DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 14 <-- 14 --> PDF |
lika Poljana, mogu se graditi i veći objekti na onim dijelovima terena, koji su bez ponikava, ili gdje ih je manji broj i manjih veličina. Ako bi se za gradilište upotrebio strmi bok prema Kozja k u, tada valja paziti na ona mjesta boka, koja su nasipana kamenim kršljem izmiješanim silovinama. Na takvim mjestima traba odstraniti taj pokrov i temeljenje objekta izvesti na čvrstoj kamenoj podlozi. U protivnom: slučaju, ako bi se temeljenje vršilo u nasipanom materijalu, tada nije isključena mogućnost pomicanja terena niz kosinu cdlomljenih vapnenaca. Kod eventualne izgradnje na donjoj dolomitnoj terasi uz K o z j a k, ne bi se mogla dozvoliti izgradnja uz neposredni rub terase t. j. uz obalu Kozjaka s razloga, što bi se gradnjom mogla proširiti koja pukotina, koja ide prema jezeru, a koja je u današnjem stanju zabrtvljena, pa bi voda iz jezera kroz proširenu pukotinu zalazila u terasu i kroz nju bi došla do vapnenaca, što bi značilo stalan gubitak vode iz jezerskog bazena Kozjaka. Radi toiga je mišljenja, da se na toj terasi ne dozvole gradnje objekata izuzev uz sam pregib terase i strme kosine. U pogledu izgradnja u Plit. Ljeskovcu na gornjoj i donjoj terasi, mogu se prostori obih terasa uzeti kao površine za izgradnju objekata. Dr. P o 1 j a k navodi da u prvom redu sedre ne podnose velika opterećenja radi slabe povezanosti vapnenih čestica, što napose vrijedi za raspršite sedre. Jakim opterećenjem dolazi do usjedanja i pucanja sedra, što redovno povlači za sobom i pucanja zgrade sagrađene na sedri. U koliko dođe do izgradnje na ljeskovačkim terasama, i ne nađe se drugo rješenje, preporuča se izgradnja lakih objekata s prednjih razloga. Građevne objekte treba situirati što dalje od rubova pojedinih dijelova terase, s razloga, što su rubovi redovno strmo oslomljeni, pa su sedre otvorene i izvržene djelovanju čimbenika rastrojbe, pa se do´gađa, da sedre uz rubove pucaju i ruše se, što je štetno i za građevni objekt, koji se nailazi u neposrednoj blizini nestabilnih rubova sedrene terase. Od velike je važnosti temeljita odvodnja krovišnih i kućnih voda, s razloga, što na području parka oborine postizavaju oko 1100—1300 mm godišnje. Te količine voda u divljim tokovima u unutrašnjosti sedre mogle bi postati s vremenom vrlo opasne, jer bi kroz i onako poroznu sedru stvorili nove puteve, što bi znatno ugrozilo stabilitet terena. Prilikom koncentriranja većeg broja zgrada na stanovitom prostoru terase, spomenute vode mogle bi prouzrokavati znatnih neprilika, koliko na samoj terasi, toliko i na izgrađenim objektima. Od važnosti je da se i dodirna crta između sedra i dolomita, koja je sada prekrivena debelim obronačnim ilovinama bezrazložno ne otkriva, s razloga, što bi na taj način otvorilo put oborinskim vodama, koje se cijede niz padinu zaleđa u podzemlje. Stalnim proticanjem tih voda na granici dolomita i sedre, imalo bi za posljedicu potpiranje i odnošenje sedre, a ovo povlači za sobom usjedanje tla, koje je opterećeno stanovitom težinom izgrađenih objekata. Obzirom na prednje mišljenje dr. Poljak a smatram da nije sretno rješenje za izgradnju i regulaciju Plit. Ljeskovca kako jie to obrađeno u brošuri »Nacionalni park Plitvičkih Jezera« od prof. arh. Strižića , pošto je cijelo naselje predviđeno da se sagradi baš na terasi, a cesta i most idu preko´ treseta, koji je isto zaštićen. To rješenje smatram da se mora podvrći temeljitoj reviziji. 446 |