DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Dr. Nikola Neidhardt (Zagreb): STUDIJ ŠUMARSTVA NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU Uvod Za razvoj šumarskog školovanja u Htrvaltskoj markantne su godine 1860, 1898, 1919, 1947 i 1950—51, jer je: 1860 otvoreno Gosp. šum. učilište u Križevcima; 1898 Šum. nastava iz Križevaca prenesena u Zagreb na t. zv. Šum. akademiju; 1919 Šum. akademija pretvorena u fakultet; 1947 na fakultetu uvedena bifurkacija nastave; 1950 fakultet dobio šume kod Lipovljana i Zalesime; 1951 uveden novi nasitavni plan. Križevci Ilirski preporod bio je zapravo više jezično-književni odnosno teoretsko- politički. Ali doskora se uvidjelo, da bez ekonoimske samostalnosti i snage ne može biti ni političke. Odatle nastojanjiEi, da se i za upravljanje šumama odgo´e domaći sinovi. Rezultat je osnivanje prve škole za odgoj poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka. Škola u Križevcima bila je ujedno i prva takova škola na jugoistoku Evrope, Akademija A kako je na to reagirala tuđinska vlast, koja je upravljala državnim šumama? Apsolventima Križevaca naprosto nije priznala pune kvalifikacije. Stranci, apsolventi inozemnih visokih škola, bili su favorizirani, a napose apsolventi mađarske visoke škole u Šćavnici. Odatle borba, da se šum. nastava iz Križevaca prenese u Zagreb na Sveučilište i od srednje podigne na rang visokoškolske nasilave. To je bilo ostvareno g. 1898, Ali je uspjeh bio opet samo polovičan. Zapreka je došla odanle, odakle se je to najmanje moglo očekivati, od samog Sveučilišta. Klasični fakulteti nisu pristali, da šumarske nauke dođu u sklop Almae matris. T. zv. Šumarska akademija bila je stoga samo »prislonjena« uz Mudroslovni fakultet Sveučilišna, bez prava fakulteta. Ako je na pr. koji njen apsolvent htio doktorirati, morao je u Beč, a tamo mu nisu priznavali ispite položene na Akademiji, pa ih je morao sve ponovno polagati. A s kolikim je žrtvama Šumarska Akademija osnovana! Budući da država nije dala sredstava, sakupilo ih je bivše Hrv. šum. društvo i podiglo zgradu (Vukotinovićeva 2. 1 Fakultet Nije stoga začudno, da je odmah poslije prvog svjetskog rata osnovan Gospodarsko-šumarski fakultet i Šum. Akademija pretvorena u šum. odjel 459 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
toga fakulteta. A da li Je i otvaranje fakulteta riješilo problem, koji se provlači kroz historiju posljednjeg stoljeća našeg šumarstva? Nije. Odgojeni su doduše domaći stručnjaci s fakultetskom spremom. Oni su i preuzeli upravu šuma. Ali ono glavno ipak nije postignuto. Krv tih šuma, drvne mase, gutao je! i kolonijalno eksploatirao strani kapital. U drvnu industriju primali su se na rukovodeća mjesta samo sitranci. Njena vrata bila u napose zatvorena šum. inženjerima. Uglavnom bezuspješne su bile borbe i nastojanja bivšeg Jug. šum. udruženja, da drvna industrija! namješta šum. inženjere. Šumarstvo je bilo svedeno na upravu šuma, a industrija i strani kapital bili su toliko jaki, da su velikim dijelom zapravo oni gospodarili i postizavali što su htjeli. Tako je godinama krv iz šume otjecala u tuđinu, a šume velikim dijelom ostajale iskrvavljene. Fakultet je doduše odgajao stručnjake ,ali ovi su prvenstveno