DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Minisitiar predsjednik Savjeta zia prosvjetu, nauku i kulturu NRH rješenjem br. 12.241 od 8. X. 1952 saglasio se sa citiranim nastavnim planom i režimom studija. Šumski objekti Obavezna školska praksa bila je kao sastavni dio nasvave predviđena već i u planu od 1947, ali se nije mogla provesti, dok fakultet nije dobio šumske objekte kod Lipovljana i Zalesine, Cim su ti šumski objekti dobiveni, osnovano je Šumsko gospodarstvo fakulteta, uređene nastambe za boravak studenata na terenu i početo intenzivno s obaveznom školskom praksom. Šume* koje je fakultet dobio, od historijske su važnosti za fakultet. I u nastavnom i u naučnom pogledu one su prekre´inica u stilu rada. Važnost dobivenih objekata je golema. Što su klinika za medicinski fakuilt´Eit, to će te šume biti za šumarski. Pedesetak godina je fakuliiet bezuspješno nastojao da dođe do takovih terenskih klinika. Tek Narodne vlasti su uočile važnost problema i izišle fakultetu s punim razumijevanjem ususret. Pedeset godina fakultet je bio kao čovjek, koji stoji samo na jednoj nozi. Dobivši pomenute šume fakutet je stao na čvrsto tlo. Ali o tim šumama, o Školskoj praksi te zgradama fakulteta biti će govora drugom prilikom eventualno u posebnim člancima. Higher education in forestry at the University in Zagreb The School of Agriculture amd Fares try was opened ´in the yeair 1860 at Križevci Zagreb. This was the farstt school for education of experts in agriculture and forestry An Southeastern* Europe. In the year 1808 the Forestry ERVCVKMI oi this school was transferred to Zagreb under the name of Forestry Academy and attached to the Philosophy Faculty of the University. In the year 1919 the Forestry Academy was transformed into Forestry Department of the new founded Faculty of Agriculture and Forestry. In the year 1947 there ware introduced two types of forest curricula: Forest Production and Wood Technology. The course of studies lasts 4 years i. e. 8 semesters (half-years). In the year 1950 the Faculty received from the State for educational amd experiment purposes a forest domain comprising 10.000 ha: a forest at L´povljani fin the plains of Slavonia and a forest at ZaJssina in mountainieous region of Gorski Kotar. After giving historical data on development of Faculty the author details about plans of stud.its of forestry issued in the years 1947 and 1951 both embodying two types of curricula. Ing. Stjepan Brixy: MODIFICIRANA KLUPICA ZA RADOVE U RASADNICIMA (Prilog racionalizaciji radova u šum. rasadnicima) Iza dobro izvršene obrade tla i sjeitve vrlo je važno da se u rasadniku valjano i pravovremeno izvrši plijevljenje i razrahljivanje tla, naročito prašenje kore. Bez ovakvog održavanja gredica nema jamstva da će se moći proizvesti dobro razvijene sadnice. Poznato je, da se plijevlje 467 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
468 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nje mora izvršiti prije nego korov jače poraste, a naročito prije nego ocvate, da što manje potroši hranu i vlagu tila i da sjemenkama ponovno ne zakorovi gredice. Isto tako treba na vrijeme izvršiti prašenje tla, da bismo prekinuli kapilarnost i time zadržali vlagu tla. Jedni i drugi radovi često stoje mnogo novaca te u većim rasadnicima iziskuju mnogo radne snage. Da bi se ovi radovi vršili što kvalitetnije i po mogućnosti što brže i sa što manje napora i troška — u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu proučen je dosadašnji rad na uzdržavanju gredica u rasadniku, a naročito rad sa njemačkom klupom (daskom za plijevljenje — »Jätebank « —), koja je opisao Dr. ing. A. Olbrich u »Handbuch der Baumschulen « — naklada M. i H. Schaper, Hannover. Slika 2. Pljevljenje gredica 1 prethodno Cišenje stazlca strugačem u rasadniku »Brešće« šumarije Zagreb Ta se njemačka klupica (daska) za plijevljenje (dužine 155 cm i širine 50 cm) stavlja poprečno preko gredice t. j. okomito na uzdužnu os gredice, tako da njeni rubovi A i B uvijek dolaze između zasijanih brazdica, odnosno redova sadnica. Na svakom kraju sjedi ili kleči jedan radnik (pijevac) te plijevi i koliko može dohvatiti svoju polovinu širine gredice. Kad radinici oplijeve površinu koja im je na dohvatu, premjeste dasku dalje i stavljaju je opet tako da rubovi daske (priitke) ne oštećuju zasijane brazdice odnosno sadnice. Da se uklone mane ove klupice koju treba često prenositi, a radnici kod toga moraju ustajati i opet sjedati, čime se mnogo gubi na vremenu 469 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— modificirao sam njeimačku dasku tako da je stavljena na valjke i pretvorena u pokretniju klupicu. Iz slike br. 1) vidi se da je pokretna klupica stavljena na 4 valjka