DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ovako: označimo li sa (f^ površinu sastojina zrelih za sječu nepotpunog obrasta, sa (gi) njihovu temeljnicu, a sa (g) temeljnicu, koju bi imale te sastojine, da su potpuno´obrasle, onda je reducirana površina [h) spomenutih sastojina jednaka: . fr = -il X f, . (3) Reducirana površina sastojina (fr) uzima se u obzir kod računanja površina afektacija po formuli (2). Kad je afektacija određena, onda se ustanovljuje njezina drvna masa i odgovarajući prirast za polovinu periode onako kao kod metod e stal nih afektacija. Godišnji etat glavnog prihoda izračunava se po formuli. Etat međuprihoda određuje se samo po površini. Opće osnove sječa nema. Sastavlja se samo posebna osnova sječa, koja važi za jednu periodu. Na koncu svake periode obavlja se glavna revizija. Tom se prilikom izrađuje nova posebna osnova sječa. Metodom jedne jedine afektacije odustalo se od pojma ophodnje. To je razumljivo, jer se ne sastavlja opća osnova sječa, pa prema tome ophodnja gubi svoj smisao. Mjesto ophodnje, spomenuta metoda operira sa sječivom dobi. Metoda jedne jedine afektacije ima tu prednost, što se može primijeniti na gospodarske jedinice s različitim vrstama drveća i sa različitim sječivim dobima. U takvim je gospodarskim jedinicima površina afektacije (s) definirana jednadžbom (4). s = — :X P, + -X Ps + — X Px (4) a: a2 as a1( a2 ax sječive dobi pojedinih sastojina; Pi, P™ Px ukupne površine sastojina sa sječivim dobima atl &21. , axj Pi + P2 + + Px ukupna površina gospodarske jedinice. Reduciranje zrelih sastojina na potpuni obrast pomoću temeljnice vrlo je prikladno, prvo, stoga, što je temeljnica najstalniji elemenat odraslih sastojina i, drugo, što se spomenuta redukcija obavlja unutar francuske jedinice, t. j . kod istog stojbinskog boniteta. Treba imati pred očima, da se francuske gospodarske jedinice formiraju tako, da obuhvataju podjednake stojbinske (ekološke) prilike. Zbog navedenih karakteristika metoda jedne jedine afektacije nema više obilježje šestarske metode, nego je slična n j e ma čkoj metodi dobnih razreda. Glavna razlika između metode dobnih razreda i metode jedne jedine a f e kt a c i j e jest u tome, što se kod prve etat određuje na temelju uspoređivanja konkretnog razmjera dobnih razreda sa normalnim kao i na temelju gospodarskih momenata, dok se kod druge etat određuje samo po formuli (2). 352 |