upotrebljavani za uzgoj i upravu. U drvnu industriju nisu puštani. Po oslobođenju je ova ostala bez vsokokvalificiranih stručnjaka, a i fakultet ostao razvijen samo u jednome smjeru. Prva bifurkacija God. 1947 provedena je stoga bifurkacija t. j . nastava je razdijeljena na dva smjera odnosno dvije grupe: a) šumsko-uzgojnu i b) šumsko-industrijsku. Prva grupa (smjer) prozvana je »biološkom« ili »B«, druga »tehničkom « ili »T«. Ovi nazivi dobro karakteriziraju njihov sadržaj. Prvi je smjer, naime, imao odgajati stručnjake gotovo samo za uzgajanje šuma i upravu. Pretežno su predmeti rte grupe biološkog i ekonomskog karaktera. S druge strane je T-odsjek trebao odgajati stručnjake za razne tehničke radove u šumarstvu (transportna sredstva, građevinarstvo, bujice, vodogradnje) Ite stručnjake za drvnu industriju. Nastavni plan iz 1947 nije u Šum. Listu bio publiciran. Kako je taj plan važna etapa u razvoju fakulteta, iznosim ga kako slijedi: Sem. I. n. Botamika 4+4 4+4 Anorganska kemija — 3+0 Viša matematika 4+2 3 + 3 Geodezija I. 1 + 1 2 + 2 Osnovi marksiizma-leinjiinizma 2 + 0 2 + 0 Ruski jezik 2+0 2+0 Predvojnička obuka 2+0 2+0 22+12 20 + 10 (34) (30) Sem. III. IV. Odsjek B T B T Meteorologija i klimatologija 2 + 2 — —v Pedologija 3 + 2 — 3 + 2 Ishrana bilja 2 + 1 — 2 + 1 — Genetika 2-1-0 — 2 + 1 — Deedrologija 3 + 1 3 + 1 3+1 3 + 1 Anatomija drveta 3 + 3 3 + 3 — — Nacrtna geometrija _ 3 + 4 _ _ 460 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Geodezija II. Tehnička mehamiika 2+ 3 — 2+ 3 2+2 2 + 3 — 2+ 3 4+2 Sum. entomologija Tehnologija drveta Sum. kenrljska ´tehnologija Predvojnička obuka ~ _ — 2+ 0 -^ — — 2+ 0 — 3+1 — 2+ 0 2 + 1 3 + 1 3+1 2 + 0 19+12 15 + 13 17 + 9 19+9 (31) (28) (26) (28) , Sem. V. VI. Odsjak B T B T Sum. fitocencloglija Uzgajanje šuma Šum. entomologija Iskorišćivanje šuma Dendometrija Politička ekonomija Opće i šum. strojarstvo Građevinarstvo 3+0 5+3 3+1 4 + 0 3 + 3 2+ 0 — — — 3+1 — 4+ 0 3+3 2+ 0 5 + 2 3+ 3 1 + 1 5 + 5 2+2 4+0 3+2 2+ 0 — — — 3+0 — 4+ 0 3+2 2+ 0 3+3 3+2 Sum. transportna sredstva — 2 + 2 — 2 + 2 Lovna privreda Sum. fitopatologija Predvojnička obuka 2+ 1 — 2+ 0 — — 2 + 0 — 2 + 2 2+ 0 — 2 + 1 2 + 0 24+8 24 + 11 21 + 12 24 + 10 (32) (35) (33) (34) Sem. VII. VII I. Odsjeik B T B T Zaštita šuma 2 + 0 2+ 0 2 + 0 2+ 0 Sum. melioracije Uređivanje šuma Mehanička preradaVodogradnje Uređivanje bujica drveta 2+0 4+2 — — — — 3+1 4 + 2 2+2 — — 4+2 — — — — — 3 + 3 — 2 + 2 Sum. transportna sredstva Sum. knjigovodstvo Sum. ekonomika — 2+ 0 2+ 0 4 + 4 2 + 0 2+ 0 — 0+ 2 44-1 4 + 3 0+2 4+1 Organizacija šum. gospodar. 2+ 0 — —. — Organdz. šum. industr. poduzeća .Planiranje u šumarstvu Fotogrametrija i aerofofotaksacilj Predvojnička obuka — — a — 2+ 0 2+0 — — 2 + 0 — 2+ 0 2 + 2 2+ 0 — 2+2 — 2 + 0 16+4 23 + 9 ´ 16 + 7 19+13 (20) (32) (23) (32) Po gornjem nastavnom planu prva godina studija bila je zajednička za oba odsjeka IB. i T.). Odvajanje je nastupalo tek sa trećim setm^isttroni. Dužnost mi je pripomenuti, da gornji nastavni plan nije sasvim točno jednak onome iz 1947. god., već je malo izmijenjen. Izmjene su izvršene 1948 do 1950. Navedeni plan vrijedi u šk. godini 1952—53 još za zadnja dva godišta, dok prva dva godišta već studiraju po novome planu, koji će niže biti prikazan. 