DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Dr. Larsen boravio je kraće vrijeme i u Zagrebu. Tom prilikom posjetio je Glavnu upravu za šumarstvo kao i Poljoprivredno-šumarski fakultet. Kao gost Šu marskog društva NR Hrvatske održao je 29. IV. o. g. u društvenim prostrojima pre davanje o šumarstvu Danske. Danska je imala zemlja (43.00 km2), sa svega 3,844.000 stanovnika. U šumarstvu Danske za vrijeme poznatog ministra Reventlow a (1748—1827) uneseni su u praksu ovi principi: regularna čišćenja, prirodno pomlađen je s oplodnim razdobljem od 10—20 godina .prorede počinju rano a često se vraćaju (svake druge do pete go dine), ophodnje kratke. Na temelju mjerenja Reventlow je našao da je prosječni godišnji prihod u bukovim sastojinama bio do 15 m3 po ha. Nastava šumarstva vrši se od 1800. godine na Univerzitetu u Kopenhagenu, a od 1863 na Kr. veterinarskoj i agrikulturnoj školi u Kopenhagenu. Prema tome šumarska nastava u Danskoj traje već 165 godina. Predavač je iznio neke brojke o danskim šumama: površina pod šumom je vrlo mala (cea 340.000 ha) i iznosi jedva 8,l°/o ukupne površine zemlje. Dodaje se, da su to površine veoma razbijene i izolirane. Od listača najviše imade bukve, a od četinjača smrču (umjetno). U pogledu prirodnih vrsta drveća Danska je vrlo siromašna. Bu dući da bukva vrlo rijetko i slabo rađa sjemenom, sjeme se uvozi iz Holandije, Belgije i dr. Klekovina bora (Pinus motnana) vrlo se često sadi za vezanje dina, a od egzotičnih vrsta dobro uspijeva Picea sitehensis i Abies alba. Po obliku prevladavaju regularne visoke šume. Ophodnja za bukvu je 110—120 godina, za hrast 120—130 godina, a za smrču 40—80 godina. Predavač je prikazao metode i rezultate t. zv. visoke danske prorede. Ona po činje u 15.—20. godini, provodi se svake 2.—3. godine u mlađim, odnosno svake 4. godine u srednjedobnim sastojinama. U svakom proređivanju vadi se najviše do 12—15°/o. mase. U starosti od 120 godina ostaje na 1 ha cea 100—120 najljepših stabala. Predavač je istakao veliki značaj umjetnog pošumljavanja za Dansku. Posljednih 150 godina pošumljena površina gotovo je udvostručena. Velike površine vrištine pretvorene su u šumu. Drugi dio predavanja Dr. Larsen je posvetio svom radu u Arboretumu u Hörsholmu. Tu je 1936 posađeno 37 akri za eksperimentalne ciljeve i dodano nekoliko pokusnih ploha nedaleko samoga Arboretuma. Arboretum je zajedno sa šum. botaničkim vrtom u Charlottenlundu, gdje su prve sadnje vršene od 1838, potpao pod Kralj, veterinarsku i agrikulturnu visoku školu. Upravitelj ovih objekata je dr. Larsen . Troškove uprave i rada pokriva se iz državnih i privatnih izvora. Oni momentano iznose oko 32.000 kruna godišnje. Kako je predavač naglasio, šumarska genetika bazira na detaljnom šumskobotaničkom studiju. Ona u svom radu sarađuje s stručnjacima iz uzgajanja šuma, vrtlarstva, botanike, genetike, patologije i dr. Ističe se, da su genetski radovi ovdje započeli 1924 oprašivanjem Abies lowiana X A. grandis, zatim 1929 ukrštavanjem vrsta ariša i drugih četinjača. Jednako je tako započeo rad na vegetativnom razmnožavanju drveća, selekcioniranom za oplemenjivanje. Značaj rada takve vrste istaknut je prvi puta na šum. Kongresu 1936 u Budimpešti. Predavač je nadalje iznio svoje iskustvo u oplemenjivanju šumskog drveća, ističući da je za taj posao potrebno usvojiti tehniku cijepljenja, okuliranja i dobivanja reznica. Tako je u rasadniku rađeno sa cjepkama bukve, hrasta, brijesta, jasena, johe, breze, smrče, jele, bora i duglazije. Vegetivno razmnožavanje primjenjuje se na široko za određivanja genotipa. U tom smislu se podižu posebne kulture, u kojima stabla služe za demonstraciju nasljedne osnove određenog stabla. Tim se načinom nadalje čuvaju za budućnost najbolja stabla pojedinih vrsta, ispituje se ponašanje određenih genotipova u različitim vanjskim okolnostima, što je vrlo važno s obzirom na otpornost na razne bolesti. Uz mnogo reprodukcija predavač je pokazao što se misli pod stablima »pokazateljima «: kultura različitih klonova, koja služi za proučavanje njihove fenologije, fiziologije i patologije. Dr. Larson je već davno istakao da je potrebno obratiti pažnju ne samo rasama i klimatskim tipovima koje susrećemo u prirodi, nego i individuma, koji pokazuju naročita poželjna svojstva. On je naglasio da se tim metodama osigurava čuvanje dragocjenih individua za budućnost. Njihovo pronalaženje u prirodi osnovni je zadatak a vrijeme je da se prestane skupljati monstruozitete u prirodi. Podizanjem kultura putem cijepljenja cvjetnih izbojaka elitnih stabala omogućeno je i stalno dobivanje hibridnog sjemena, iskorišćavanje heteroziteta i si. 426 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 83 <-- 83 --> PDF |
