DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 86 <-- 86 --> PDF |
c7« Siruette Uttjiznouvsti ^veg-LeÄ dmitaet L´^ulut itam.fi t GODIŠEN ZBORNIK NA ZEMJODELSKO-ŠUMARSKIOT FAKULTET NA UNIVERZITETOT — SKOPJE (ŠUMARSTVO) 1951. Treći godišnjak Zemjodelsko-Šumarskog fakulteta, univerziteta u Skoplju, objavljuje sleđeće naučne radove nastavnog i pomoćno-nastavnog kolektiva Šumarskog Otseka: 1. Dr. I. Mina j lov: Korištenje na metodot na najmalite kvadrati pri sostavuvanje na ednovlezni masovi tablici. 2. Ing. H. Em: Makedonski narodni iminja za vidovi od rodot Quercus (dabovi). 3. Ing. B. Pejoski : Pridones kon poznavanjeto na bukovinata vo NR Makedonija. 4. Ing. B. Pejoski : Pridones kon tehnološkoto poznavanje na crvenata smreka (Juniperus oxycedrus). 5. Ing. B. Kraljić : Pokazatelji iskorištenja drva u pilanarstvu i tehnički uspjeh pilenja. 6. Ing. P. Šimić : O anatomskoj građi drveta nekih domaćih i stranih vrsta juniperusa. 7. Ing. K. M inev: Pepelnicata na dabot (Microsphaera alphitoides Griff, et Maubl.) vo Kičevskiot reon. 8. M. Radonjić : Prilog izučavanju oblika bukovih stabala. B. Pejoski »ŠUMARSTVO« — organ šumarskog društva N. R. Srbije, Beograd donosi slijedeće: V broju 1: Peta godina »Šumarstva«; Dr. J. Zubović : Mišljenja o šumi i šumarstvu; Ing. D. Milo j kov i ć: Razvoj uređenja šuma u Srbiji; Ing. S. Ć i rković: Značaj šuma za elektrifikaciju;´Ing. R. Milosavljević: Dudovac — vrlo važan problem za.našu privredu; Ing. M. Perišić : Prilog poznavanju parazitne mikoflore Kosmaja; Ing. M. Jevtić : Neka zapažanja u vezi sa upotrebom plavog kamena za suzbijanje fuzarioze u šumskim rasadnicima; In», M. Ljujić : Reorganizacija uprave državnim šumama u N. R. S.; Dr. D. Stanković : Polietilen — nova plastična masa — najbolji ambalažni materijal za pakovanje i transport živih biljaka i biljnih dijelova; A. Jandrić : Organizacija terenskih šumskih jedinica privrednih rejona; Ing. B. Jovanović : Pančić i naše šume. U broju 2: Ing. M. Simonović : Neke nepravilnosti kod građenja visećih žičara u svetlosti teorije; Ing. M. Jovančević : Fenologija i njena primena u šumarstvu; Ing .D. Popović : Istraživačka delatnost u šumarstvu Srbije; Ing. MVinćenti ć Genetika u uslovima našeg, šumarstva; Ing. B. Pejoski : Šimšir i njegova upotreba; Ing. Lj. Marković : Komitet za drvo evropske ekonomske komisije i njegov rad; Ing. D. Oreščanin : Izvoz drveta iz N. R. Srbije 1947—1951; Ing. L. Vu j ičić: Učešće drveta i proizvoda od drveta u našem izvozu i uvozu u I. polugodištu 1951. godine. U broju 3: Ing. M. Dudić : Smolaren´je u Srbiji i problemi u vezi s njime; Dr. M. Knežević : Putevi za povećanje produktivnosti kružnih testera; Ing. N. Prokopljević : Oblici i vrste radova u šumskoj proizvodnji (proizvodnji drveta na panju); Ing. D. Draskovic : Povodom introdukcije pitomog kestena u predjelu Lastra; Ing. S. Jovanović : Mikrobiološko dubrenje šumskih rasadnika i šumskih kultura; Ing. V. Zupanski : Neki uzroci abrazije (habanja) drveta i mogućnosti smanjenja ili uklanjanja tih uzroka; Ing. R. Radivojević : Zeleznički pragovi od cerovine; Ing. M. Ivanović : Uticaj biljnih hormona na oživljavanje reznica šumskog i parkovskcg drveća i šiblja. U broju 4: Ing. A Ur banov ski: O proizvodnji, potrošnji i cirkulaciji proizvoda šumarstva u svetu u posleratnom periodu; Ing. D. Afanasijev : Brzorastuće vrste (problematika); Dr. D. Stanković : Metodi relekcije, koji se mogu primeniti u šumarstvu; Ing. Lj. Petrović : Određivanje pravca trase žičare; Ing. S. Radulović : Značaj gajenja kiselog drva kod nas. Ina. Ivan Mikloä 430 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 87 <-- 87 --> PDF |