461 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Sarajevska konferencija Nastavni plan iz 1947 nastao je zapravo na izričito traženje operative. A operativa se i prva počela tužiti na taj plan time, da šumari, školovani pretežno samo biološki, ne mogu zadovoljti potrebe, koje se na njih stavljaju u praksi. Mladim šumarima, koji su svršili biološki smjer, povjeravani su u praksi i građevinski i slični zadaci, a tehničke predmete uopće nisu slušali! Održavani su sitoga najprije brojni sastanci unutar fakulteta, zatim s predstavnicima operative. Raspravljano je o liku šumarskog inženjera, koji praksa traži, i u vezi toga o potrebi i liku novog nasi, plana. Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu dao je korisnu inicijativu, da se zajedno s predstavnicima operative sviju narodnih republika održi u Sarajevu prva interfakultetska konferencija šumarskih fakulteta odnosno šum. odjela u zemlji. Konfeirencija je i održana 19—21 IX 1951. Usvojena je bifurkacija, ali različita cd one iz 1947 god. Operativa je postavila parolu »do i od osovine javnog saobraćaja«. Šumar prvog smjera osim uzgoja, osim bioloških komponenata, da treba rukovoditi i eksploatacijom, graditi i uzdržavati šum. (transportna sredstva, zgrade, bujice i t. d. Tri su komponente, iz kojih treba da se njegovo studiranje sastoji: biološka, tehnička i ekonomska. Osim takovog šum. inženjera neka se na jednom ili na dva fakulteta uvede poseba n odsje k za odgoj drvno-industrijskih inženjera, koji će biti stručnjaci sam o za drvn u industriju, koji u šumu uglavnom ne će ni zalaziti. Šum. proizvode preuzimati će od šumara prvog tipa na osovini javnog saobraćaja (odatle lozinka »do i od osovine«). Dakle prvi tip šum. inženjera bio bi zia uzgoj, upravu, eksploataciju, šum. ekonomiku, a drugi tip za drvnu industriju (a ne i za razne tehničke radove unutar šuma — transportna sredstva, građevinarstvo, bujice, vodogradnje i si. — kako je to bilo po bifurkaciji iz !947). Rezultat navedenih rasprava, a napose plodne interfakultetske konferencije u Sarajevu, uglavnom je nastavni plan, koji se niže iznosi u cijelosti. U pogledu ekonomske skupine predmeta sarajevska konferencija jie zaključila, da se posebno sastanu nastavnici tih predmeta. Njihov sastanak je održan u Ljubljani početkom 1952. U svome novom nastavnom planu zagrebački fakultet je prvi smjer studija nazvao ne više »šumsko-uzgojni« nego »š um s k o - g o sp o d a r- ski« a drugi smjer »dr vno - indu s t r ij s ki« (a ne šumsko-industrijski). ´ s NASTAVNI PLAN Šumarskog odjiela Poljoprarvredno-sumarskoig fakulteta u Zagrebu 1. Šumarski odjel dlijeüä se na dva odsjeka: a) šumsko-goispodarski1 i b) drvno-diadustrijski. { 462 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