S tim u vezi napominjemo, da je dr. Lärsen postavio ove osnovne zadaće melioracije šumskog drveća: 1. upoznavanje nasljedne razlike unutar vrste, rasaspecijalnih tipova, 2. umjetno oprašivanje,. 3. hibridizacija, kao izvor za heterozis, 4. citološko istraživanje broja hromosoma i 5. vegetativno razmnožavanje, podizanje kultura za dobivanje sjemena i upoznavanje genotipa. Te osnovne principe šumarske genetike iznio- je dr. Larsen i na Šumarskom Kongresu u Helsinkiju 1949 god. Navedeni posao je, kako predavač ističe, u Danskoj podijeljen na nekoliko ustanova. Organizacija šum. genetskog rada u Danskoj daje mogućnost najveće lične inicijative i pruža ekspeditivnu saradnju, što je njena najvažnija karakteristika. Arboretum radi u najužoj povezanosti sa Šum. eksperimentalnom stanicom. Provjeravanje i primjena rezultata vrši se kod Oplemenjivacke stanice državnih šuma (osnovana 1946). Ovdje su specijalni uređaji za trušenje, čišćenje i čuvanje šumskog sjemenja. To je jedno od najvažnijih praktičnih uputstava za korišćenje najboljeg šumskog sjemenja, eliminiranje sjemena loših genetskih osebina. Arboretum sarađuje i u radu pokusnog rasadnika (osnovanog od tvornica šibica) u cilju podizanja najboljih topola i trepetljika. Godine 1943 dobiven je vrijedan hibrid Populus tremuloides X P. tremula. Svoje veoma itneresantno predavanje dr. S. Larsen popratio je brojnim projekcijama vlastitih istraživanja u Danskoj. , B. Zlatarić ŠUMARSKI SASTANAK U ZÜRICHU Tokom ljeta ove godine organiziran je sastanak profesora šumarstva, iz zemalja susjednih Alpama, a na inicijativu profdsoira Kocstlera iz Münchena. Sastanak je održan u Zürichu od 7 do 14 septembra ove godine, zahvaljujući brizi profesora Leibturidguta i osoblja šumarskog instituta Savezne visoke tehničke škole u Zürichu. . Na ovome sastanku sudjelovali su slijedeći profescri: Leibundgu t iz Ziiricha, Ko es tier iz Münchena, Bauer iz Frešburga (na Breisgau),. S c h r e i b t r iz Beča, Alikalfić iz Sa.rajeva A S i 1 vy - L e 1 ig ois iz Nancya. Profesor de Philip p As iz Firence nije mogao prisustvovati radi puta u Australiju. 427 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Svrha sastanka bila je da se ispitaju metode obuke te metode vlastitih istraži vanja u svakoj zemlji i da se razmotre mogućnosti saradnjc u izmjeni asistenata i publikacija. Ovaj program bio je obilno ispunjen. Izvjetaji i izmjene misli u dvorani, bile su svaki dan dopunjene posjetama rasadnicima i mjestima gdje se vrše pokusi gdje su se vodile plodne i korisne diskusije;} (Prema vještima iz »Revue forestiere francaise«). V. S. MEĐUNARODNI SAVEZ INSTITUTA ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA Stalni Biro Međunarodnog saveza instituta za šumarska istraživanja sastaje se svake godine. Prije dvije godine održao je svoja zasjedanja u Firenzi. U godini 1951. sstanak je održan u Holandiji u Wageningenu. Ove godine je skupština održana u Danskoj i to u Kopenhagenu od 22.—27. septembra 1952. g. Na tom sastanku među ostalim primljena je i odluka koja se odnosi na organizaciju kongresa stanica za istraživanja. Kongres bi se trebao održati u Rimu i na Siciliji u septembru i oktobru 1953. g. Radne sjednice održanesu u Kopenhagenu kao i Arboretumu Hörsholmu, te su bile povezane sa vrlo instruktivnim obilascima šuma. G. Syrach Larsen kao organizator ovih sastanaka i obilazaka, imao je veliki uspjeh. (Prema vijestima iz »Revue forestiere francaise«.) V. S. PEDESET GODIŠNJICA ŠVEDSKOG INSTITUTA ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA Švedski Institut za šumarska istraživanja svečano je proslavio svoju pedesetgodišnjicu 24. septembra 1952. Mnogobrojne škole i šumarski instituti