DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 51     <-- 51 -->        PDF

U zadaltke današnjice spada i dalje izdavanje Četvrtgodišnjaka Za
šumartvo (Österreichische Vierteljaihresschrift für Forstwesen), koji izlazi
već pneko 100 godina. Ali ukazuje se i potreba s p e c i j a 1 i z i r a n j a
stručnih časopisa, jer jedan jedini list ne može služiti svim granama
njezinim. (Međutim ni taj jedini list ne bi mogao izlaziti, da nema
pomoći Saveznog ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo).


Ing. Đ. Knežević




(J)i(eg,LtcL (Lowinet itntmt itci:m.p.L


0 USPJEHU SADNJE PRI POšUMLJAVANJU


Pitanje uspjeha šumskih kultura osobito je aktuelno pred jesenju i proljetnu kampanju.
Naša šumska stručna nauka daje nam u tom pogledu nažalost veoma malo
praktičnih uputstava.


Glavni načini sadnje i ´agrotehnike njihovog izvadanja tiču se pretežno vanjske
sredine posađena biljke, a da se samoj sadnici kao živom, organizmu i ne poklanja dovoljno
pažnje.


Sadnice, odgojene u rasadnicima,, gube iskapanjem znatan dio korjenog sistema
a naročito vlasnatih žilica, na kojima se kod mnogih vrsta šumskog drveća razvija simbioza
s gljiviniim halama (mikoriza).


Ako se uzme u obzir, da se sadnice na višim položajima pretežno rasađuju za
ranog proljeća, dok se nalaze u stanju mirovanja vegetacije, jasno je pod kakvim teškim


uslovima dospijevaju one na mjesto stalnog boravka. U međuvremenu od dvije sedmice
i više, dok krene vegetacija, ugibaju dalnje žilice,, tlo se suši, vlaga isparuje, a slaba
sadnica nije u stanju, da iskoristi preostalu vlagu, žuti (i često ugiba. Slično je i sa
jesenjom sadnjom po našem Primorju, gdje ljetni period mirovanja korjena prekida
aktivnost rasta. Zato što se prigodom vađenja, prenošenja, pakovanja, prevoza i druge
manipulaoije ne svraća potrebna pažnja, događa se često da se posade biljke koje nisu
više sposobne za život, a za neuspejh baca se krivnja na klimatske nepo-gode, (Šafar
1951. S. L.). Šumarska praksa traži puta i načina,, da pritekne u pomoć sadnicama zadržavajući
vlagu tla višekratnim prašenjem površinskog sloja zemlje. Pitanje je kako bi
često i brižljivo trebalo provađati prašenje za vrijeme prelaza sadnica iz doba mirovanja
vegetacije do daljnjeg razvoja korjeaih žilica, jler sadnica svakako gubi dio vegetacionog
perioda. Pri povoljnim uslovima postigne sadnica slijedeće godine po sadnji
normalni razvoj, u protivnom slučaju nerazvijenost prve godine negativno djeluje na rast
sadnicd te ona često i propada.
Sadnici treba pomoći .p r i j e sadnje , kako bi se brzo oporavila od nanesenih
povrijeda pri iskopavanju, pakovanjiu i pi´enosu, da bismo stvorili takove uslove, pri
kojima bi mogla odmah po sadnji da liskoinišćava vlagu tla i produljim, vegetacioni period.
ćhććt šd etaoin etaoiin shrdlu shrdlu shredlu shrdlu shrdlu shrdlu shrdluo


Prema rezultatima naučnih istraživanja pokusne stanice Mohkov (provincije Orlov)
još od 1928. g. treba da se korjenje sadnica potopi u vodu za nekoliko dana prije
sadnje s razloga, što za vrijeme mirovanja vegetacije nastaje dehiidrao´ja korjenskog
tkiva, pa je potfebno da se ono vrati na prvobitni sadržaj vode i dosljedno potreban
turgor tkiva, koji, hi omogućio obnovu normalne vegetativne djelatnosti s proljeća.


483