1 Na šumsko-gospodarskom odsjeku nastava se izvodi po slijedećem planu: semestar I. 4 + 3 Botanika Viša matematika 4+2 Kemija 4+3 Politička ekonomija 2 + 0 Meteorologija i klimatologija 2+1 Deskriptivna geometrija; 4+2 Teorijska mehanika Geodezija Petrografija i geologija Predvojniička obuka 2+0 22 + 11 (33) semestar III. Pedologija 3+ 2 Dendrologija 3+1 Sum. entomogija 2+ 2 Geodezija 3+ 3 Tehnologija drveta 2+ 0 Tehnička mehanika 4 + 2 Anatomija drva 3+2 Sum. fitopatologija — Genetika — Lovna privreda — Predvojniička obuka 2+ 0 22+12 (34) semestar V. Sum. fitocenologija 2+ 0 Uzgajanje šuma 5+ 3 Iskorišćavanje šuma 4 + 2 Dendometrija (s biometrikom) 4 + 1 Sum. građevinarstvo 2 + 1 Sum. strojarstvo 2 + 1 Lovna privreda 2+ 1 Prerada drveta — Predvojniička obuka; 2 + 0 23+9 (32) semestar VII. Zaštita šuma 2 + 0Uređivanje šuma 4+ 0 Sum. melioracije 2 + 0Sum. komunikacije 4 + 3Uređivanje bujica (s vodogradnjama) 2 + 2Ekonomski osnovi proizvodnje 4+ 4Ekonomika šumarstva 3+ 0Organizacija i poslovanje šum. privrede 2+ 0 463 II. 4+2 4+2 4+0 2+0 2+1 1+2 3+1 2+0 22 + 8 (30) IV. 3+2 2+2 2+2 3+3 2+0 —i — 3+2 2+0 l + li 2 + 0 20+12 (32) VI. 1+2 5+3 4+0 3 + 21 2+2 2+1 — 2+0 2 + 0 21 + 10 (3D VIII. 2 + 1 4 + 2 2+0 4+3 2+2 2 + 1 — 2 +li |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2+0 (2+2) 27 + 7 (34) 2+0 0+2 2 + 2 2 + 0 — — 2+2 se izvadi I. 4+2 4+0 — 3+0 4 + 2 2+0 — 2 + 3 2 + 0 21+7 (23) III. 3+0 — 2+2 4 + 4 — 4+2 2 + 3 2+0 17 + 11 (28) V. 3+2 — 3 + 2 3 + 3 2+1 2 + 0 3+1 — 2+0 18 + 9 (27) 2+ft (24 2) 22 + 12 (34) 0+2 — 2 + 2 — 2 + 0 2+1 2 + 2 po slijedećem plamu: II. 4 + 2 4+0 2+6 3+2 — 2 + 0 2 + 1 1+2 2 + 0 20+13 (33) IV. 3+0 24 4 2 + 2 4+4 2+2 — 2+3 2+0 17 + 15 (32) VI. 4+0 2 + 2 2 + 2 3 + 2 2+1 2+1 — 2 + 2 2 + 0 19+10 (29) Predvojnička obuka izborno* Preporuča se: Sum. fotogrametrija 1. altemiaitiiva Seminar iz uzgajanja šumaParkiranje 2. alternativa Planiranje Trgovina drvetom Racionaliizacuja rada 3. alternativa Šum. komuniikaaije Na d r vn o -in d u s trijiskom odsjieiku nastava semestar Viša matematika Kemija Analitička kemija Dendrologija (s osnovima, botanike) üeskriiptiva Politička ekonomija Teorijska mehanika Osnovi geodezije s tehničkim računanjemPredvojnička obuka J ... _ i semestar Uzgajanje šuma (sa zaštitomAnatomija drva Tehnologija drveita Opće strojarstvo Elektrotehnika Tehnička mehanika Građevinarstvo Predvojnička obuka semestar Eksploatacija šuma Strojevi za transport i dizala Radni strojevi (za drvo) Sum. kemijska tehnologija Zaštita drveta Industrijske vodogradnje Dendometrig´a (s uređivanjem šuma) Knjigovodstvo Predvoijniička obuka šuma) * Izborno : it. j . slušač mora predmete iz koje od slijedećiiih alternativa uzabrati (a s izborom se mora saglasiitii Šum. Odjel), upisatit i polagati: 464 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
semestar VII.. Vllt. Mehanička prerada drveta I. 5+ 2 5 + 2l Mehanička prerada drveta II. 4+2 4+2 Sušenje i parenje drveta 2 + 0 2 + 2 Trgovina drvetom 2 + 0 2 + 0 Projektiranje drvno-iind. postrojenja — 0+ 3 Ekonomski osnovi proizvodnje 4+ 0 2 + 1 Orgamiz. i poslovanje div. ind. poduzeća 2+ 0 2+1 Ekonomika drvne industrije — 2 + 01 Racionalizacija rada 2 + 2 — Zaštita rada 2 + 1 — Predvojnička obuka 2 + 0 2 + 0 25 + 7 21 + 11 (32) (32) 4. U toku studija studenti Sum. odjela vrše i obaveznu š´k o 1 s k u praks u po slijedećem programu: \ a) šumskc-gospodarski odsjek: krajem IV. semestra te geodezije 2 sedmice krajem VI. semestra iz uzgajanja šuma, entomologije, fitopatologiije i dendometrije 2 sedmice krajem VII. semestra iz iskorišćavanja šuma . . 1 sedmica krajem VIII. semestra iz uređivanja šuma i komunikacija! 