delegirali su svoje predstavnike na ovu svečanost. Međunarodni Savez stanica za istraživanje zastupao je M. Lönnroth, dugogodišnji predsjednik Saveza, te profesori Koestler i Mantel (Njemačka), Syrach Larsen (Danska), Ilvessalo (Finska), Schaeffer (Francuska), Mack Donald (Velika Britanija), Van Vloten (Nizozemska). Nakon posjete i pregleda zgrada Instituta, izvršena je posjeta pokusnog polja u Bogesundu. U Stockholmu su učesnici prisustvovali svečanom sastanku koji se održao u plavoj dvorani Gradske vjećnice Stockholma, u prisutnosti kralja Švedske. Poslije nekoliko predavanja i predaje nagrada izvršen je dugi defile švedskih kao i stranih predstavnika koji su došli da slavnom Institutu donesu dokaze njihovog poštivanja i simpatija. (Prema vijestima iz »Revue forestiere francaise«.) V. S. O 110-GODIŠNJICI »GOSPODARSKOG LISTA« U »Viencu« 1838. god. je pisao jedan nepoznati pisac, da članovi zagrebačke »Narodne čitaonice«, kojoj je predsjednik starina grof Janko Draskovi c vijećaju među inim i o tome kako će unaprijediti narodno gospodarstvo. Kao rezultat tih nastojanja je osnivanje H r v a t sk o-s 1 a von s k og gospodarsko g društv a 24. XI. 1841. Na ovoj osnivačkoj skupštini je zaključeno, da se izdaje na narodnome jeziku društveno Glasilo, za koje je trebala dozvola iz Beča. U međuvremenu društvo je izdalo 26. I. 1842. god.: »Priobćenje članovom horvatsko-slavonskog gospodarskog društva od upravljajućeg odbora«. Ovo je službeni početak izlaženja današnjega Gospodarskog lista. Odobrenje je ponešto okasnilo, te kada je stiglo počeo je od 30. srpnja 1842. god. izlaziti »List mesečni Gospodarskog družtva«. Između 1850— 1852. god. izlazi kao godišnjak društva pod imenom »List gospodarsko g društva horvatsko-slavonskog«, a od 1853 opet redovno kao »Gospodarsk e novine«, a na koncu od 1855. god. s malim prekidom sve do danas kao »Gospodarski list«. Rekli smo s malim prekidom, a to je od prosinca 428 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 85 <-- 85 --> PDF |
1949. pa do prosinca 1951. god. kada je »Gospodarski list« bio fuzioniran s jednim zadružnim listom u »Novu poljoprivredu«. No od prosinca 1951. opet izlazi kao Gospodarski list, a uredništvo je kao posvojilo Novu poljoprivredu. Stranice Gospodarskog lista su bile tijekom 110 godina uvijek otvorene i piscima drugih struka. U Gospodarskom listu je od 1842. pa do danas mnogo članaka i od trajne vrijednosti iz raznih grana šumarstva uopće. To se vidi i iz Šumarsk e bibliografij e u kojoj je autor unio članke šumarskog sadržaja iz godišta 1853—1856. Gospodarski list je namijenjen podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu, te da širi najnovije tekovine nauke i prakse, koje su u vezi s podizanjem i unapređenjem poljoprivredne proizvodnje. No ovo se ne da u praksi odvojiti od šumarstva. Radi toga su i šumarski stručnjaci pisali u Gospodarskom listu i to naročito o kršu, pošumljivanju, o njezi i čuvanju šuma, o drveću brzog rasta i t. d. Mogla bi se napisati cijela šumarska bibliografija, koja bi bila uzeta iz godišta našega Stodeset godišnjaka. Potreba da izlazi Gospodarski list je i sada aktuelna, a ona će biti i u budućnosti. Agronomsko je društvo NRH na svojoj prošlogodišnjoj skupštini zaključilo, da će poduzeti mjere na nadležnome mjestu, da se opet pokrene Gospodarski list mjesto Nove Poljoprivrede. Ovo je i učinjeno, te je to veliki uspjeh pomenutog društva. U vezi iznesenog potrebno bi bilo nastavili 110-godišnju tradiciju, da se naše selo upozna s raznim mjerama oko unapređenja šumarstva preko najmasovnijeg lista našega sela t. j. preko Gospodarskog lista, koji svojim 110-godišnjim opstankom izvršio časno svoju zadaću, a koju treba sada i buduće da vrši. Malo je naroda u Evropi, pa i u svijetu, da imaju ovako star poljoprivredni list. Uz Gospodarski list vezana je povijest naših muzeja u Zagrebu i drugih kulturnih akcija i ustanova. Uzevši sve ovo možemo reći, da je Gospodarski list jedna općenarodna tekovina hrvatskog naroda, o kojoj svi moramo voditi računa, a to je da služi osnovnome svome cilju podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu, a to se ne može bez saradnje sa šumarskim stručnjacima. Dr. J. Kovačević If *» |