DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Oosadanji rad na zaštiti. Uprava parka započela je sa radom 1. I. 1951. i već u svom početku imalo je niz slabosti kao i svako novo tijelo. U prvom redu broj osoblja bio je u svemu 13 zajedno sa čuvarskim osobljem. U toj godini ukinuta je i šumska milicija, pa se zadatak na zaštiti povećao. Lugarsko osoblje je vrlo slabo, kako u stručnom pogledu, tako i u borbi sa šumskim prestupnicima i odbijanju navala, naročito iz Kordun a i Bosne . Čuvanje samih jezera i njihova zaštita, radi tako malog broja osoblja i još tomu nekvalifikovanog, nije bilo obuhvaćeno. Na samom području parka uprava nije bila jedina vlast i upravljač. Turizam je vodio svoju politiku, koja nije bila u skladu sa zaštitom. Kotarski Narodni Odbor u «Titovoj Korenici nije pomagao upravu baš u nijednom pitanju, a naročito uklanjanja vlastite pilane i ostalih problema. Taj raskorak nije se ni do danas mogao ukloniti i došao je već u takov stadij, koji zahtijeva hitno rješenja. Nijedan zaključak Stručnog Savjeta u pogledu zaštite, kojemu je trebalo dati podršku od prednjih tijela, nije proveden. Zaključci Stručnog Savjeta ostali su mrtvo slovo na papiru. Stručni Savjet izradio je nacrt »Pravilnika o održavanju Nacionalnog parka Plitvička Jezera« ,koji bi barem u glavnim crtama regulirao odnose i poslužio zaštiti. Međutim isti je ostao iz nepoznatih razloga neriješen. U današnjem stadiju našega razvitka pokazuje se potreba za hitnim donošenjem zakona o održavanju Nac. parka jer Pravilnik ne može riješiti sva pitanja. Na području nacionalnih parkova ograničena su mnoga prava i djelovanja koje obični zakoni daju ljudskom društvu. Nacionalni parkovi su takova mjesta, gdje se ima sačuvati prirodni izgled i biološka ravnoteža u svom prvobitnom obliku. Radi toga to područje mora imati svoj poseban režim i zakonske odredbe koje su obavezne za svakoga. Smatrajući pitanje vode i njezine zaštite kao primarno i na prvom mjestu, Uprava za šumarstvo pristupila je odmah istraživanjima u tom pogledu. Hidrološka istraživanja obavljena su od strane ing. M i 1 i v o j a P e t r i k a profesora tehničkog fakulteta i ekipe od 12 studenata. Uz tu ekipu vršio je biološka istraživanja dr. Hink o Emil i tada šef biološkog laboratorija higijenskog zavoda i dr. ing. Hrvoj e Ivekovi ć profesor Farmaceutskog fakulteta i ing. Luk a Dančevi ć šef sanitarno- tehinčkog laboratorija Higijenskog zavoda za kemijska istraživania. Uporedo sa tim istraživanjima, organizirala je Uprava hidrometeorološke službe pri Vladi NRH stalna mjerenja vodostaja i brzine vode (ing. Marko Frangeš) kao i osnutak klimatološke opažačke stanice (prof. Beirislav Makjanić). Radi poznavanja geoloških prilika u Plit. Ljeskovcu i Velikoj Poljani u svrhu pravilne izgradnje i lokacije objekata u 1951 god. obavljao je dr. Josi p Polja k viši naučni saradnik i ravnatelj Geološkog muzeja geološka istraživanja. Da bi se moglo vršiti pravilno projektovanje novih objekata, vodeći računa o tamošnjim građevnim oblicima, vršio je istraživanja na terenu arh. A. Freudenreich. Prof. Berislav Makjanić izradio je studiju »Prilog kliniatografiji Plitvičkih Jezera« 448 |