DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Metoda jedne jedine afektacije elastičnija je od prethodnih
francuskih kombiniranih metoda. U toku vremena uvidjelo se, da
uređivanje šuma ne može bazirati na nepromjenljivoj ophodnji i na gospodarskoj
jedinici stalnih (nepromjenljivih) granica. Modifikacijama metode
s talim i) h afekta c i ja to je pitanje riješeno. Metoda
promjenljivih afektacija, a pogotovu metoda jedne
jedi ne afektacije, ne traži, da ophodnja bude fiksna i da granice
gospodarskih jedinica budu nepromjenljive; to je razumljivd, uzmemo li u
obzir, da te metode ne idu za tim, da se postigne normalitet, nego da se
osigura princip potrajnosti1.


Metodi jedne jedine afektacije ipak prigovaraju
(Huffel, 1926., str. 390; Jer ram, 1945., str. 38.), da ne uzima u
račun potrajnost prihoda u drugim periodama. Stoga preporučuju, da se
obračun ©tata protegne na zadnje dvije periode.


Kao primjer uređivanja šuma po metodi jedne jedine afektacije
navodimo šumu »Bio is«, koja se proteže nedaleko grada Bloiisa. Površina joj je
2.668,23 ha. Nadmorska visina 130 m; tlo ilovasto; god. oborine 570 mm; srednja godišnja
temperatura 10,9° C. Vrste drveća: hrast kitnjak 87°/o, bukva 5%>, grab 2,5%>,
bijeli bor 5% i razno 0,5°/«. (Vidi si. 2 i 3.)


Suma je podijeljena na 3 gospodarske jedinice: istočnu (908,83 ha), zapadnu
(926,96 ha) i južnu (832,44 ha). Cijela je šuma razdijeljena na 162 odjela, ali numeriranje
odjela ne počinje iznova u svakoj gospodarskoj jedinici nego brojevi odjela
kontinuirano teku od 1—162 za cijeli šumski masiv. Takav sistem obilježavanja
odjela omogućuje specijalni redosljed proređivanja.


Periode su duge 30 godina. Za istočnu i zapadnu gospodarsku jedinicu sječiva
dob je 210 godina, a za južnu 180 godina.


U svakoj se gospodarskoj jedinici razlikuju dvije grupe odjela, t. j . dva odjeljka:
odjeljak pomlađivanja i odjeljak njegovanja. Odjeljak pomlađivanja sastoji se od
odjela, u kojima je već započela oplodna sječa. On iznosi u istočnoj gospodarskoj
jedinici 113,19 ha, u zapadnoj 114,42 ha, u južnoj 133,30 ha. U toku periode od 30
godina treba da je odjeljak pomlađivanja posječen i prirodno pomlađen. Odatle


s


proizlazi godišnji etat glavnog prihoda od 5.900 m za cijelu šumu, t. j . 2,2 m3 glavnog
prihoda po hektaru.


Odjeli, koji nisu uvršteni u odjeljak oplodnih sječa, čine drugu grupu odjela —
odjeljak za njegovanje. Ophodnjica proređivanja odabrana je sa 10 godina tako, da
1951. godine dolaze na red za proredu svi oni odjeli, koji imaju zadnju brojku 1,
"t. j . odjeli 1, 11, 21, 31, 41 i t. d. U godini 1952. proredit će se svi odjeli sa zadnjom
znamenkom 2, t. j . odjeli 2, 12, 22, 32, 42, 52 i t. d. U 1961. dolaze opet na red za
proredu odjeli 1, 11, 21, 31, 41 i t. d.


Uređivanje visokih prebornih šuma


Preborne su se šume u Francuskoj uređivale na analogan način kao i
nizinske. Dok su gospodarske jedinice nizinskih šuma bile razdijeljene po
metodi »tire et aire« na toliko godišnjih sječina koliko je ophodnja brojila
godina, dotle su se gospodarske jedinice planinskih šuma dijelile na onoliki
broj sječina, koliko je ophodnjica imala godina. Svake godine se prebirala
jedna sječina. Ako´ je ophodnjica bila duga (/) godina, onda se preborna
sječa vraćala na istu sječinu nakon (/) godina pošto je prešla sve sječine od
1 do (1-1). Intenzitet preborne sječe u svakoj sječini se određivao po broju
stabala.


Danas se intenzitet preborne sječe ne određuje po broju stabala nego
po drvnoj masi. No osnovna ideja uređivanja prebornih šuma ostala je ne


353