DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Opć i interes i šumarstva carevine. Početkom 60-tih godina počinje drug i odsje k u povijesti Š. d. Nakon pada apsolutizma i uvađanjem ustavne vladavine, omogućeno je slobodno i jav n.o raspravljan j e problema u šumarstvu. U toj sa periodi naročito ističe Josef Wesely (1814—1898), koji je znao energično provoditi ono za što se založio. Društvo poduzima naučna putovanja; krug djelatnosti mu je mnogostran. Kao primjer njegovog praktično g rad a navest ćemo ovaj slučaj: Kad je krajem 60-tih godina masovno prodavanje državnih dobara izazvalo javno negodovanje i kada je pored toga odglasan 1870. g. zakon o prodaji dijela bečki© šume (5.400 ha), održalo je Š. d. skupštnu u Badenu, na kojoj je »lojalno ali odlučno« zauzeto stanovište protiv namjera vlade. Uprava se državnih šuma u to vriejme nalazila pod Ministarstvom financija. Na dobro obrazložen prijedlog Š, d. određeno ja carskom odlukom od 20. siječnja 1872. g. da državna dobra prelaze u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, a reorganizacijom uprave državnih šuma od 1873. g. znatno se popravio socijalni i materijalni položaj šumarskih tehničara. Istp je godine Robert Micklit z vrhovni zemaljski šumarnik, stupio u Ministarstvo poljoprivrede. Utjecajem njegove snažne ličnosti nastao je prevrat u upravi državnim šumama i u dušama osoblja, koje je u njoj bilo zaposleno!. Tako je nastalo vrijeme mirnog razvitka. Održavale su se terenske skupštine i po udaljenim područjima države. Između 1869. i 1891. g. tri put je posjećeno kraško područje; 1895. g. naučno je putovanje Bosnom trajalo 17 dana, a 1897. Bukovinom 8 dana. Nakon velikih poplava 1882. g. objavljen je zaikon o zaštiti šuma i uvedena služba zagradi v a n j a bujica. Daljnim razvitkom šumarstva i drvne industrije poslije 1898. g. nar staje treć i odsje k u povijesti Šumarskog društva. Pravila se mijenjaju. Društvo si postavlja zadatak da b r a n i, unapređuje i s t a 1 n o zastupa interese šumarstva sviju zemalja i kraljevina koje su zastupane u Državnom savjetu i to interese šumarstva u, čitavom njegovom opsegu i u svim njegovim granama uračunavši i trgovinu drvetom, a tako i industrije i zanata, koji su u vezi sa šumskom privredom. Nakon Prvog svjetskog rata povlači se Austrija u svoje etničke granice. Time počinje četvrt i odsje k u historiji Šumarskog durštva. Od 1922. g. priređuju se opet terenske skupštine i naučne ekskurzije, a 1925, g. prisustvuje Šumarsko društvo korporativno na skupštini Njemačkog šumarskog društva xi Salzburgu. Iza toga dolazi Hitlerova invazija i — kako- smo već spomenuli — uklapanje Austrijskog šumarskog društva u Njemačko šumarsko društvo. Od 1946. ustaje Šumarsko društvo ponovno na svoje noge. Privremeno predsjedništvo preporuča budućim funkcionerima slijedeće: »Austrijsko šumarsko društvo treba da djeluje temeljnim stručnim radovima, izradom važnih stručnih mišljenja i što skorijim izdavanjem stručnih publikacija.« Zato treba da u upravu uđu najbolji stručnjaci, kao što je to bilo u prošlosti. Da se o važnosti Š. d. vodilo računa vidi se po tome, što je odlukom Saveznog ministarstva; za poljoprivredu i šumarstvo od 24. ožujka 1949. g. Glavnom odboru Š. d, povjerena i funkcija Šumarskog privrednog savjeta. 482 |