DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Saopi´t n ja Ing. Dragutin Majer: MJESTO ŠUMARSKOG TEHNIČARA U PRIVREDI Među prve pripremne radove organizacije šumarstva i šum. privrede pored ostalog spada izobrazba kadrova, koji će rukovoditi i upravljati ovakvom glomaznom organizacijom. Da bismo mogli uočiti dobre i loše strane organizacije dosadanje uprave morat ćemo ukratko prikazati organizaciju šumarstva u prošlosti, a time u vezi i kadrove u prošlosti i njihovu ulogu u upravi i gospodarenju. U upravnom pogledu šumarstvo biv. Jugoslavije bilo je po organizacionoj strukturi podijeljeno u dvije glavne grane: u upravu i gospodarenje sa drž. šumama (sa direkcijama šuma, šum, upravama i lugarijama kao organizacionim jedinicama) i na upravu i nadzor nad privatnim šumama, zadružnim i onim pod naročitim javnim nadzorom ^sa šum. odsjecima pri kot. i ban. upravama). Obje ove grane bile su ujedinjene u Min. šumarstva kao najvišem upravno-nadzornom organu šumarstva — organu vlade. Na čelu Ministarstva šum. stajao je ministar (političar, nikad šumar, stručn´ak — ponajčešće korumpiran), a na čelu direkcija šuma šum. stručnjak, inženjer, a na čelu odsjeka za šumarstvo pri upravi i nadzoru ili šumar ili političar, Na čelu šumarije i kot, stručne šum. referade šumarinžisn; er s položenim stručnim ispitom i sa najmanje dvije godine staža u šumarskoj samici. Obzirom na naprijed izloženu organizacionu strukturu šumarstva u biv. Jugoslaviji, nužno se nameće pitanje, kakav bi bio potreban stručno upravni kadar u šumarstvu, koji bi uspješno rukovodio upravom i gospodarenjem naših šuma. laiko su zakonski propisi striktno određivali, da direktorom i direkcija šuma i upraviteljem šumarija mora biti šumar-inženjer sa visok oškoJs kom kvalifikacijom i položenim si!ručnim ispitom, a direktor šuma još i sa višegodišnjim uspješnim stazom, a rukovodioci lugarija — lugari sa položenim lugarskim ispitom i najmanje 2 god. stazom i najmanje završenom osnovnom školom — to je ipak, kod ovih posljednjih, pri izboru igrala ponajčešće politička pripadnost ovoj ili onoj stranci najveću ulogu. Radi toga su lugari uspijevali ili da se održe u službi kod svojih kuća ili u neposrednoj, blizini svog rodnog mjesta ili su opet, ako su bili nepoćudni vladajućoj: političkoj stranci, bili premjeravani od nemila do nedraga, dok je šumarsko osoblje bilo ili premještavano ili korumpirano. Jedan drugi način podržavanja lugarskog osoblja, negalüvno je djelovao na njihov uspješan rad, a kad se uzme još u obzir, da se prigodom 474 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 43 <-- 43 --> PDF |
njihovog postavljanja nije uvijek rukovodilo uslovorn da su svršili osnovnu školu i položili lugarski ispit, da su lugarsike ispite polagali doduše pred šumarskim stručnjacima, ili pred političkim forumom ban. uprava u mnogo slučajeva na intervenciju političara i političkih korteša, to se od tog i takvog osoblja nije ni mogao odgojiti stručno pomoćni kadar u šumarstvu kao izvršni organ visokokvalifikovanog šumar, stručnjaka-inženjera. Obzirom na to ekstenzivnost šum. gospodarenja u biv. Jugoslaviji treba tražiti u tadanjim političkim prilikama kapitalističkog društva sa svim negativnim eksploatatorskim kolonijalnim sistemom iskorištavanja naših šuma s jedne strane i pomanjkanja stručno dobrih i politički neovisnih nižih i srednjih kadrova posvema — uz visokokvalifikovanog šumairainženjera u toj i takvoj sredini s druge strane, U grani drvno-prerađivačke industrije, u kojoj isa nagomilao u glavnom sirani kapital banaka, privatnika — rukovodeći kadar bio je isključivo stranac, kapitalista, a samo najniži izvršni kadar i radnik — neposredni proizvođač — domaći sin ponikao iz krugova radnika i seljaka i malograđanina. Šum. stručnjak kao drž. službenik imao je samo nadzornu ingerenciju, a rjetki su bili oni šumarski stručnjaci, koji su prodrli u upravu ili ma koje rukovodeće mjesto priv. kapital, poduzeća. Kako ie eksploatacija naših šuma, a time i (transportna sredstva i komunikacije, te sredstva proizvodnje — bila sa 90% u rukama stranog eksploatatora, a drvna industrija u cjelosti, razvio se jedan političko