DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Saopi´t n ja


Ing. Dragutin Majer:


MJESTO ŠUMARSKOG TEHNIČARA U PRIVREDI


Među prve pripremne radove organizacije šumarstva i šum. privrede
pored ostalog spada izobrazba kadrova, koji će rukovoditi i upravljati
ovakvom glomaznom organizacijom.


Da bismo mogli uočiti dobre i loše strane organizacije dosadanje
uprave morat ćemo ukratko prikazati organizaciju šumarstva u prošlosti,
a time u vezi i kadrove u prošlosti i njihovu ulogu u upravi i gospodarenju.


U upravnom pogledu šumarstvo biv. Jugoslavije bilo je po organizacionoj
strukturi podijeljeno u dvije glavne grane: u upravu i gospodarenje
sa drž. šumama (sa direkcijama šuma, šum, upravama i lugarijama
kao organizacionim jedinicama) i na upravu i nadzor nad privatnim šumama,
zadružnim i onim pod naročitim javnim nadzorom ^sa šum. odsjecima
pri kot. i ban. upravama). Obje ove grane bile su ujedinjene u Min.
šumarstva kao najvišem upravno-nadzornom organu šumarstva — organu
vlade. Na čelu Ministarstva šum. stajao je ministar (političar, nikad šumar,
stručn´ak — ponajčešće korumpiran), a na čelu direkcija šuma šum. stručnjak,
inženjer, a na čelu odsjeka za šumarstvo pri upravi i nadzoru ili
šumar ili političar, Na čelu šumarije i kot, stručne šum. referade šumarinžisn;
er s položenim stručnim ispitom i sa najmanje dvije godine staža
u šumarskoj samici.


Obzirom na naprijed izloženu organizacionu strukturu šumarstva u
biv. Jugoslaviji, nužno se nameće pitanje, kakav bi bio potreban stručno
upravni kadar u šumarstvu, koji bi uspješno rukovodio upravom i gospodarenjem
naših šuma.


laiko su zakonski propisi striktno određivali, da direktorom i direkcija
šuma i upraviteljem šumarija mora biti šumar-inženjer sa visok oškoJs kom
kvalifikacijom i položenim si!ručnim ispitom, a direktor šuma još i sa višegodišnjim
uspješnim stazom, a rukovodioci lugarija — lugari sa položenim
lugarskim ispitom i najmanje 2 god. stazom i najmanje završenom osnovnom
školom — to je ipak, kod ovih posljednjih, pri izboru igrala ponajčešće
politička pripadnost ovoj ili onoj stranci najveću ulogu. Radi toga su lugari
uspijevali ili da se održe u službi kod svojih kuća ili u neposrednoj, blizini
svog rodnog mjesta ili su opet, ako su bili nepoćudni vladajućoj: političkoj
stranci, bili premjeravani od nemila do nedraga, dok je šumarsko osoblje
bilo ili premještavano ili korumpirano.


Jedan drugi način podržavanja lugarskog osoblja, negalüvno je djelovao
na njihov uspješan rad, a kad se uzme još u obzir, da se prigodom


474




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 43     <-- 43 -->        PDF

njihovog postavljanja nije uvijek rukovodilo uslovorn da su svršili osnovnu
školu i položili lugarski ispit, da su lugarsike ispite polagali doduše pred
šumarskim stručnjacima, ili pred političkim forumom ban. uprava u mnogo
slučajeva na intervenciju političara i političkih korteša, to se od tog i
takvog osoblja nije ni mogao odgojiti stručno pomoćni kadar u šumarstvu
kao izvršni organ visokokvalifikovanog šumar, stručnjaka-inženjera.


Obzirom na to ekstenzivnost šum. gospodarenja u biv. Jugoslaviji
treba tražiti u tadanjim političkim prilikama kapitalističkog društva sa
svim negativnim eksploatatorskim kolonijalnim sistemom iskorištavanja
naših šuma s jedne strane i pomanjkanja stručno dobrih i politički neovisnih
nižih i srednjih kadrova posvema — uz visokokvalifikovanog šumairainženjera
u toj i takvoj sredini s druge strane,


U grani drvno-prerađivačke industrije, u kojoj isa nagomilao u glavnom
sirani kapital banaka, privatnika — rukovodeći kadar bio je isključivo
stranac, kapitalista, a samo najniži izvršni kadar i radnik — neposredni
proizvođač — domaći sin ponikao iz krugova radnika i seljaka i malograđanina.
Šum. stručnjak kao drž. službenik imao je samo nadzornu
ingerenciju, a rjetki su bili oni šumarski stručnjaci, koji su prodrli u upravu
ili ma koje rukovodeće mjesto priv. kapital, poduzeća. Kako ie eksploatacija
naših šuma, a time i (transportna sredstva i komunikacije, te
sredstva proizvodnje — bila sa 90% u rukama stranog eksploatatora,
a drvna industrija u cjelosti, razvio se jedan političko korumptivni sistem
iskorištavanja naših šuma bez većeg sudjelovanja šumara i šum. stručnjaka
tako, da se samo mali broj šum. stručnjaka mogao razviti u dobrog eksploatatora
i pilamara i ući u tajne eksploatacije i drvno-preradivačke industrije.
Otuda je ostalo na slede prošlosti — oskudica u visokokvalifikcvanim,
sredjim i nižim kadrovima u toj attract i grani industrije još i više
ne.go u šumarstvu.