tyiLq-ltd $lm.vLt liv-ulnjL Itamfie. Pechman n H. von: »Über den Schutz gefällten Buchenholzes gegen Verfärbung und Pilzangriff.« (Zaštita oborene bukovine protiv obojenja i napada gljiva). Forstwiss: Zentralblatt, 70 Jahrg., H. 11, 1951, str. 676—691, sa 13 si. Poznato je, da oboreno bukovo drvo brzo podliježe promjenama, koje se kod nas označuju pod pojmom »prešlosti«, »prozuklosti« odnosno »piravosti«, osobito, ako se sječa vrši za toplijih mjeseci, ili ako drvo leži dulje vremena oboreno u šumi. Autor je u ovoj radnji prikazao pokuse protivu »prešlosti« sa novim sredstvima tvornice Bayer. Kako i u njem. literaturi nije uvedena jedinstvena nomenklatura za te pojave, on razlikuje »das Ersticken« i »das Verstocken«. Pod pojmom »das Ersticken« razumijeva sivocrvenkaste do crvenosmeđe obojenje, koje se javlja na čeonim stranama, a postepeno se u formi jezika uvlači u unutrašnjost trupca. Priklanja se teoriji Z y c h a-e o uzroku ove pojave (lokalne pojave osržavanja, uslijed prodora kisika, a kod određenog °/o vode u stanicama). Pod pojam »das Verstocken« razumijeva piravost, makar u njezinim prvim počecima. (Tu je podjelu već predložio Mayer-Wegelin). Na temelju rada Zycha-e, izradila je firma Bayer sredstvo, koje u prvom redu sadrži jake redukcione spojeve, pošto se u početku ne radi o napadu gljiva, nego o prodoru kisika u još žive stanice (na svim mjestima bez kore) s tim, da nastupa tvorba tila i gurnoza. Odmah nakon obaranja stabla premazu se sve površine bez kore tim sredstvom. Čim ona osuši, premaze se drugom gustom tekućinom, koja sadrži bitumenske tvari i sprečava brzo isušenje, time stvaranje pukotina i napad gljiva. Prvo se sredstvo zove »Bayer-Buchenschutz«, a drugo »Basiment«. Pošto je prirodna trajnost bukve sa različitih stanovišta različita, a kako mikroklima staništa igra veliku ulogu, vršeni su pokusi u 3 šumarske uprave. U dvije se radi o besprikornim bukvama, a u trećoj o slabijim, većinom sa crvenom srži, natrulim granama i rakom. Sječa je izvršena 28. III. u dvije šumarije, a u jednoj 8. V., bazirajući na radnji Gäumann-a, po kojoj je trajnost bukve znatno manja, ako se siječe u to doba. Debla su sječena na 3—4 m duge trupce. Premazivanje je na 2 mjesta izvršeno cdmah nakon obaranja, a na trećem jedan dio trupaca odmah, drugi dio deseti, odnosno dvadesetprvi dan iza obaranja. Pojedini su trupci ostavljeni bez premazivanja kao kontrola. Pojedini su trupci ostavljeni u šumi na različitim mjestima: izloženim suncu, u udolicama sa obiljem vlage, pod zaštitom zatvorenog sklopa i t. d., kako bi bile obuhvaćene sve varijacije mikroklime. Ocjena je vršena u kasnu jesen na licu mjesta, te je za svaki trupac zabilježena tvorba pukGtina, otpadanje kore, napucavanje i t. d. Koncem listopada trupci su odvezeni na pilanu i izrezani u daske. U jednoj je šumariji to izvršeno u prosincu. Pregledavana je daska po daska, zatim su sve opet složene u trupac, kojemu su pripadale. Ocjena je vršena subjektivnom procjenom izgleda, upotrebljavajući često i blanju. Pojedini su trupci ispitani na čvrstoći i mikroskopski. Rezultati pokusa: 1. Opažanja na ležećim trupcima u šumi. Trupci u sjeni nisu izgubili koru, a na sunčanim mjestima je kora otpala. Na tim mjestima razvila su se plodišta. Schizophyllum commune. Na mnogim trupcima i na čeonim stranama, premda su premazani, javila su se plodišta iste gljive. Trupci su razrezani u daske i kod pregleda je autor postavio 5 stupnjeva oštećenja (prvi stupanj posve bez promjene boje i bez znakova napada gljive, peti stupanj jaka piravost, drvo neuporabljivo za preradu, ostali-stupnjevi 2—4 između ta dva ekstrema, stupanj 3 drvo još uporabljivo za tehničku preradu). Rezultati u šumarskoj upravi Memmingen (sumarno sa. svih mjesta): zaštićeno drvo stupanj 1—4, 2—4, 3—6, 4—3, nezaštićene st. 3—3, 4—3, 5—2. U šum. upravi