DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Oviakvom organizacijom postiglo bi se slijedeće: 1. Šum. inženjeru omogućeno bi bilo direktno rukovođenje upravom i nadzorom šumarije na površini od 5—15.000 ha sa 3—5 revira, čime bi se oslobodio dnevnih sitnih (tekućih poslova administracije primjerice doznake seoske grade i jednom kućanstvu — a omogućilo mu .uspješno angažovanje na projektiranom izvođenju šumarskih transponthih komunikacija, vršenje pokusa u šum. rasadnicima sa vrstama brzorastućim i na pokusnim plohama o istraživanju prirasta i intenziteltu proreda u cilju provođenja najprikladnijih metoda njege i proređivanja sastojina, proučavanje i suzbijanje štenika u cilju zaštite šuma i1 t. d., zaitiim premjer šuma u cilju uređivanja i arondacije šum, posjeda, organizacije uprave i nadzora i t. d., te konačna primjenu svih intenzivnijih oblika gospodarenja i iskorištavanja šuma kako glavnih tako i sporednih prihoda sve u vlastitoj režiji na temelju privrednog računa i trgovačkih propisa. 2. Šumar treba biti prvenstveno dobar privrednik, ekonomist, trgovac šireg horizonta poznavajući potrebe domaćeg i stranog tržišta, a, ne birokratsko- administrativni organ uskih granica i perspektiva kako bi svojim sveopćim poznavanjem privrednog sistema mogao podići šumartvo od ekstenzivnog do intenzivnog gospodarstva. 3. Šumar treba biti raeionalizator — dobar poznavalac primjene najnovijih metoda uzgoja šuma u cilju pravilnog korištenja prirodnih dobara tla i klimatskih faktora, te dobar eksploatator primjenjujući najnovije tehnike iskorištavanja šuma, mehanizacije, te transporta. 4. Šumar treba biti nosilac socijalističkih misli u šumarstvo bazirane na nauci Marksa-Engelsa, Lenjina, te uz ostale nosioce kulturno-prosvjetnog podizanja naroda nosioc kulturno prosvjetnog rada naročito u oblasti čuvanja, gajenja, njegovanja šuma i racionalne potrošnje šum. produkata, zatim propagator korisne zamjene drveta sa drugim manje vri;ednim materijal ma u cilju štednje, propagator primjene zatvorenih ognjišta na selu, racionalne potrošnje drveta, iskorištanje sporednih prihoda i proizvoda, koji do sada nisu u trgovini poznati ili premalo uvedenii, te konačno organizator i rukovodilac lovne privrede u cilju uzgoja, njege i zaštite divljači, te pravilnog lova. Da bi se tom glavnom i osnovnom zadatku šumar mo moći po stručno-tehničkoj liniji zamijeniti na jednom organizaciono užem području-reviru i biti veza između osnovne upravno-političke jedinice i narodne vilasti — općinskog narodnog odbora s jedne i polireba sela, lokalne privrede i industrije s druge strane. Tu ulogu i to radno mjesto može jedino da popuni šum. t h n i č a r — apsolvent srednjih stručnih škola sa diplomskim ispitom, sazadatkom: 1. Da po direktivama, uputsltvima i nadzorom šum. inženjera kao upraviteljem šumarije izvršava neposredno sve privredn o-t e hničke, upravne i nadzorne poslove, iz svog djelokruga na svom području-revira iz ovlasti uzgoja, zaštite iskorištavanja šuma, te neposredno nadzire i provodi upravno-nadzorne stručne poslove u zadružnim i privatnim šumama u smislu Zakona, 478 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2. Da vrši neposredni nadzor had čuvanjem i zaštitom po šum. Organima- lugarima u lugariijania svog područja, da ove privodi svim akcijama po šumarstvu na svom području revira, 3. Da aktivno sudjeluje u radu na šum. tehničkim zadacima — bilo kao voda radne grupe ili sekcije određenog ograničenog djelokruga ili kao samostalni organizator tih radova manjeg obima po tačno dobvenim uputstvima i direktivama šum. inženjera. 4. Da neposredno aktivno sudjeluje u radu organa, općinskih narodnih odbora kao savjetodavni i izvršni organ, te u savjetima za šumarstvo na polju podizanja, zaštite, unapređenja i iskorištavanja šuma i lovne privrede. Da sudjeluje u svim akcijama, kojima je cilj kulturno-politički odgoj naroda, na podizanju općeg kulturnog nivoa sa svim narodnim masovnim organizacijama. Da bi šum. (tehničar mogao gornjem zadatku odgovoriti i uspješno u privredi na tom radnom mjiestu raditi, potrebno je: 1. Da se plan i program srednjih šum. škola usmjeri osposobljavanju šum. tehničara poMtehniza čijom sa što više primjenjene nauke i teorije na konkretne praktične zadatke u cilju prednjih zadataka. U tu svrhu tireba srednjim šum. školama predati u smislu Zakona o šumama (čl, 38) na upravljanje pogodne objekte, postrojenja i šum. kompleksa u cilju provedbe privrednih praktičnih zadataka i naučno-istraži^ vačkih radova, na svim poljima šumarstva uopće, a na području uzgoja, zaštite i iskorišćavanja šuma napose. 