DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 44 <-- 44 --> PDF |
zornu obuku. Samo takvi kadrovi, koji će dobiti osnovnu i stručnu spremu na takvim školama sa pilanom i programom primijenjene teorije na praktičnim zadacima, moći će uspješno popuniti praznine u šum. i drv. ind. i daljnjim usavršavanjem i specijalizacijom pratiti naš sve savršeniji privredni razvitak, biti pionir stvaranja sve savršenijih teh. pronalazaka, mehanizacije i industrijalizacije u šum. gospodarstvu. U šumarstvu i drv. industriji nije gotovo ni postojao srednji stručni kadar. Osjećalo se i osjeća se i danas kao krupni nedostatak, što u šumarstvu rukovodi visokokvalifikovani šum. stručnjak, a izvršni mu je lugar ili t, zv. šum. tehničar nekvalifikovan, slabe opće stručne spreme. Tu veliku prazninu, koje gotovo u nijednoj drugoj struci nema, trebale su poslije Oslobođenja popuniti oitvorene srednje šumarske i šum. industrijske škole sa učenicima, koji su svršili niži tečajni ispit (malu maturu). Ovdje se ne ćemo upuštati u raspravu o nivou i obrazovanosti svršenih đaka niže gimnazije (8 god. škole) niti o planu i programu srednjih šum. škola, već ćemo se pozabaviti sa zadacima, koji stoje pred svršenim apsolventima takvih srednjih si´iručnih škola, te radnim mjestima, koja bi ti apsolventi trebali u privredi i šumarstvu zauzeti. Iz zadataka, koji stoje pred svršenim apsolventima srednjih šum. škola nužno slijedi plan i program takvih škola, a nikako obratno. Prije nego odgovorimo na postavljeno pitanje, moramo odlučiti, kakvu organizaciju šumarstva treba usvojiti, odnosno da li zadržati sadašnju organizaciju uprave, gospodarenja i nadzora, a tek po tom odrediti pravo radno mjesto šum. tehničara, a u vezi sa njegovim općeobrazovnim i stručnim kvalifikacijama, koje će steći u školi. Današnja organizacija šumarstva nije posljednja riječ, već samo jiedna od mnogih komponenata organizacije opće naše privrede i privrednog sistema usmjerenog na što veću decentralizaciju idući ka osamostaljenju na principu samoupravljanja privredom po proizvođaču, sa što manje birokratizma i naređivanja odozgo. Čestim reorganizacijama u šumarstvu — čas šumarstvo u sklopu sa drvnom industrijom i meh. preradom drveta, čas kao čisto šumarstvo sa manjim ili većim eksploatacijama u vlastitoj režiji bez drvno-ind. preradbe — to su bili razni oblici organizacije šumarstva kod nas — nije se utvrdio jedan stabilan smjer upravljanja i gospodarenja u šumarstvu. Podjelom šum. gospodarenja i uprave šumama na lokalno-komunalni, republikanski i opće narodni sektor pod upravom i jačom ingerencijom lokalnih organa Narodnih vlaslti, u šumarstvu je prevladao u upravi šuma premalo odgovoran nestručni kadar, a nadzor nad šumama kao druga komponenta uprave i gospodarenja u šumarstvu je gotovo posvema zanemarena, iako su vrlo rano izdani osnovni zakoni o upravi, gospodarenju i nadzoru u šumarstvu sa raznim naredbama i uputstvima. Šumarstvo je doživjelo konačno još jednu reorganizaciju u X. mjesecu 1951 god. u cilju unifikacije uprave, kojom su t. zv. lokalne šume mjesnih, kot. i gradskih Narodnih odbora pripojene dosadašnjim republikanskim šumama pod jedinstvenim rukovodstvom uprave Šum. gospodarstava i Glavne uprave za šumarstvo i predane na upravljanja šumarijama, kao osnovnim upravnogospodarskim jedinicama na terenu. 476 |