DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
»Ali prije roego še upusüm u izlaganje povijesti austrijskog Šumarskog društva«, veli L. Tschermak, »dopustite mi da zapitam: koju je svrhu imalo i kome cilju danas služi to društvo? Austrijsko Š. d. je udruženje drugova u struci u najširem smislu (vlasnika šuma, šumarskih činovnika i učenjaka) da ne bi zadrijemala šumarska savjest i da služi kao branilaštvo važnosti vječne šume, da unapređuje stručno znanje svojih članova, a privolom vlade, centralne šumarske ustanove treba da joj posluže savjetom . Staranje vlade da zakonskim normama, naredbama i zabranama ostvari težnje, ne će lako uspjeti, ako i oni nad kojima se vlad a nisu prožeti voljom, koja je usmjerena istim ciljevima; ako se mnogo pojedinačnih snaga ne zalaže za njih iakonisu pripravne da se nesebično žrtvuju idealnim stremljenjim a.« »Možda je baš u tome snaga Šumarskog društva«, kaže daljeL. Tschermak, »što je okupilo ne samo vlasnike šuma i njezine ljubitelje, nego i šumarske stručnjake.« Dalje reefrent izrazuje želju, da bi se za šumarske probleme zainteresirali i najširi narodni slojevi za koje šuma ima značenje, a to je zapravo čitav narod. I što važniju ulogu igra šuma u nekoj zemlji, to su i zadaci šumarskog društva zamašniji.. Austrija je zemlja bogal´ia šumom; zato taj dar prirode treba čuvati i njegovati. I šumarski odjel FAO utvrđuje činjenicu, da je šumsko gospodarenje faktor prvostepene važnosti za privrednu, socijalnu i prirodnu ravnotežu u svijetu. Mi smo, međutim, u prošlosti vodili u planinskim šumama ekstenzivno gospodarenje radi slabog rentabiliteta i visokih troškova pri iskorišćavanju tih šuma. Danaišnie austrijsko Šumarsko društvo nastoji da postepeno popravlja stanje baštinjeno iz prošlosti i prijeđe na intenzivno gospodarenje gustom mrežom putova, održavanjem i njegom mješovitih šuma, primjenom prirodnog pomladivanja i usmjeravanjem šumskog gospodarenja na put, koji nam ukazuje s a m a p r i r o d a šume. To će poslužiti i estetici šume i privrednom zadatku: proizvodnji vrednijeg drva. Pretpostavka da se krene tim putem jerentabilnostšumskeprivrede, jer je ona najbolje sredstvo održavanja šuma., otvaranja zabačenih i uzgajanja šuma, kako bi se investicijama i njegom izravnao manjak, koji je nastao prekomjernim sječama zadn´ih godina. Prelazeći na hisltoriju Šumarskog društva, navodi prof. Tschermak imena svih predsjednika i sažeto spominje rad, koji je društvo izvršilo. Spomenut ćemo samo to, da je od 1852. godine do 1926. bilo 6 predsjednika Š. D. Od toga su bila tri kneza, dva grofa i jedan barun. Tek 1926. izabran je za predsjednika prof. Kar l Leeder , prvi plebejac, ali već 1938. g. Hitlerovom invazijom prekida se konutinuitet austrijskog Š. d., koje djeluje do kraja rata kao jedna grup a u sklopu Njemačkog šumarskog društva. Iza rata 1946. g. obnavlja se Š. d. pod predsjedništvom H. L o r e n z a. Pregled rada Š. d. u najkraćm crtama bio je u proteklom stoljeću ovaj: Prvih deset godina kretao se uglavnom na šumsko-administratlvnom području; uspostavljena je veza s bečkom vladom, da bi se zaštitili 481 |