2. Da šumarstvo postepen o provede preltlhodne organizacione mjere i oformi revire svuda tamo, gdje su stvoreni već osnovni i opći uvjeti rada i života šum. tehničara izgradnjom dovoljnog broja upravnogo& podarskih zgrada u sjedištima budućih revira, a ova poveže brzim tehnički na visini komunikacijama i sredstvima za vezu (telefon, automobil, konj, kola), kako bi se brzo, točno i na vrijeme mogli prEnositi nalozi i direktive od šumarije na revir u cilju provođenja svih zadataka. 3. Da se svršeni apsolventi-šum. tehničari pravilno prihvate od organa šumarstva u privredi, pravilno; uposle na zadacima od jednositavnih ka sve složenijim, da se od njih u praksi ne očekuju odmah po nastupu »gotovi« izgrađeni kadrovi, već smatraju početnicima sa izvjesnim teoretsko-praktičnim predznanjem. 4. Svršeni apsolventi bi trebali poi našem mišljenju svoj staž započeti ili na šum. gospodarstvima — time da prođu tamo sve poslove od administracije do taksacije ili na šumarijama, kojima rukovode stariji iskusni šumari, sa svim poslovima iz svih šum. grana kako bi mogli da prođu cjelokupno poslovanje jedne šumarije, a tek po tom, da ih se nakon 2—3 god. staža i položenog praktičnog stručnog ispita postavi za revernika jednog od najpristupačnijih revira do šumarije, kako bi mu upravitelj šumarije mogao davati konstantnu i čestu pomoć u radu. 5. Po stažu od najmanje* 2—5 god. obavezno bi trebali svi šum. teh. da polažu praktični stručni ispit pred stručnom komisijom šumara iz prakse, u kojoj) bi bila zastupana i srednja šum. škola po svom delegatu. 6. U interesu daljnjeg usavršavanja šum. teh. u privredi, te u interesu upoznavanja nastave i obuke sa osnovnim potrebama i ciljevima šum. gospodarenja u privredi države potrebno bi bilo, da se održava stalan 479 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 48 <-- 48 --> PDF |
svrsishodan kontakt između Šum. gospodarstava i uprave škole u formi zaduženja škole sa izvjesnim konkretnim zadacima po privredi, zatim uočavanjem nedostataka školskog obrazovanja šum. teh. po organima šumarstva i prakse i narodnih vlasti, te povremenim konzultovanjem sa istima o svim aktuelnim problemima i zapažanjima. 7. Obavezno uvođenje ferijalne prakse za sve učenike počam od navršene druge god. školovanja po unapred smišljenom planu i izboru najprikladnjih radilišta i šumarija sa što intenzivnijim gospodarenjem i sve>sikanijim radovima, a po svršenoj praksi obavezno ocjenjivanje učenika po odgovornom rukovodiocu, kojemu je učenik bio dodjeljen na rad. 8. Da se u cilju solidne i trajne stručno-pedagoške i praktično-zorne obuke u srednjim šum. školama izgrade uz potreban školski prostor potrebni kabineti i radionice, a ove opskrbe sa najmoderni´im pogamalima iz oblasti šumarstva i opće-obrazovnih nastavnih predmeta, te da se takvoj školi osigura stalan, najbolji stručni nastavni kadar sa najmanje 10 god. praksom, koij bi mogao strućno-teoretski i praktično neovisno o dnevn´m životnim potrebama da radi na svom stručno-teoreiliskom i praktičnom usavršavanju, te na obuci novih srednjih stručnih kadrova, u smislu prednjih postavki. Tako uzgojen srednji stručni kadar bio bi onaj, kojeg naša socijalistička stvarnost i domovina llreba, a šumarstvo već godinama očekuje u cilju postizavanja kranjcig cilja — podići šumars´.vo i šum. privredu od ekstenzivnog na intenzivno gospodarenje, po ugledu na napredne strane države uvođenjem novih racionalnih metoda i mehanizacije u praksu. 9. Da bi se postavka ovog referata svestrano osvetila i svršene apsolvente srednjih šum. škola postavilo na pravo i odgovarajuće radno mjeto potrebno je jednom anketom zatražiti određeno mišljenje na osnovu dosadašnjih iskustava o uporabljivosti lih kadrova u, praksi, te na osnovu iste donijeti konačnu odluku o pravom mjestu šum. tehničara, a time bi se nepravilnosti o načinu i mjestu uposlenja istih otklonile. Moramo podvući ali, da je prva generacija svršenih apsolvenata sa nedovoljnom predškolskom spremom već došla u srednju šum. školu, a ove opet nisu prvih godina, a niti još danas imale niti materijalne potrebne uslove niti potreban broj kvalitativnog stručnog nastavnog kadra, a da bi mogle zadovoljiti potrebe današnjeg privrednog razvitka u uslovima konkretnih zadataka šumarstva u privredi. Tu treba tražiti uzroke slabijeg stručnog kadra svršenih apsolvenata srednjih šum. škola, ZNAČAJNA STOGODIŠNJICA Sedmog i osmog maja 1852, godine bila je održana u Beču osnivačka skupština Šumarskog društva za čitavu austrijsku carevinu. Predsjedao joj je šumarski savjetnik prof. Leopold Grabner, Ove je godine istih dana (i u istim prostorijama) slavljena stogodišnjica, na kojoj je pročitan referat prof, dr. Tschermaka u kom je iznesen sažet historijat djelovanja tog društva u toku minulog stoljeća, 480 |