Forstenried, zaštićeno drvo st. 1—1, 2—5, 3—7, nezaštićeno st. 3—1, 4—4. U ovom je pokusu pokazao, da što kasnije premažemo drvo nakon obaranja, to je zaštita slabija. Treba premazati bar 10 dana nakon obaranja. Pokusi u šum. upravi Schänberg zaštićeni trupci st. 1—5, 2—8, svi nezaštićeni st. 4—6. Pokusi su u ovoj šum. upravi uz to potvrdili ranije pokuse Gäumann-a , da se bukva smije obarati samo do konca ožujka. (To izlazi iz ovoga: ovdje je izvršena sječa pokusnih stabala 8. V. i ako usporedimo propadanje kontrolnih trupaca u ovom pokusu sa propadanjem u druga dva pokusa, vidjet ćemo, da Su oni daleko više propali. 431 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Autor je ispitao i čvrstoću pokusnog materijala. Iz radova Kollmann aosobito Treudelenburg-a poznato je, da je kod »prešle«, odnosno »pirave« bukve, daleko više oštećeno dinamička nego statička čvrstoća. Po Kollmann u je smanjenje dinamičke čvrstoće do 75% Uzorci su za ispitivanja čvrstoće uzimani prema normama za ispitivanje drveta. Pokusni su isječci iznosili 0,85 X 0,85 X 12 cm, a uzimani su sa ruba i iz sredine daske. Označimo li čvrstoću neobojenog uzorka iz sredine daske sa 100, to iznosi isto kod obojenog 76, a kod uzorka sa bijelom truleži (piravost) 38. Mikroskopska je pretraga utvrdila, da su u uzorcima sa početkom bijele truleži prilično načete stanične stijenke. Iste su rezultate, sa manjim varijacijama, dali pokusi sa uzorcima iz drugih dviju šum. uprava. Zaključak: Dinamička čvrstoća kod bukve može se zaključivati iz obojenosti, t. j . obojenost bez vidljivih bijelih pruga početka truleži, ne utječe na čvrstoću, naprotiv vidljive bijele pruge znače osjetljivo smanjenje čvrstoće. Sredstva su zadovoljila, jer ni u jednom slučaju nije nastupilo osjetljivo smanjenje tih vrijednosti, ako je premazivanje izvršeno pravovremeno t. j . unutar 10 dana iza obaranja. Prema tomu ova su sredstva preporučljiva za praksu, ako će bukovi trupci ležati duže vremena neobrađeni na nepovoljnom mjestu. Ako je mraz, treba sačekati prvi topliji dan bez mraza. I ako su na čeonim stranama nastupile pukotine, nije bilo pojave dubljeg prodora gljive putem njih, jer one teško prodiru u poprečnom smjeru. Preporuča ostavljati što duže bukove trupce (ako je to radi transporta moguće), da se smanji broj čeonih strana, t. j . ulaznih mjesta. Kod furnirskih i si. trupaca preporuča da ih ostavimo % m dulje. Najnepovoljnije je ostaviti trupce na sunčanom zakorovljenom mjestu. Najbolje je zračno, sjenovito i suho mjesto, bez korova. R. G. B a t e s o n, M. A. Timber drying and the behaviour of seasoned t´mber in use, 3rd edition, London 1952 (Crosby Lockwood and son, L. T. D. 33 Thurloe street S. W.7. Sušenja drveta i ponašanje osušene građe u upotrebi, treće izdanje London 1952. godine, str. 143, si. 26 i 3 tablama. Cijena 15 šilinga. Bateson je nakon 11 godina istraživačkog rada u engleskom Institutu za istraživanja šumskih produkata (The Forest Products Research Laboratory) objavio godine 1938 knjigu »Sušenje drveta i ponašanje osušene građe u upotrebi« u kojoj je nastojao odgovoriti na probleme, koji se javljaju kod sušenja drveta i njegove upotrebe poslije sušenja. Knjiga je ponovno štampana godine 1944. Drugo izdanje je izašlo godine 1946, a treće revidirano izdanje 1952. godine . Poslije rata osjeća se u Engleskoj velika nestašica mekog drveta, a počelo se upotrebljavati i više vrsti tvrdog drveta, koje su do teg vremena bile više manje nepoznate u Engleskoj, a neke se od tih vrsta i teško suše. Obzirom na veliki skok cijena drveta, sve više se javlja potreba, da se gubici od sušenja svedu na najmanju moguću mjeru, primjenom usavršenije tehnike sušenja. Te misli su rukovodile Bateson- a kad je pripremao treće izdanje. Kod