DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ovako: označimo li sa (f^ površinu sastojina zrelih za sječu nepotpunog
obrasta, sa (gi) njihovu temeljnicu, a sa (g) temeljnicu, koju bi imale te
sastojine, da su potpuno´obrasle, onda je reducirana površina [h) spomenutih
sastojina jednaka:


. fr = -il X f, . (3)


Reducirana površina sastojina (fr) uzima se u obzir kod računanja
površina afektacija po formuli (2).


Kad je afektacija određena, onda se ustanovljuje njezina drvna masa
i odgovarajući prirast za polovinu periode onako kao kod metod e stal nih
afektacija.


Godišnji etat glavnog prihoda izračunava se po formuli. Etat međuprihoda
određuje se samo po površini.


Opće osnove sječa nema. Sastavlja se samo posebna osnova sječa, koja
važi za jednu periodu. Na koncu svake periode obavlja se glavna revizija.
Tom se prilikom izrađuje nova posebna osnova sječa.


Metodom jedne jedine afektacije odustalo se od pojma
ophodnje. To je razumljivo, jer se ne sastavlja opća osnova sječa, pa
prema tome ophodnja gubi svoj smisao. Mjesto ophodnje, spomenuta metoda
operira sa sječivom dobi.


Metoda jedne jedine afektacije ima tu prednost, što se
može primijeniti na gospodarske jedinice s različitim vrstama drveća i sa
različitim sječivim dobima. U takvim je gospodarskim jedinicima površina
afektacije (s) definirana jednadžbom (4).


s = — :X P, + -X Ps + — X Px (4)


a: a2 as
a1( a2 ax sječive dobi pojedinih sastojina;


Pi, P™ Px ukupne površine sastojina sa sječivim dobima atl


&21. , axj


Pi + P2 + + Px ukupna površina gospodarske jedinice.


Reduciranje zrelih sastojina na potpuni obrast pomoću temeljnice vrlo
je prikladno, prvo, stoga, što je temeljnica najstalniji elemenat odraslih
sastojina i, drugo, što se spomenuta redukcija obavlja unutar francuske
jedinice, t. j . kod istog stojbinskog boniteta. Treba imati pred očima, da se
francuske gospodarske jedinice formiraju tako, da obuhvataju podjednake
stojbinske (ekološke) prilike.


Zbog navedenih karakteristika metoda jedne jedine afektacije
nema više obilježje šestarske metode, nego je slična
n j e ma čkoj metodi dobnih razreda. Glavna razlika između
metode dobnih razreda i metode jedne jedine a f e kt
a c i j e jest u tome, što se kod prve etat određuje na temelju uspoređivanja
konkretnog razmjera dobnih razreda sa normalnim kao i na temelju
gospodarskih momenata, dok se kod druge etat određuje samo po formuli
(2).


352