promjera 12 cm i širine 9 cm, no može se uzeti i veća širina što ovisi o širini stazica, a sa svrhom da što manje zadire u vlažnu zemlju, Ostale se dimenzije vide iz nacrta. Klupica je izrađena iz mekog, a valjci iz tvrdog drva. Osovine valjka su čelične i okreću se u čeličnim cijevima. Valjci su okovani da ne bi od vlage raspucali. Ukupna j|e Itežina oko 15 kg. Ostale se dimenzije razabiru iz skice. Klupica se pokreće uzduž gredica po stazicama, koje joj služe kao kolosijek. Ona dobro služi i za druge poslove u rasadnicima kao na pr. kod prašenja gredica sa ručnim zadiračima i kod nekih terapijskih i profilaiktičkih rar dova (kod gr čiča, rovca, fuzarijuma i t. d.), da se radnici ne zamaraju i da udobnije rade. Slika 3. Prašenje gredica sa zadiračem u šumskom rasadniku »Brešce« Šumarije Zagreb Opis rada m o dificiranom klupicom: Klupica se stavlja na početak gredice (oko 50 cm od kraja) nižom stranom i okrenutom prema površini na kojoj će se raditi. Kad se oplijevi ili opraši dio koji je na dohvatu radnicima, oba se radnika istodobno nogom otisnu za toliko (50—100 cm), koliko će pri radu moći rukama dohvatiti. Rad se vrši kako unutar okvira klupice omeđenog sa pritkama A i B, tako i izvan okvira pri čem se radnik može naslanjati i poleći na pritke i tako na razne načine odmarati, da ne bi uvijek bio u istom pognutom stavu, koji brzo umara. Svaki radnik radi na svojoj polovici širine gredice. Kretanje se klupice vrši natraške, jer je to lakše i naravnije pri otiskivanju s nogama, a radnici uvijek pri tom vide pred sobom dovršeni dio, tako da 470 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 39 <-- 39 --> PDF |
ga mogu po potrebi još i ispravljati, dok su još u blizini, ako što slučajno previde odnosno izostave. Kad se dovrši gredica svaki radnik primi klupicu za jedan izduženi dio (C) i prenesu ji© na slijedeću gredicu tako, d!a niži dio klupice gleda opelt prema prostoru na kojem će se raditi. Tokom prošlog ljeta vršeni su pokusi s pokretnom klupicom u šumskom rasadniku šumarije Zagreb u Brešću kod Sesveta te je pri plijevljenju polučena ušteida na vremenu 4—12°/o već prema, stanju u kojem su se nalazile stazice (obraštene ili blatne) i raznolikosti obrasta korova. Zapažene su neke prednosti rada s modificiranom klupicom u poređenju sa dosadašnjim primitivnim radom u našim rasadnicima kod kojih radnik, (najčešće radnice), u zgrčenom položaju čuče te se često rukom naslanjaju ili sjede na vlažnoj zemlji. Prednosti su slijedeće: 1) brže se radi i time postiže izvjesna ušteda na novcu i vremenu; 2) kvalitet rada je bolji jer radnici rade u udobnijem položaju i ne prave štete sjedanjem na gredice ili podupiranjem rukom (dlanom) o grer dice, da se odmore od čučana; 3) radnici se pri radu manje zamaraju, jer udobnije sjede i mogu se o klupicu raznoliko rukom oslanjati, čime se olakšava napor radnika i time više socijalno zaštićuje. Prednosti ove modificirane klupice pred njemačkom klupicom (daskom) su dvojake: 1) otpada često prenašanje daske za vrijeme rada na istoj gredici, a prema tome i neprestano dizanje i sjedanje radnika, čime se prišteduje na vremenu i povećava produktivnositi rada; SHka i. Garnitura za pljevljenje, koju izrađuje poduzeće »Jelen« u Dubravi — Zagreb 471 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
2) otpada stalna pažnja radnika da se rubovi daske stave točno između brazdica odnosno redova biljaka i da ih se ne oštećuje čime! se opet prišteđuje na vremenu i povećava produktivnost rada. Žlica za /ol/evl/en/e 50 poprečni prerez sa straiie gleclcnya Efekat rada kod plijevljenja povećan je još i na taj način, da oba radnika za vrijeme suše, kad se korijenje teško čupa, upotrebljavaju poznati njemački ručni pijevac (si. 5), a osim toga da jedan radnik prije nego li se počne raditi s klupicom na dotičnoj gredici sa strugačem iz čelika slavljenim na drveni držak (si, 6) očisti brazdice od korova i time omoguće lakše kretanje klupice (vidi si, 2). Strugctc za stazžce Iz slike 3 i 4 vidi se da se modificirana klupica jednako može upotrebljavati za plijevljenje kao i za prašenje sa zadiračem (si. 3), Modificirane klupice zajedno sa spomenutim priborom izrađuje državno poduzeće »Jelen« u Dubravi kod Zagreba. 472 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Wheeled-bench applicable in nurseries It is described a wheeled-bench applicable on various operations on the seebeds in the nurseries. It can be applied more successfully than German weedingbench (Jätebanik). By means of the bench modified by the author it has been possible to reduce the costs of tWe weeding in the forest nursery Brešće at Sesvete from .4 to 12% and at the same time the work was usually carried out more easily and with higher quality. m |