pisanja ove knjige Bateson se je koristio rezultatima istraživačkog rada engleskog Instituta za istraživanje šumskih produkata i iskustvom, koje je tamo stekao. Iako se više ne nalazi u tom Institutu, on je održao kontakt s njime i svojim kolegama u tom Institutu, koji su mu dali — kako* sam kaže — sugestije, da knjigu učini potpuno savremenom, obzirom na današnje stanje tehnike sušenja drveta. Bateson je ovu knjigu napisao tako, da je pristupačna osoblju, koje rukovodi procesom sušenja. U njoj su izloženi lako razumljivim jezikom principi prirodnog i umjetnog sušenja i tehnika rada. Iako je ova knjiga pisana za engleske prilike, ona je od velikog interesa za našu praksu, jer su u njoj raspravljena pitanja, koja se i nama nameću, što se vidi iz sadržaja trećeg izdanja, koji ovdje donosimo. Poglavlje I. Zašto je sušenje potrebno. Vlaga u drvetu— Utezanje kod sušenja — Uravnoteženje osušenog drveta — Sušenje i čvrstoća — Sušenje i težina — Sušenje i gljive — Primjena zaštitnih sredstava — Ličenje i dovršni radovi. Poglavlje II. Sta se događa kad se drvo suši. Postotak vlage — Sušenje površine — Nejednolično utezanje — Vitlanje — Nejednoliko sušenje — Naprezanje kod sušenja — Skorelost — Greške od sušenja, pukotine, raspukline, kvrge, unutarnje pukotine, kolaps — Vlaga uzduha u odnosu na drvo — Opasnost od napada gljiva kod sušenja. Poglavlje III. Prirodno sušenje drveta. Sušenje trupaca — Sušenje stupova i oble građe — Slaganje piljene građe za sušenje. Slaganje bulova. Slaganje 432 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 89 <-- 89 --> PDF |
okrajčene građe. Smještaj. Temeljenje složaja. Letvice. Krov složaja. Dimenzije složaja. Slaganje. Položaj složaja — Slaganje specijalnih dimenzija — Kontrola procesa sušenja — Kemijsko sušenje — Sušenje pregrijanom parom — Električno sušenje. Trajanje sušenja. Primjedbe na prirodno sušenje pojedinih vrsti. Ograničenje prirodnog sušenja. * Poglavlje IV. Umjetno sušenje drveta. Djelovanje sušionice — Tipovi sušionice — Kanali (tuneli), Komore, Prirodna promaja. Prisilna cirkulacija — Kontrola sušenja — Zagrijavanje sušionice — Kad je drvo suho? — Postizavanje jednoličnog sušenja drveta — Režimi sušenja — Parenje radi ubijanja gljiva — Trajanje sušenja — Aparati i instrumenti za sušionicu — Sušenje. Poglavlje V. Konstrukcija i rad jednostavne ali uspješne sušionice . Dimenzije — Konstrukcija zgrada — Vrata — Cirkulacija uzduha — Ventilatori — Osovine, ležaji i pogonska snaga — Uređaj za uduhavanje uzduha — Grijanje i ovlaživanje — Potrošnja pare — Punjenje i rad sušionice — Ispitivanje cirkulacije uzduha. Poglavlje VI. Sušenje drveta i mali obrtnik. Upotreba zagrijanog skladišta za dosušivanje prirodno osušenog drveta — Temperatura koju treba primijeniti — Mjerenje sušenja — Konstrukcija jednostavnog skladišta. Poglavlje VII. Ponašanje osušenog drveta u upotrebi. Drvo je uvijek higroskopno — Utjecaj sezonskih varijacija u atmosferi — Ravnoteža vlage — Rad drveta s izmjenom higrometrijskih uvjeta — Rad masivnog i uslojenog drveta — Metode koje smanjuju »rad« drveta na minimum — Ponašanje osušenog drveta u novogradnjama. Odgovarajući postotak vlage u drvetu za specifične svrhe — Upijanje vlage kod suhog drveta. Poglavlje VIII. Problemi sušenja i njihova rješenja. Smanjenje vitlanja kod sušenja — Rekondicija — Izbjegavanje pucanja i raspucavanja — Izbjegavanje napada gljiva. Poglavlje IX. Budućnost sušenja drveta. Konačno stanje umjetnog sušenja — Kemijsk osušenje — Sušenje pregrijanom parom — Električno sušenje. Poglavlje X. Zaključak. Treće izdanje je vrlo lijepo i ukusno opremljeno. Ova knjiga se preporuča svim onima, koji se bave sušenjem drveta. Ona je od osobite vrijednosti naročito za praktičare. Ing. Juraj Krpan 433 |