2 sedmice Ukupno: 7 sedmica b) drvno-industrijski odsjek: " i krajem IV. semestra uvod u strojarstvo i preradu 2 sedmice (krajem VI. semestra iz strojarstva , „ 1 sedmica krajem VII. semestra Ste eksploatacije šuma´ 1 sedmica krajem VIII. semestra iz prerade drveta . . . . . . 2 sedmice Ukupno: 6 sedmica 5. Po odobrenju fakultetskog vijeća može de1 školska praksa najviše do 7 dana vršiti i u toku semestra. 6. Na obaveznim stručnim ekskurzijama su dužni studenti da provedu u toku I. i II. godine po 7 dana, a u III. i IV. godini do 10 dana u svakoj godini. Režim studija i 7. Slušač može pristupiti ispit u iz nekog predmeta nakon što je odshišao predavanja, završio vježbe, ekskurzije i obaveznu školsku praksu iz toga predmeta. 8. Ispiti su pojedinačni, grupni i diplomski. Pojedinačni se polažu u rokovima, koje određuje predmetni nastavrjk (jedanput mjesečno), a grupni i diplomski u rokovima, koje određuju predsjednici tih ispita. Padne li kandidat na kojem ispitu, možle takav ispit ponavljati u naredniim rokovima, ali najviše dva puta. 465 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 34 <-- 34 --> PDF |
9. Prije upđsa u drugi semestar slušači šum. gospodarskog smjera moraju imati položen lispiit iz Despriptivne geometrije i kolokvije liz Boitanllke i Više matematike, a slušači drvmiO´-imidustri-ljiskag smjierai ispit iz Deskriptivne geometrije te kolokvije iz Viae matematike li Dendroloigije (s osnovima botanike). Opseg kolokvija odrediti će Fakultetsko vijeće na prijedlog šum, odjela. 10. Prije npisa u III. semestar slušači moraju imati položen grupna ispiiit nai Sum.gospodiarskom odsijeku liz Botanike, Kemije i Vliše matematike, a ma dirvnonindustrijskoni odsjeku iz Više nnaitemaitliike, Kemije i Dendroloigije (s osnovima botamlike). Ispitivači na grupnom «ispitu isu predmetni nastavnlioi, a predsjednika na prijedlog Šum. odjela određuje Fak. vijeće, koje će doinesti i pobliže propise o tom ispitu. II. Za upis u IV. isem. slušači šum.-gospodarskog odsleka moraju imatli položene ispite iz Petrografiijle i geologije te Teorijske mehamilke, a slušači drvno-indiuistirijiskog odsjska iz Analitičke ikemiijje i Teorijske mehanike. 12. Za upis tu. V. sem. slušači? šum-gaspioidarskoig odsječka moraju imati položene sve predmete iz prve godiiüe te Dendroloig´i;iu, a slušači drvno-industrijskog odsjeka sve predmete prve te jedan predmet iz druge godine. 13. Za polaganje daljnjih ispita slušači treba da imadti položene onie predmete, na kojima se ispitni predmet temelji. Pobldüe o tome propisat će Fakultetsko vijeće. 14. Nakon svršenog VIII, semestra i položenih ispita iz svih predmeta apsolvent na osnovu diplomskog rada polaže diplomsk a ispit. 15. Student može već za vrijeme studija izabrati temu za diplomski rad. Tema mora blilti iiz područja stručnih predmeta. Temu ikandidat prijavljuje Šumarskom odjelu faikulteta, koji je usvaja ili odbacuje te određuje nastavnika, pod čiijlim će nadzorom kandidat temu obraditi. Diplomski rad ooijenjuje /taj nastavnik i s mišljenjem dostavlja komisiji za diplomski ispit. 16. Dipl, ispit polaže se skupno iz 4 predmeta, koje prilikom odobravanja diplomske teme odredi Šumarski odjel faJmlteta. 