DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 87     <-- 87 -->        PDF

tyiLq-ltd $lm.vLt liv-ulnjL Itamfie.


Pechman n H. von: »Über den Schutz gefällten Buchenholzes gegen Verfärbung
und Pilzangriff.« (Zaštita oborene bukovine protiv obojenja i napada gljiva).
Forstwiss: Zentralblatt, 70 Jahrg., H. 11, 1951, str. 676—691, sa 13 si.


Poznato je, da oboreno bukovo drvo brzo podliježe promjenama, koje se kod
nas označuju pod pojmom »prešlosti«, »prozuklosti« odnosno »piravosti«, osobito, ako
se sječa vrši za toplijih mjeseci, ili ako drvo leži dulje vremena oboreno u šumi.
Autor je u ovoj radnji prikazao pokuse protivu »prešlosti« sa novim sredstvima
tvornice Bayer. Kako i u njem. literaturi nije uvedena jedinstvena nomenklatura
za te pojave, on razlikuje »das Ersticken« i »das Verstocken«. Pod pojmom »das
Ersticken« razumijeva sivocrvenkaste do crvenosmeđe obojenje, koje se javlja na
čeonim stranama, a postepeno se u formi jezika uvlači u unutrašnjost trupca. Priklanja
se teoriji Z y c h a-e o uzroku ove pojave (lokalne pojave osržavanja, uslijed
prodora kisika, a kod određenog °/o vode u stanicama). Pod pojam »das Verstocken«
razumijeva piravost, makar u njezinim prvim počecima. (Tu je podjelu već predložio
Mayer-Wegelin).


Na temelju rada Zycha-e, izradila je firma Bayer sredstvo, koje u prvom redu
sadrži jake redukcione spojeve, pošto se u početku ne radi o napadu gljiva,
nego o prodoru kisika u još žive stanice (na svim mjestima bez kore) s tim, da nastupa
tvorba tila i gurnoza. Odmah nakon obaranja stabla premazu se sve površine
bez kore tim sredstvom. Čim ona osuši, premaze se drugom gustom tekućinom,
koja sadrži bitumenske tvari i sprečava brzo isušenje, time stvaranje pukotina i
napad gljiva. Prvo se sredstvo zove »Bayer-Buchenschutz«, a drugo »Basiment«.


Pošto je prirodna trajnost bukve sa različitih stanovišta različita, a kako mikroklima
staništa igra veliku ulogu, vršeni su pokusi u 3 šumarske uprave. U
dvije se radi o besprikornim bukvama, a u trećoj o slabijim, većinom sa crvenom
srži, natrulim granama i rakom. Sječa je izvršena 28. III. u dvije šumarije, a u
jednoj 8. V., bazirajući na radnji Gäumann-a, po kojoj je trajnost bukve znatno
manja, ako se siječe u to doba. Debla su sječena na 3—4 m duge trupce. Premazivanje
je na 2 mjesta izvršeno cdmah nakon obaranja, a na trećem jedan dio trupaca
odmah, drugi dio deseti, odnosno dvadesetprvi dan iza obaranja. Pojedini su
trupci ostavljeni bez premazivanja kao kontrola. Pojedini su trupci ostavljeni u šumi
na različitim mjestima: izloženim suncu, u udolicama sa obiljem vlage, pod zaštitom
zatvorenog sklopa i t. d., kako bi bile obuhvaćene sve varijacije mikroklime. Ocjena
je vršena u kasnu jesen na licu mjesta, te je za svaki trupac zabilježena tvorba pukGtina,
otpadanje kore, napucavanje i t. d. Koncem listopada trupci su odvezeni na
pilanu i izrezani u daske. U jednoj je šumariji to izvršeno u prosincu. Pregledavana
je daska po daska, zatim su sve opet složene u trupac, kojemu su pripadale. Ocjena
je vršena subjektivnom procjenom izgleda, upotrebljavajući često i blanju. Pojedini
su trupci ispitani na čvrstoći i mikroskopski.


Rezultati pokusa: 1. Opažanja na ležećim trupcima u šumi. Trupci u sjeni nisu
izgubili koru, a na sunčanim mjestima je kora otpala. Na tim mjestima razvila su se
plodišta. Schizophyllum commune. Na mnogim trupcima i na čeonim stranama,
premda su premazani, javila su se plodišta iste gljive. Trupci su razrezani u daske
i kod pregleda je autor postavio 5 stupnjeva oštećenja (prvi stupanj posve bez promjene
boje i bez znakova napada gljive, peti stupanj jaka piravost, drvo neuporabljivo
za preradu, ostali-stupnjevi 2—4 između ta dva ekstrema, stupanj 3 drvo još
uporabljivo za tehničku preradu). Rezultati u šumarskoj upravi Memmingen (sumarno
sa. svih mjesta): zaštićeno drvo stupanj 1—4, 2—4, 3—6, 4—3, nezaštićene st.
3—3, 4—3, 5—2. U šum. upravi Forstenried, zaštićeno drvo st. 1—1, 2—5, 3—7, nezaštićeno
st. 3—1, 4—4. U ovom je pokusu pokazao, da što kasnije premažemo drvo
nakon obaranja, to je zaštita slabija. Treba premazati bar 10 dana nakon obaranja.
Pokusi u šum. upravi Schänberg zaštićeni trupci st. 1—5, 2—8, svi nezaštićeni st. 4—6.
Pokusi su u ovoj šum. upravi uz to potvrdili ranije pokuse Gäumann-a , da se
bukva smije obarati samo do konca ožujka. (To izlazi iz ovoga: ovdje je izvršena
sječa pokusnih stabala 8. V. i ako usporedimo propadanje kontrolnih trupaca u ovom
pokusu sa propadanjem u druga dva pokusa, vidjet ćemo, da Su oni daleko više
propali.


431