korumptivni sistem iskorištavanja naših šuma bez većeg sudjelovanja šumara i šum. stručnjaka tako, da se samo mali broj šum. stručnjaka mogao razviti u dobrog eksploatatora i pilamara i ući u tajne eksploatacije i drvno-preradivačke industrije. Otuda je ostalo na slede prošlosti — oskudica u visokokvalifikcvanim, sredjim i nižim kadrovima u toj attract i grani industrije još i više ne.go u šumarstvu. Mali broj preostalih t. zv. šum. tehničara-lugara i nadlugara u šumarstvu, i škribana, manipulanata i šum. poslovođa u drv. industriji — danas bez srednj´h kadrova — šum. ind. tehničara — ne mogu zadovoljiti potrebu sve intenzivnijih i racionalnijih metoda u šumarstvu i drv. indus´rri. Ovakvo nasledeno stanje biv. kapitalističke Jugoslavije nije, neosporno, moglo zadovoljiti u novoj socijalističkoj Jugoslavia, koja je postavila sasvim druge osnove cijeloj našoj privredi na tekovinama Narodne revolucije, Narodno oslobodilačkih borbe i nauke Marksa-Engelsa o ekonomici države, pak se odmah poslije Oslobođena pokušalo riješiti pomanjkanje stručnih kadrova u privredi, prema tadanjim «slovima razvoja; naše privrede, jednim sistemom brzog uzdizanja kadrova — kursevima, tečajevima i otvaranjem nižih, srednjih i viših škola. Ovaj sistem imao ja svoje pozitivne strane, brzo* i obimno zadovoljiti velike potrebe na kadrovima sa politički — u Narodnoj revoluciji i borbi — prekaljenim kadrovima — no i izvjesne negativne strane — premaleni nivo opće stručne obrazovanosti za sve složenije pirivrednc mjere, tie je doživio izvjesnu evoluciju posljednjih 1—2 god. Pristupilo se u novima konkretnim uslovima našeg višeg privrednog razvitka — izobraziti takav niži, srednji i viši stručni kadar politehnizacijom, ti. takav, koji će teoretski stručnu izobrazbu dobijati na školama uporedo sa poznavanjem svih dostignuća tehnike kod nas i u inozemstvu uz primjenu teorije na praktično 475 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 44 <-- 44 --> PDF |
zornu obuku. Samo takvi kadrovi, koji će dobiti osnovnu i stručnu spremu na takvim školama sa pilanom i programom primijenjene teorije na praktičnim zadacima, moći će uspješno popuniti praznine u šum. i drv. ind. i daljnjim usavršavanjem i specijalizacijom pratiti naš sve savršeniji privredni razvitak, biti pionir stvaranja sve savršenijih teh. pronalazaka, mehanizacije i industrijalizacije u šum. gospodarstvu. U šumarstvu i drv. industriji nije gotovo ni postojao srednji stručni kadar. Osjećalo se i osjeća se i danas kao krupni nedostatak, što u šumarstvu rukovodi visokokvalifikovani šum. stručnjak, a izvršni mu je lugar ili t, zv. šum. tehničar nekvalifikovan, slabe opće stručne spreme. Tu veliku prazninu, koje gotovo u nijednoj drugoj struci nema, trebale su poslije Oslobođenja popuniti oitvorene srednje šumarske i šum. industrijske škole sa učenicima, koji su svršili niži tečajni ispit (malu maturu). Ovdje se ne ćemo upuštati u raspravu o nivou i obrazovanosti svršenih đaka niže gimnazije (8 god. škole) niti o planu i programu srednjih šum. škola, već ćemo se pozabaviti sa zadacima, koji stoje pred svršenim apsolventima takvih srednjih si´iručnih škola, te radnim mjestima, koja bi ti apsolventi trebali u privredi i šumarstvu zauzeti. Iz zadataka, koji stoje pred svršenim apsolventima srednjih šum. škola nužno slijedi plan i program takvih škola, a nikako obratno. Prije nego odgovorimo na postavljeno pitanje, moramo odlučiti, kakvu organizaciju šumarstva treba usvojiti, odnosno da li zadržati sadašnju organizaciju uprave, gospodarenja i nadzora, a tek po tom odrediti pravo radno mjesto šum. tehničara, a u vezi sa njegovim općeobrazovnim i stručnim kvalifikacijama, koje će steći u školi. Današnja organizacija šumarstva nije posljednja riječ, već samo jiedna od mnogih komponenata organizacije opće naše privrede i privrednog sistema usmjerenog na što veću decentralizaciju idući ka osamostaljenju na principu samoupravljanja privredom po proizvođaču, sa što manje birokratizma i naređivanja odozgo. Čestim reorganizacijama u šumarstvu — čas šumarstvo u sklopu sa drvnom industrijom i meh. preradom drveta, čas kao čisto šumarstvo sa manjim ili