DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Mene je nažalost spreči© rat da ovo ispitivanje i uporedenje izvršim, ma
da me to pitanje jako zanimalo.


Ako imamo u vidu da u Deliblatskom pesku ni danas nije u cei ost i
izvršen zadatak pošumljavanja, to mi za taj konkretni slučaj nemamo
jeftiniju metodu proširivanja bagremovih kultura, nego metodom koju sam
napred izneo. U prošlom stoljeću od 1858 god. oitlpočelo se sadnjom bagrema
na tome području. Za pošumljavanje uzimala su se uglavnom najbolja
staništa, a ka,ko se međutim tamo bonitet tla menja od koraka na
korak, stvorio se čitav niz bagremovih kultura veličine od cea 1—2 ha
pa i više, a koje su proslt´orno razdeljene zatravljenim čistinama. Sve ove
čistine možemo pošumiti sa minimalnim utroškom radne snage i finantsiskih
sredstava na taj način, što bi preudešenim plugom zarezivali tlo
na dubljinu od 35—40 cm, tako da se to vrši paralelno rubu sastojine, a
u pojasu sirokoinia do dvogube visine rubnih stabala ili u prošeku od
cea 20 m širine.


xh


Ako uzmemo da je dnevni učinak pri oranju za 1 par konja ha,
a izorana brazda 0,25 m široka, znači da * par konja pređe na dan pod
plugom 20 km. Prema prednjem obračunu učinak kod proširivanja bagremovih
ikulltkira putem zarezivanja žila, za razmak reda zarezivanja od
2 m, po 1 paru konja iznosi 4 ha ili pod plugom 20 km. Ovaj učinak će se
povećati za´ najmanje 20% pošto se raonik ima zameniti crtalom, što
znatno olakšava rad konja, te bi se time postigao ukupni dnevni učinak
od 5 ha na dan. Oko uzmeimo da nas na lakom tlu košta pošumljavanje
oko 10.000 dinara po 1 ha, to bi za 5 ha trošak iznosio 50.000 Din. dok
bi primenjujući gornji način rada trošak izneo> maksimum 2.000 Din. za
istu površinu ili po 1 ha na 400 dinara, odnosno 4°/o.


Ako imamo u vidu da je bagrem odlična vrsta kao pretkultura, te
da četinari kao i razne listače vrste senke i polusenke vrlo dobro uspevaju
pod njegovim krošnjama, očigledno je da bi upotreba prednje metode
bila vrlo lukratiivna u primeni kod pošumljavanja većih kompleksa. Ako
imamo u vidu da kod nas iz godinei u godinu raste potražnja za rudnim


w