DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Jezercu i između turističkih paviljona na Velikoj Poljani, narodne gostione i hotel na Mukinjama, centralni, kasino i restauraciju sa prostorijama za recepciju, poštu, dežurnog milicionera, sanitarnu službu, brijačnicu, manju trgovinu sa toaletnim potrebštinama i narodnim rukotvorinama i u sklopu istog 50 hotelskih soba za noćenje, sagraditi jedan stambeni paviljon na Velikoj Poljani kapaciteta 50 kreveta, garažu za osobne automobile turista na Velikoj Poljani, i Plitvičkom Ljeskovcu i nekoliko manjih bifea: kod spilja u kanjonu Korane, kod Labudovca i na izvoru Crne Rijeke. Sva ta izgradnja stajala bi oko 267,000.000.— din. i za sada mogla bi pokriti potrebe. Tim svotama trebalo bi još dodati oko 70,000.000.— din. za prebacivanje i rekonstrukciju prilazne ceste, pa u glavnim crtama možemo računati da bi za sada kod najnužnijeg uređenja nacionalnog parka trebali oko 600,000.000.— din. Po prioritetu gradnje valjalo bi najprije izgraditi naselje na M u k i nje- Jezerc u (šumarsko i turizma) zajedno sa vodovodima i kanalizacijom na Velikoj Poljani i Plit. Ljeskovcu, te dovršiti započeti hotel (objekt Habsrle) i izgraditi 5 lugarnica na prilaznim mjestima u park (Kuselj, Poljanak, Bab:n potok, Končarev kraj i Prijeboj) radi hitnosti zaštite i sprečavanja krađa i nepovlasnim sječama u parku. Nakon toga očistiti i odstraniti sve objekte sa Velike Poljane, osim paviljona Ostrogović, Haberle, Strižić i restauracije Strižić te novog paviljona sa skupnim ležajima. Istovremeno pristupiti izgradnji centralnog kasina. Kod određivanja lokacija za pojedine objekte na Velikoj Poljani, mora se imati u vidu i geološki sastav tog područja. Po nalazu dr. Josip a Poljak a višeg naučnog suradnika i ravnatelja Geološkog muzeja u Zagrebu, navedeno područje pruža povoljne mogućnosti za izgradnju raznih građevnih objekata, pošto bi temeljenje tih objekata bilo u vapnenačkim stijenama znatne nosivosti i opterećenja. Vapnenački slojevi malog su pada prema sjeveroistoku, što mnogo doprinosi stabUitetu cjelokupnog terena. U morfološkom pogledu teren ravni Velike Poljane nije posve besprikoran. Blizina zasjednog pravca i tektonski pokreti koii su se zbili uz taj ras´ed odrazili su se u jakoj razlomljenosti vapnenačkih stijena područja Velike Pol´ane. Razlomljenost vapnenačkih masa razlogom je, da ie na površini ravni došlo do stvaranja ponikava i dolova. Dna tih ponikava redovno su povezana s pukotinama, koje vode u duboko podzemlje. Pošto većina ponikava i danas vrši odvodnju oborinskih voda toga područja, to je nužno kod gradnje voditi o njima računa. Svako lociranje objekta treba tako izvesti, da se izbjegne po mogućnosti slučaj, da ponikva dođe unutar građevno g objekta. Ako sie tome ne može izbjeći, tada je nužno odnosno ponikvu učiniti neaktivnom t j. temeljito je zasuti. Opasnost od ponikava sasto´i se u tome, što vode, koje prolaze kroz dno ponikve u unutrašnjosti, stalno proširuju erozijom i koroz´jom pukotine, a u koliko su ove u vezi s većom šupliinom, tada ob´čno dolazi do urušavanja i proširenja ponikve. Kod toga urušavanja mogu stradati i objekti, koji se nalaze u neposrednoj blizini ponikve. Stog a je posve neispravna sugestija, da bi se krovišnekućne vode objekta odvodile u ponikve. Time bi se pospješilo proširivanje pukotina, koje su povezane prema gore s ponikvama, a prema dolje s eventualn´m pećinama i pećinskim kanalima, što bi dovelo do urušen ja ponikava. Obzirom na geološki sastav terena ravni Ve m |