DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Sezonski prinos smole sfimuIacSJoin prti raznim intervalima (frekvencijama) prema
običnom smolaremju. (Sedmično zarezävanje s 1.25 cm širokim i dubokim žilijieborvfima.)


Priilnos ismolaremja stimulacijom s intervalom zairezivamja od dvije sedmice bio je
prosječno zai 10—12% veći: od običnog smolarenija sa. seđmičnim zarez´ivamjem kod obe
vrsti borova ii obaju ..Širina žlijebova. Pri troisedmönom ilniteirvalu smanjio se prinos za
16—25%, a pri četveroisedaničnomf za 40—46% od običnog smolarenja.


Ako dima dovoljno radne snage i ukaže se potreba velikih količina smole, najbolje
je priimjemiitli dvosedmičnla interval zarezivanja. U pomanjkanju radine snage i pri nepovoljnim
terenskim i saobraćajnim prilikama, zareziivamje svake treće stedmiee postizava.
prema utrošenoj radnoj snazi razmjerno niže cijene, za svaku bačvu proizvedene smole.


Na .svaki nač)im ovim postupkom snizuju se iroškovij proizvodni« ii povećavaju istovremeno
prinosi smole.
Stoga je počev od godine 1946. sve viiše proiizvađača smiolle napuštalo staru metodu
smolarenja i prelazilo iskorišćavanju smole na novi načn stimulaioijom.


Tako je u godiinii 1950. zavelo metodu smolareinja stimulacijom öko 817 proiizvađača
(preduzeća) sa 11,718.695 bjeleniäca (kara), dok se već u godim 1951. njihov broj
popeo za 113% nia 1.744 proiizvađača´, aibroj bjelenica za 55% na 18,211.(674, rasporedteno


po pojedinim zemljama kako. slijedi:
država bnc rodzvađaiča broj bjelenlica
Alabama 100 1,283.385
Florida
Georgia
Mississippi
North Carolina
213
1.354
63
12
4,445.605
1,485.399
900.000
38.460
Suth Carolina 1 9.000
Ukupno 1.744 18,211.674


S razloga što je primjenom! smolarenja stimulacijom na pifeko lf miliona bjelenica
ušteđeno Četvrt miliona radnih nadnica u vrijednosti od million dolara, sniženi su znatno,
troškovi proizvodnje sirove smole, a. dosljedno U dijene glavnih derivata kolofona i
terpentiina. To je doprinijelo pojačanju proizvodnje i sve življem izvozu u prekooceanske
zemlje.


Sveukupna proizvodnja derivata smole u godini 1951/52 iznosila je:


bačavaterpenttaa
po 50 gal = 190 litara pokolofolna
520 lbs = 234 kg
Od hirove smole (Processors Plants)
Ekstrakcijom iz drva (Steam solvent)
od sulfatnoig postupka celuloze
246.640
229.590
203.430
716.350
11,333.040
svega baičava.: 679.1660 2,049.390
odnosno 129.135.4 t 479.557.3 t


Export ovih derivata ikretao se
u 1946—1949. god. između
odn. godišnje prosjiečno
90—155.000
118.000
500—L00.000
540.000
Uslijed rata u Koreji je g. 1950/51
izvoz neobičnu visinu od dkruglo 208.000 941.000 buradj
dok je .1951/1952odm.
fenosio izvoz 130.000
24.7001
640.000 buradi
149.760 t
t. j . prema prošloj godini za cea 38°/o odn. 35% manje


U godini 1951. veći dfilo izvoza (oko 63% terpentina u 53% kolofottiija bio je namijenjen
državama Evrope. Postavlja se pitanje da li ostale države van areala dolara,
koje proizvode sirovu smolu, mogu podmiriti ostalu vanjsku potražnju.


486