Mali broj preostalih t. zv. šum. tehničara-lugara i nadlugara u šumarstvu,
i škribana, manipulanata i šum. poslovođa u drv. industriji — danas
bez srednj´h kadrova — šum. ind. tehničara — ne mogu zadovoljiti potrebu
sve intenzivnijih i racionalnijih metoda u šumarstvu i drv. indus´rri.


Ovakvo nasledeno stanje biv. kapitalističke Jugoslavije nije, neosporno,
moglo zadovoljiti u novoj socijalističkoj Jugoslavia, koja je postavila
sasvim druge osnove cijeloj našoj privredi na tekovinama Narodne
revolucije, Narodno oslobodilačkih borbe i nauke Marksa-Engelsa o ekonomici
države, pak se odmah poslije Oslobođena pokušalo riješiti pomanjkanje
stručnih kadrova u privredi, prema tadanjim «slovima razvoja; naše
privrede, jednim sistemom brzog uzdizanja kadrova — kursevima, tečajevima
i otvaranjem nižih, srednjih i viših škola.


Ovaj sistem imao ja svoje pozitivne strane, brzo* i obimno zadovoljiti
velike potrebe na kadrovima sa politički — u Narodnoj revoluciji i borbi


— prekaljenim kadrovima — no i izvjesne negativne strane — premaleni
nivo opće stručne obrazovanosti za sve složenije pirivrednc mjere, tie je
doživio izvjesnu evoluciju posljednjih 1—2 god. Pristupilo se u novima konkretnim
uslovima našeg višeg privrednog razvitka — izobraziti takav
niži, srednji i viši stručni kadar politehnizacijom, ti. takav, koji će teoretski
stručnu izobrazbu dobijati na školama uporedo sa poznavanjem svih
dostignuća tehnike kod nas i u inozemstvu uz primjenu teorije na praktično
475




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 44     <-- 44 -->        PDF

zornu obuku. Samo takvi kadrovi, koji će dobiti osnovnu i stručnu spremu
na takvim školama sa pilanom i programom primijenjene teorije na praktičnim
zadacima, moći će uspješno popuniti praznine u šum. i drv. ind. i
daljnjim usavršavanjem i specijalizacijom pratiti naš sve savršeniji privredni
razvitak, biti pionir stvaranja sve savršenijih teh. pronalazaka,
mehanizacije i industrijalizacije u šum. gospodarstvu.


U šumarstvu i drv. industriji nije gotovo ni postojao srednji stručni
kadar. Osjećalo se i osjeća se i danas kao krupni nedostatak, što u šumarstvu
rukovodi visokokvalifikovani šum. stručnjak, a izvršni mu je lugar
ili t, zv. šum. tehničar nekvalifikovan, slabe opće stručne spreme. Tu
veliku prazninu, koje gotovo u nijednoj drugoj struci nema, trebale su
poslije Oslobođenja popuniti oitvorene srednje šumarske i šum. industrijske
škole sa učenicima, koji su svršili niži tečajni ispit (malu maturu).


Ovdje se ne ćemo upuštati u raspravu o nivou i obrazovanosti svršenih
đaka niže gimnazije (8 god. škole) niti o planu i programu srednjih šum.
škola, već ćemo se pozabaviti sa zadacima, koji stoje pred svršenim apsolventima
takvih srednjih si´iručnih škola, te radnim mjestima, koja bi ti
apsolventi trebali u privredi i šumarstvu zauzeti.


Iz zadataka, koji stoje pred svršenim apsolventima srednjih šum.
škola nužno slijedi plan i program takvih škola, a nikako obratno.


Prije nego odgovorimo na postavljeno pitanje, moramo odlučiti, kakvu
organizaciju šumarstva treba usvojiti, odnosno da li zadržati sadašnju
organizaciju uprave, gospodarenja i nadzora, a tek po tom odrediti pravo
radno mjesto šum. tehničara, a u vezi sa njegovim općeobrazovnim i
stručnim kvalifikacijama, koje će steći u školi.


Današnja organizacija šumarstva nije posljednja riječ, već samo jiedna
od mnogih komponenata organizacije opće naše privrede i privrednog
sistema usmjerenog na što veću decentralizaciju idući ka osamostaljenju
na principu samoupravljanja privredom po proizvođaču, sa što manje birokratizma
i naređivanja odozgo.


