DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Opć i interes i šumarstva carevine. Početkom 60-tih godina počinje
drug i odsje k u povijesti Š. d. Nakon pada apsolutizma i uvađanjem
ustavne vladavine, omogućeno je slobodno i jav n.o raspravljan
j e problema u šumarstvu. U toj sa periodi naročito ističe Josef Wesely
(1814—1898), koji je znao energično provoditi ono za što se založio.
Društvo poduzima naučna putovanja; krug djelatnosti mu je mnogostran.
Kao primjer njegovog praktično g rad a navest ćemo ovaj
slučaj: Kad je krajem 60-tih godina masovno prodavanje državnih dobara
izazvalo javno negodovanje i kada je pored toga odglasan 1870. g. zakon


o prodaji dijela bečki© šume (5.400 ha), održalo je Š. d. skupštnu u Badenu,
na kojoj je »lojalno ali odlučno« zauzeto stanovište protiv namjera
vlade. Uprava se državnih šuma u to vriejme nalazila pod Ministarstvom
financija. Na dobro obrazložen prijedlog Š, d. određeno ja carskom odlukom
od 20. siječnja 1872. g. da državna dobra prelaze u nadležnost
Ministarstva poljoprivrede, a reorganizacijom uprave državnih šuma od
1873. g. znatno se popravio socijalni i materijalni položaj
šumarskih tehničara. Istp je godine Robert Micklit z vrhovni zemaljski
šumarnik, stupio u Ministarstvo poljoprivrede. Utjecajem njegove
snažne ličnosti nastao je prevrat u upravi državnim šumama i u dušama
osoblja, koje je u njoj bilo zaposleno!.
Tako je nastalo vrijeme mirnog razvitka. Održavale su se terenske
skupštine i po udaljenim područjima države. Između 1869. i 1891. g. tri
put je posjećeno kraško područje; 1895. g. naučno je putovanje Bosnom
trajalo 17 dana, a 1897. Bukovinom 8 dana. Nakon velikih poplava 1882.


g. objavljen je zaikon o zaštiti šuma i uvedena služba zagradi
v a n j a bujica.
Daljnim razvitkom šumarstva i drvne industrije poslije 1898. g. nar
staje treć i odsje k u povijesti Šumarskog društva. Pravila se mijenjaju.
Društvo si postavlja zadatak da b r a n i, unapređuje i s t a 1 n o
zastupa interese šumarstva sviju zemalja i kraljevina koje
su zastupane u Državnom savjetu i to interese šumarstva u, čitavom
njegovom opsegu i u svim njegovim granama
uračunavši i trgovinu drvetom, a tako i industrije i zanata,
koji su u vezi sa šumskom privredom.


Nakon Prvog svjetskog rata povlači se Austrija u svoje etničke granice.
Time počinje četvrt i odsje k u historiji Šumarskog durštva.
Od 1922. g. priređuju se opet terenske skupštine i naučne ekskurzije, a
1925, g. prisustvuje Šumarsko društvo korporativno na skupštini Njemačkog
šumarskog društva xi Salzburgu. Iza toga dolazi Hitlerova invazija
i — kako- smo već spomenuli — uklapanje Austrijskog šumarskog
društva u Njemačko šumarsko društvo. Od 1946. ustaje Šumarsko društvo
ponovno na svoje noge. Privremeno predsjedništvo preporuča budućim
funkcionerima slijedeće: »Austrijsko šumarsko društvo treba da djeluje
temeljnim stručnim radovima, izradom važnih stručnih mišljenja i što skorijim
izdavanjem stručnih publikacija.« Zato treba da u upravu uđu najbolji
stručnjaci, kao što je to bilo u prošlosti. Da se o važnosti Š. d. vodilo
računa vidi se po tome, što je odlukom Saveznog ministarstva; za poljoprivredu
i šumarstvo od 24. ožujka 1949. g. Glavnom odboru Š. d, povjerena
i funkcija Šumarskog privrednog savjeta.


482