DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
deći. Sadnja se ima vršiti u redove kao i u prvom slučaju. Distanca redova sadnje zavisi u ovom slučaju od željene ophodnje, t. j. ukoliko nam je ta ophodnja dulja, u toliko bi i distanca redova bila veća. Ako uzmemo da će nam biti red od reda zarezivanja 2,0 m, to moramo čekati nakon sadnjie 2—3 godine, predpostavljajući da će duljina žila za to vreme iznositi oko tri metra. Daljnja prorezivanja imaju se izvršiti svakih 1—2 god. Rezati tlo i žile na manjem irastojanju od 2,00 m, od zadnjih redova nije preporučljivo, jer bi se u tom slučaju prerezale žilei u onom delu, koji se kod odraslog stabla pretvara u potpornu žilu, a to bi smanjilo njihovu stabilnost. Kod keslovanja pokazalo se također da su bolji i jači izbojci koji izbijaju na većoj udaljenosti od izvađenog panja. Ovo nam ukazuje da su izbojci koji izbijaju iz zateznih — tanjih žila, boljeg kvalitelta. U ovom slučaju moglo bi se uvesti jedan vid prebornog gospodarenja, odnosno seča na pruge. Ovaj način gospodarenja^ u_ bagremovim sastojinama je moguć, jer velika je zabluda da isti ne trpi zasenu, kao vrsta svetla. Kao dokaz za ovu svoju tvrdnju navodim slučajeve iz Deiiblatskog peska i to: sastojinu belog bora na mestu »Široka Torina« stara danas cea 90—J00 godina, koja je imala godine 1939/40 sklop od 0,8. U ito je vreme ćela ta sastojina bila gusto podrasla bagremom koji se bez uticaja debljinu od oko 15—18 cm u prsnom promeru, Isto takav slučaj imali smo analizu ovih bagremovih stabala i da je uporedio priraste, sa prirastom stabala bagrema, koja su rasla na istim bonitetima a van zasene borova, čoveka uselio u ovu kulturu. Pojedini primerci bagrema imali su prosječnu u borovoj sastojim na m. zv. »Dolina« podignutu između godine 1815—20, gdje se je isto uselio bagrem, nakon izvršene sječe pojedinih stabala bagrema iz suseststva ove kulture, Nije mi pozuato da je iko do danas izvršio 456 |