Čestim reorganizacijama u šumarstvu — čas šumarstvo u sklopu sa
drvnom industrijom i meh. preradom drveta, čas kao čisto šumarstvo sa
manjim ili većim eksploatacijama u vlastitoj režiji bez drvno-ind. preradbe


— to su bili razni oblici organizacije šumarstva kod nas — nije se utvrdio
jedan stabilan smjer upravljanja i gospodarenja u šumarstvu.
Podjelom šum. gospodarenja i uprave šumama na lokalno-komunalni,
republikanski i opće narodni sektor pod upravom i jačom ingerencijom
lokalnih organa Narodnih vlaslti, u šumarstvu je prevladao u upravi šuma
premalo odgovoran nestručni kadar, a nadzor nad šumama kao druga
komponenta uprave i gospodarenja u šumarstvu je gotovo posvema zanemarena,
iako su vrlo rano izdani osnovni zakoni o upravi, gospodarenju i
nadzoru u šumarstvu sa raznim naredbama i uputstvima. Šumarstvo je
doživjelo konačno još jednu reorganizaciju u X. mjesecu 1951 god. u cilju
unifikacije uprave, kojom su t. zv. lokalne šume mjesnih, kot. i gradskih
Narodnih odbora pripojene dosadašnjim republikanskim šumama pod
jedinstvenim rukovodstvom uprave Šum. gospodarstava i Glavne uprave
za šumarstvo i predane na upravljanja šumarijama, kao osnovnim upravnogospodarskim
jedinicama na terenu.


476




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Ovom najnovijom reorganizacijom dakle u jednoj ruci su usredotočeni


— uprava, nadzor i gospodarenje nad svim šumama bez obzira na sektor
vlasništva, tako, da je uprava i nadzor protegnut na zadružne i privatne
šume, koje prema 61. 35 i 36 Zakona o šumama stoj© ili pod drž. stručnim
nadzorom ili se iskorištavanje šuma vrši pod nadzorom nadležnih šumarskih
organa.
Do nedavno Šum. gospodarsltlva kao drž. privredna poduzeća — osnovana
po propisima Osnovnog zakona o drž. privrednim poduzećima —
silom Zakona i najnovije reorganizacije prestaju biti privredna poduzeća
i preuzimaju jedan dio vlasti — nadzor nad zadružnim i privatnim šumama


— u svoju redovnu kompetenciju, te se sve više približuju u dr.ž administraciji
tipu ustanove ili nadleštvu izuzev kompetencije kažnjavanja po
kaznenim prekršajima Zakona o šumama.
Pokušaj organizacija šumarstva po revirnom sistemu, iako je pravilno
zamišljen, nije uspio, jar kod nas za taj sistem nisu dozreli bili još uslovi
tj. baš pomanjkanje srednjih stručnih kadrova onemogućilo je uspješnu
provedbu tog sistema. Pomanjkanje stručnih kadrova onemogućilo je
također pokušaj provedbe odvajanja čuvanja i nadzora nad šumama od
uprave i gospodarenja po šumskoj miliciji, kao i podređenost šum. drž.
organa upravnom organu Narodne vlasti po liniji čuvanja šuma.


Po naši2m mišljenju trebalo bi zadržati revirn i sistem organizacije
šumarstva sad još i više obzirom na preuzimanje jednog znatnog dijela
kompetencije organa narodne vlasti po šum. organu, alitaka v siste m
postepeno uvoditi uporedo sa izobrazbom srednjih
stručnih kadrova, kojima postepeno predavati rukovođenje
revirom kao jednim osnovnim izvršnim organom
šumarstva pod neposrednim rukovodstvom, nad,
zorom šumarije na čelu sa šum. inženjerom kao upraviteljem
šumarije.


Nadalje potrebno bi bilo zadržati naziv i funkcije »lugar«, ove popunjavati
kadrovima svršenih učenika 8 god. škole sa 1—2 god. nižom lugarskom
školom ili ispitom sa prvenstvenim zadatkom čuvanja
i zaštit e šum a i kao pomoćnog organa revirniku sve dotle, dok se
kulturni nivo našeg naroda toliko ne podigne, da funkciju čuvanja mogu
preuzeti i šum. tehničari kao redovnu svoju dužnost, koja će> postepeno


odumirati sa podignutom svijesti naroda o čuvanju šuma. U tu svrhu
trebalo bi provesti reorganizaciju upravno-teritorijalne podjele šumarija
na revire i čuvarske lugarije tako, da bi rejon revira obuhvatio cea
3—5000 ha. površine šuma nastojeći pritom graničnu liniju revira povući
prema novoj upravnoi; podieli na opć. narodne odbore, gdje jie to iz gospo
darskih razloga moguće. Revir bi obuhvatio 3—5 lugarija sa površinom
lugarije cea 300 do 1000 ha. — već prema intenzivnosti gospodarenja,
rastresitosti terena, naseljenosti, arondaciji i t. d. Razumljivo je, da bi se
nakon uvođenja intenzivnijeg gospodarenja u šumarstvo trebalo posle
peno smanjivati površine revira i lugarije prelazem na t. zv. sastojinsiko
gospodarenje tako, da površna revira ne bude veća od 1.500 ha., a lugarije
od 300 ha., a šumarije sa cea 5000 ha.


477