DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 18 <-- 18 --> PDF |
radu i na tome do sada postigle velike rezultate. Tu je Amerika, Belgija, Švedska, Poljska, Rusija, Italija, Engleska i Francuska. Svaka ima svoje specijalno obilježje: i metode rada. Mi ih ne želimo kopirati u svemu, jer imamo svoje specijalne uslove razvoja i današnje naše društveno uređenje pruža nam velike mogućnosti da se to pitanje pravilno< riješi. Nacionalni park Plitvička Jezera nema samo za nas važnost već kao jedinstveni i jedini primjer velebnog stvaranja prirode u svijetu međunarodni značaj. Zato će vremenom i dobiti karakter Međunarodnog nacionalnog parka i mi smo dužni prema ostalom svijetu da ga zaštitimo i unapređimo za buduća pokoljenja. Grešaka je bilo dosta i vrijeme je, da se one uklone dok ne bude prekasno. Austrijanac A u g u s t i n M e i s i n g iel r u jednom svom referatu na zasjedanju Zaštite prirode u Krimml u kazao je vrlo dobre misli: ;Gotovo svako umjetničko djelo, koje je stvorila ljudska ruka, zaštićeno je zakonom. Ako se iz objesti uništi, plaća se visoka globa, iako mi danas možemo svako umjetničko djelo, ako bi bilo uništeno^ opet izraditi ili bar oponašati. Međutim umjetnička djela prirode nisu bila zaštićena, ma da nijedan čovjek na svijetu ne bi mogao kopirati na pr. drvo staro viš© stotina godina, a kamoli stvoriti ga. Ako se takovo djelo uništi, izgubljeno je za vječita vremena. Nažalost, ne može nitko da vječito uzdrži takovo čudo prirode. Pa ni uz nabolju zaštitu. Kod drveća i drugih raslina možemo samo spriječiti prijevremeno propadanje ili uništenje sa strane čovjeka. Možemo im samo produžiti život. A to je i glavna svrha prirodnih spomenika: mi hoćemo da: mnoge vrijedne prirodne tvorine, koje danas još poznajemo, sačuvamo što možemo duže za buduća pokoljenja. Ali mi hoćemo i današnjoj generaciji da pokažemo postojeća čuda prirode, hoćemo da ih na njih upozorimo i da ih na taj način dovedemo bliže prirodi i njihovom zavičaju.« Nastojao sam da u ovom kratkom prikazu donesem pregled o jednom dijelu zaštite prirode kod nas u nacionalnim parkovima, a potanje o Nacionalnom parku »Plitvička Jezera«. Pitanje zaštite i problematike j»e vrlo složena, pa će nam rezultati započetih istraživanja dati pravac, kojim treba da krenemo, da taj prekrasni biser naše domovine sačuvamo na dobro naroda i naših pokoljenja. Kratak sadržaj Autor daje kratak prikaz o jednom načinu zaštite prirode — o nacionalnim parkovima, a potanje o nacionalnom parku »Plitvička Jezera«. Spominje zakon i uredbu o upravljanju nacionalnim parkovima. Osnivanje uprave i sastav Stručnog Savjeta i njegov djelokrug rada. Detaljnije o zaštiti prirode u svijetu i nomenklaturi. Osobine i karakteristike nacionalnog parka »Plitvička Jezera« i kategorije zaštite objekata: sedrene barijere, sedru, sedrotvorce (mahovine i alge) i treset, spilje ispiljski organski svijet, erozijski i denudacijski oblici korita Plitvičkih Jezera, izvori i vodotoci, vodeni bazeni (jezera) i slapovi, karakteristični dijelovi terena kao što su vrtače, stijene, glavice i grebeni, šume nacionalnog parka, livade i proplanke kao i njihovu neposrednu blizinu, faunu, floru i vegetaciju, spomenici iz NOB-e i spomenici kulture. Uže zaštitno područje i šine zaštitno 450 |