većim eksploatacijama u vlastitoj režiji bez drvno-ind. preradbe — to su bili razni oblici organizacije šumarstva kod nas — nije se utvrdio jedan stabilan smjer upravljanja i gospodarenja u šumarstvu. Podjelom šum. gospodarenja i uprave šumama na lokalno-komunalni, republikanski i opće narodni sektor pod upravom i jačom ingerencijom lokalnih organa Narodnih vlaslti, u šumarstvu je prevladao u upravi šuma premalo odgovoran nestručni kadar, a nadzor nad šumama kao druga komponenta uprave i gospodarenja u šumarstvu je gotovo posvema zanemarena, iako su vrlo rano izdani osnovni zakoni o upravi, gospodarenju i nadzoru u šumarstvu sa raznim naredbama i uputstvima. Šumarstvo je doživjelo konačno još jednu reorganizaciju u X. mjesecu 1951 god. u cilju unifikacije uprave, kojom su t. zv. lokalne šume mjesnih, kot. i gradskih Narodnih odbora pripojene dosadašnjim republikanskim šumama pod jedinstvenim rukovodstvom uprave Šum. gospodarstava i Glavne uprave za šumarstvo i predane na upravljanja šumarijama, kao osnovnim upravnogospodarskim jedinicama na terenu. 476 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Ovom najnovijom reorganizacijom dakle u jednoj ruci su usredotočeni — uprava, nadzor i gospodarenje nad svim šumama bez obzira na sektor vlasništva, tako, da je uprava i nadzor protegnut na zadružne i privatne šume, koje prema 61. 35 i 36 Zakona o šumama stoj© ili pod drž. stručnim nadzorom ili se iskorištavanje šuma vrši pod nadzorom nadležnih šumarskih organa. Do nedavno Šum. gospodarsltlva kao drž. privredna poduzeća — osnovana po propisima Osnovnog zakona o drž. privrednim poduzećima — silom Zakona i najnovije reorganizacije prestaju biti privredna poduzeća i preuzimaju jedan dio vlasti — nadzor nad zadružnim i privatnim šumama — u svoju redovnu kompetenciju, te se sve više približuju u dr.ž administraciji tipu ustanove ili nadleštvu izuzev kompetencije kažnjavanja po kaznenim prekršajima Zakona o šumama. Pokušaj organizacija šumarstva po revirnom sistemu, iako je pravilno zamišljen, nije uspio, jar kod nas za taj sistem nisu dozreli bili još uslovi tj. baš pomanjkanje srednjih stručnih kadrova onemogućilo je uspješnu provedbu tog sistema. Pomanjkanje stručnih kadrova onemogućilo je također pokušaj provedbe odvajanja čuvanja i nadzora nad šumama od uprave i gospodarenja po šumskoj miliciji, kao i podređenost šum. drž. organa upravnom organu Narodne vlasti po liniji čuvanja šuma. Po naši2m mišljenju trebalo bi zadržati revirn i sistem organizacije šumarstva sad još i više obzirom na preuzimanje jednog znatnog dijela kompetencije organa narodne vlasti po šum. organu, alitaka v siste m postepeno uvoditi uporedo sa izobrazbom srednjih stručnih kadrova, kojima postepeno predavati rukovođenje revirom kao jednim osnovnim izvršnim organom šumarstva pod neposrednim rukovodstvom, nad, zorom šumarije na čelu sa šum. inženjerom kao upraviteljem šumarije. Nadalje potrebno bi bilo zadržati naziv i funkcije »lugar«, ove popunjavati kadrovima svršenih učenika 8 god. škole sa 1—2 god. nižom lugarskom školom ili ispitom sa prvenstvenim zadatkom čuvanja i zaštit e šum a i kao pomoćnog organa revirniku sve dotle, dok se kulturni nivo našeg naroda toliko ne podigne, da funkciju čuvanja mogu preuzeti i šum. tehničari kao redovnu svoju dužnost, koja će> postepeno odumirati sa podignutom svijesti naroda o čuvanju šuma. U tu svrhu trebalo bi provesti reorganizaciju upravno-teritorijalne podjele šumarija na revire i čuvarske lugarije tako, da bi rejon revira obuhvatio cea 3—5000 ha. površine šuma nastojeći pritom graničnu liniju revira povući prema novoj upravnoi; podieli na opć. narodne odbore, gdje jie to iz gospo darskih razloga moguće. Revir bi obuhvatio 3—5 lugarija sa površinom lugarije cea 300 do 1000 ha. — već prema intenzivnosti gospodarenja, rastresitosti terena, naseljenosti, arondaciji i t. d. Razumljivo je, da bi se nakon uvođenja intenzivnijeg gospodarenja u šumarstvo trebalo posle peno smanjivati površine revira i lugarije prelazem na t. zv. sastojinsiko gospodarenje tako, da površna revira ne bude veća od 1.500 ha., a lugarije od 300 ha., a šumarije sa cea 5000 ha. 477 |