17. Nakon uspješno položenog dipl. ispita kandidat dobiva diplomu inženjera šumarstva šumsko-gospodarsikog dotično drvno-iindusitrijiskiag smjera. 18. Gornji propusi stupaju na snagu Školskom godinom 1952—53 za studente, kioji u toj ili narednim godinama počnu stud´lrati. Sadašnja starija godišta studirat će po dosadašnjem nastavnom planu, ali Fakultetsko vijeće može za njih propisati i prijelazne planove. 466 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Minisitiar predsjednik Savjeta zia prosvjetu, nauku i kulturu NRH rješenjem br. 12.241 od 8. X. 1952 saglasio se sa citiranim nastavnim planom i režimom studija. Šumski objekti Obavezna školska praksa bila je kao sastavni dio nasvave predviđena već i u planu od 1947, ali se nije mogla provesti, dok fakultet nije dobio šumske objekte kod Lipovljana i Zalesine, Cim su ti šumski objekti dobiveni, osnovano je Šumsko gospodarstvo fakulteta, uređene nastambe za boravak studenata na terenu i početo intenzivno s obaveznom školskom praksom. Šume* koje je fakultet dobio, od historijske su važnosti za fakultet. I u nastavnom i u naučnom pogledu one su prekre´inica u stilu rada. Važnost dobivenih objekata je golema. Što su klinika za medicinski fakuilt´Eit, to će te šume biti za šumarski. Pedesetak godina je fakuliiet bezuspješno nastojao da dođe do takovih terenskih klinika. Tek Narodne vlasti su uočile važnost problema i izišle fakultetu s punim razumijevanjem ususret. Pedeset godina fakultet je bio kao čovjek, koji stoji samo na jednoj nozi. Dobivši pomenute šume fakutet je stao na čvrsto tlo. Ali o tim šumama, o Školskoj praksi te zgradama fakulteta biti će govora drugom prilikom eventualno u posebnim člancima. Higher education in forestry at the University in Zagreb The School of Agriculture amd Fares try was opened ´in the yeair 1860 at Križevci Zagreb. This was the farstt school for education of experts in agriculture and forestry An Southeastern* Europe. In the year 1808 the Forestry ERVCVKMI oi this school was transferred to Zagreb under the name of Forestry Academy and attached to the Philosophy Faculty of the University. In the year 1919 the Forestry Academy was transformed into Forestry Department of the new founded Faculty of Agriculture and Forestry. In the year 1947 there ware introduced two types of forest curricula: Forest Production and Wood Technology. The course of studies lasts 4 years i. e. 8 semesters (half-years). In the year 1950 the Faculty received from the State for educational amd experiment purposes a forest domain comprising 10.000 ha: a forest at L´povljani fin the plains of Slavonia and a forest at ZaJssina in mountainieous region of Gorski Kotar. After giving historical data on development of Faculty the author details about plans of stud.its of forestry issued in the years 1947 and 1951 both embodying two types of curricula. Ing. Stjepan Brixy: MODIFICIRANA KLUPICA ZA RADOVE U RASADNICIMA (Prilog racionalizaciji radova u šum. rasadnicima) Iza dobro izvršene obrade tla i sjeitve vrlo je važno da se u rasadniku valjano i pravovremeno izvrši plijevljenje i razrahljivanje tla, naročito prašenje kore. Bez ovakvog održavanja gredica nema jamstva da će se moći proizvesti dobro razvijene sadnice. Poznato je, da se plijevlje 467 |