraživanja na tom području, nego jer su i iskustva mnogih pojedinaca — pošumljivača krša ostala samo njihova osobna svojina, jer nrisu nigdje zabilježena i kao takova su za praksu mlađih generacija propala,. I zato za sada možemo trai&ta da se primjenjuje poboljšana dosadanja tehnika rada t. j . kopanje jama. te okopavarje (koričanje) barem u prvoj godini sadnje ili sjetve. Jame ne bi smjele biti manje od 40X40X40 cm bez obzira da li se sadi biljka illi sije sjeme, jer kopanjem jama obih minimalnih dimenzija nije svrha, da se samo biljka iilii sjeme stave u zemlju, nego da se barem mjestimice obradi tlo. Razumljivo je, da se na škarpastim terenima ne će uvijek moći postići gornje dimenzije za dužinu i širinu, ali je nužno da se postignu za dubljinu. Teoretski bi najbolje odgovarala potpuna obradba tla, koja se postiže I Afanasijevljeviim predloženim načinima. Ali samo teoretski i to na ograničenim površinama t. j. na površinama bez kompaktnog kamenja, pokretnog kamenja na strmijim položajima, dakle na terenima kojih je na kraškom području malo, vrlo malo. Takvih se terena, a koji ne služe poljoprivrednoj proizvodnji, može naći samo na platoima, na laporastim (mineralno karbonatnim) tlima i na škriljevcima. Teoretski i stoga, što treba uzeti u račun i djelovanje bure. Potpuna obradba; tla znači skdanije travnog pokrova i izvrgavanje ovog neposrednom udaru bure. A bura je suh i snažan vjetar, koji brzo isušuje tlo, osamostaljuje pojedine čestice, koje onda diže i odnosi. To se događa upravo očigledno. Doduše u manjoj mjeri, ali može i u većoj: 1945. na Čepććkom polju, a 1947. god. na Sinjskom polju, dal navedem dva meni poznata primjera, krajem jeseni bura je odrijela s više ha već djelomice ubekorenu pšenicu u nepovrat, dok je sa znatno većih » površina odnosila tlo s površine u cijel:m oblacima. Sličnu sudbinu doživio bi tlo i u AfanasTjevIjevim vodojažama, a osobito u sakupljačima vode, koji se sastoje od usjeka i od nasipa. Periodi bure ne može se izbjeći, jer ona se s jačim limtenzđtetom javlja ne samo tekom ožujka, nego i tokom travnja, pa ni vrste koje najbrže rastu ne mogu pružiti zaštitu otvorenom tlu prve godine, osim ako bi se radilo na posve malim površinama i s posebnom zaštitom. Razumljivo je, da ima položaja, na kojima je djelovanje bure manje, ali s te strane nema ograničenja kod ing. Afanasi.jeva, Ideja vodojaža teško je ostvariva i radi kamene podloge krasa, a s time u vezi d vodnog režima. Pretežni dio kraškog područja izgrađen jie od vapnenca i obzirom na zadržavanje vode sličan je rešetu kroz koje voda kišnice, a i snijega, ponire u dubljaiu, gdje se sakuplja u podzemna jezera d rijeke. Tako ponire i sva voda iz kraških tala m |