DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 52 <-- 52 --> PDF |
(Monti e boschi No. 7/52.) Nešto slično predlaže Gluckij, da se za pohičenje boljeg razvoja korjenskog sistema iskopaju sadnice sredinom jula i preko ljeta zatrpaju po mogućnosti! blizu´vode, u zasjeni, sa primjesom kompostne zemlje ili dodavanjem mirJeralnog gnojiva. Pod tim uslovima moguće je izvesti sadmice iz stanja mirovanja, obezbijetfc´ti im razvijanje korjenih žilica i konačno raisaditi s proljeća biljke potpuno sposobne za daljnja život. Radi boljeg razvijanje korjenog sistema preporuča u rasadniku, gdje nema pogibelji sasušivanja površinskog sloja zemlje, podrezati u zemlji korijen sadnica. Vađenjem sadnica iz rasadnika (na \ m2 zatrpaju se oko 10.000 sadnica, odnosno na 200 m2 mogu se zatrpati sadnice sa 1 ha korisne površine rasadnika. Tako oslobođena površina rasadnika može se tokom ljeta u druge svrhe korisno upo-trebiti, smanjuje se znatno radna površina, isključuje se ugibanje sadnnca od suše, od ličinki i ostalih štetočina i ne povređuje se toliko korjeni sistem kao kod običnog iskopavanja sadnica s proljeća ili jeseni iz rasadnika. (Lesu. Hoz. 1949.) Sadnici treba pomoći prije sadnje i obratiti naročitu pažnju manipulaciji od vađenja iz rasadnika pa do sadnje na terenu, osobito kc-rjenskom sistemu kao najosjetljivijem dl´jelu sadnice na nepovoljne vanjske uticaje, te njegovom smještaju u zemlju. To svjedoče i pokusna istraživanja vršena sadnjom biljaka cnnoig bora u Belgiji, koje u rasadniku nisu bile ni pikirane ni presađivane, te su jedne sađelie onako, kako su iskopane iz rasadnika, drugima močemo je ko-nijtanje u vodi sa primjesom ilovače, a trećim je osim toga dodano i nešto gnojiva, prije sadnje. (Buli. d. la Soc. Centrale fqaresit. d. Belgique. 1938/1.) Uspjeh pošumljavanja bio je slijedeći. Pokusne čestice Zeumlis de Fagnes 1. Sadnjai običnih biljki uspjela ,je sa 4 5°/o 2—3% 2. Sadnja biljki močenih u ilovastoj vodi 56—70°/a 60% 3. Sadnja kao pod 2. s dodatkom kravljeg gnojiva 75—85°/o 70% Iz prednjeg se može jasno razabrati, koliko utiče na uspjeh porumljavanja pomoć sadnicama prije sadnje, osobito dodavanjem vode korjenom r/stemu, ikoju je ono bilo za vrijede periode mirovanja vegetacije prigodom manipulacije za vrijeme od vađenja do zasađivanja izgubilo. O tome se može u praksi lako osvjedočiti, jer za stvaranje takovih usiova pri pošumljavanju nisu potrebni spomena vril´iedni troškovi ni kakvo složeno oruđe — svaki, iko je spreman da slijedi davno stečena d poznata iskustva. —Rr RAZVOJ SMOLARENJA STIMUI ACIJO.M, PROIZVODNJA I IZVOZ TERPENTINA I KOLOFONA U S. A. D. Zarezivanje borovih stabala (Pftous caribaea, P. palustris) u svrhu industrijskog iiskorišćavanja sirove smole uz neposredno prskanje žlijebova 50% otopinom sumporne kiselice otpočelo je u Americi godine 1946. na osnovu rezultata višegodišnjih naučnih (istraživanja. Ovim problemom bavili su se među ostalim: R. W. Clements, C. S. Schopmeyer, P. R. Larson, K, B. Pomeroy, L. D. Demmon i nadasve A. G. Slow, Jr, (koji je na tom objavio ako 60 stručnih radova) na zavodima: The Southeastern Forest Experiment Statiton, Aschville, Nord Carolina, Laike City, Filorida, The Virginia Pine Pline Research Center, Beltswille, Maryland i t. d.). Mjesto dosadašnje metod´e zarezivanja »knee deep and belly wide«, po kojoj su žHjebovi zadirali 0.5—1.2 cm duboko u drvo (kambij) i obnavljali se svakih 2—7 dana* danas se dobiva sirova smola — zarezivanjem žlijebova isključivo u živoj kori svakih 14 dana i stimulacijom otopinom sumporne kiseline — sa 12—36% većim količniama prinosa. Prema tome primjernom kemijske stimulacije novim načinom zarezivanja i manjeg broja zavezivanja u sezoni, mogu sada smolarski radnici podržavajući normalno curenje smole da tretiraju dvaput više stabala i da na istoj visini (površini) debla uslijed užih i zbijenijih žlijebova smolare. 6—7 godina mjesto četiri po do sada uobičajenoj metodi. Najveća fe prednost ove metode rada što uopće ne šteti poprečni presjek stabla, zadržavajući punu otpornost proti vjetru, što ne skraćuje trajanje života i ne umanjuje vitalnost stabala, te je radi uvećanog doprinosa i manjih proizvodnih -troškova veoma ekonomična. (David 1951/52.} 484 |