DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Siivpfiiija Dr. James S. Bethel: KONTROLA KVALITETA U PROIZVODNJI UKOČENOG DRVA --? (Predavanje održano u Šumarskom društvu NH Hrvatske dne 15. VII. 1952 g.) Zahtjevi potrošača ukočenog drveta obzirom na bolju izradu, čvršći spoj ljepila i veću otpornost ukočenog drveta na djelovanje vlage stalno rastu. Ovi povećani zahtjevi potrošača stimulativno djeluju na to da proiz vođači stalno nastaje poboljšati metode kontrole kvaliteta svojih proizvoda. Stare metode kvalitativne kontrole postaju neprikladne i traže se nove metode, koje će bolje odgovarati zahtjevima kontrole. Kontrola kvaliteta izrađenog produkta sastoji se iz tri odijeljene faze: 1) Kompletne specifikacjie proizvoda koji će se izrađivati; 2) Kontrole sirovine i načina rada koje se upotrebljavaju u proizvodnji, i 3) Ustanovljivanja kvaliteta finalnih proizvoda putem finalne inspekcije i ispitivnaja. Nažalost u mnogim tvornicama ukočenog drveta kontrola kvaliteta ograničava se samo na finalnu inspekciju i ispitivanje gotovog proizvoda. Takav način kontrole sastoji se u jednostavnom odvajanju proizvoda do brog kvaliteta od loših, nakon što je došlo do njih. Dobra kontrola kvaliteta mora biti tako organizirana da uopće ne dođe do produkcije loših proiz voda. Tako se na pr. kakvoća lijepljenja, kao što je čvrstoća i trajnost veza ispituje kidanjem malih proba izrađenog produkta. Pače i takve kvalitete kao što su dimenzije i klase proizvoda ne mogu se svesti samo na konačni pregled i ispitivanje proizvoda. Naime, kada se kod takve kontrole otkriju greške, teško je, a često uopće nemoguće, ustanoviti njihove uzroke. Vrijeme koje protekne od časa nastanka greške do njenog otklanjanja znade često biti dugačko te se na taj način proizvodi veća količina defektnih proizvoda. Prema tome jedini način svrsishodne kontrole kvaliteta sastoji se u pri mjeni pozitivne kontrole materijala i načina rada u proizvodnji t. j. u kva litativnoj kontroli proizvodnog procesa. Finalna inspekcija i ispitivanje go tovih proizvoda su naravno> također potrebni kao sredstvo za određivanje da li finalni proizvod odgovara specifikacijama (propisima). Propisi kvaliteta (specifikacije) za ukočeno drva mogu biti postavljeni sa strane kupaca ili propisani od vlasti, kao što je slučaj kod proizvodnje ukočenog drva za potrebe ratne mornarice i u zrakoplovstvu, ili ih može do 419 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 76 <-- 76 --> PDF |
nijeti grupa proizvođača, kao što je to slučaj sa američkim komercijalnim standardima za ukočeno drvo listača i četinjača.1) Propisi za ukočeno drvo služe kao osnovica za kontrolu kvaliteta. Oni mogu imati propise o dimenzijama (dužina, širina, debljina i tolerancije), klasama, čvrstoći, trajnosti lijepljenja, načinu ispitivanja i načinu izrade. Kada su ustanovljene karakteristike željenog finalnog produkta (na temelju propisa — specifikacija za pojedine produkte) slijedeća operacija kvalitetne kontrole sastoji se u kontroli kvaliteta materijala i proizvodnog procesa koje treba upotrebiti da finalni produkt bude u skladu sa postavljenim specifikacijama. U odjeljenju za mokri furnir kontrolira se vrijeme trajanja i temperatura parenja ili kuhanja trupaca, vrši se permanentna i redovna kontrola debljine furnira, periodično određivanje sadržaja vlage za kontrolu sušenja, jednoličnost priticanja pare i si. U odjeljenju suhih furnira kontrola kvaliteta se sastoji u takvim poslovima kao što su: dimenzije i pravokutnost ploča na suhim škarama, postotak defektnih vezova na sljubnicama, broj pukotina otvorenih sljubnica na listovima, broj lica na kojima treba izvršiti popravke i si. U odjeljenju za lijepljenje mogu se vršiti mjerenja temperature i sadržaja vlage furnira koji se ulažu, namaz ljepila, vrijeme slaganja, vrijeme prešanja, vrijeme između preše i vrućeg složaja, težina sastojaka ljepila i t, d. U finalnom odjeljenju mjere kontrole kvaliteta obično se svode na dimenzije i pravokutnost kod pile, debljinu kod brusilice, stupanj loma, učestalost raznih grešaka izrade i postotak ploča koje je potrebno rezati na manje dimenzije. Sva ova mjerenja se ne vrše u svima tvornicama. Djelomični podaci neke ´tvornice davat će karakteristike proizvodnih ploča, kvalitet pribora koji se upotrebljava i vještinu proizvođača. No kontrola kvaliteta se ne sastoji samo u mjerenju i skupljanju podataka. Stara, no istinita izreka inžinjera kontrole kvaliteta glasi: »Kvalitet ne možete ispitati na produktu već ga treba ugraditi u produkt«. Da kon-, trola postane efektivna, sakupljene podatke treba brižno analizirati i rezultate ovih analiza primijeniti u procesu proizvodnje. To će nam postati jasnije ako se poslužimo jednim primjerom: Kod proizvodnje bukovih furnira (ljuštenja) treba kritički ispitati debljinu furnira od 1,5 mm. Kada bi tehnički i bilo moguće proizvesti furnir jednake debljine od 1,5 mm, našim spravama za mjerenje debljine nismo u stanju točno ustanoviti ovu veličinu. Radi toga i kod najpreciznijeg ljuštenja furnira postoje varijacije u debljini. Uzroci ovih varijacija su nedohvatljivi i nije moguće odrediti u čemu se sastoje. Pa i u slučaju kada bi mogli ustanoviti njihove uzroke ne bismo ih mogli odstraniti, jer su oni sluča|ne prirode! Masovna produkcija proizvodi prema tome produkte, koji ix kvaliteti pokazuju izvjesne normalne varijacije. Budući da produkt masovne produkcije varira, ako želimo da produkt bude upotrebljiv, varijacije treba da se nalaze unutar dozvoljenih granica. Suština kontrole kvaliteta sastoji se dakle u tome, da se varijacije kvaliteta produkta dešavaju unutar dozvoljenih granica. Već je god. 1925. dr. Walter Shewhart, koji je radio u laboratoriju tvrtke »Bell Telephone Company« pokazao, da se kao snažno oruđe u pro 1 Kod nas propise kvaliteta donosi vlast. 420 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 77 <-- 77 --> PDF |
izvodnju kontrole kvaliteta mogu primijeniti moderne statističke metode. On je pokazao da u slučaju ako na malim uzorcima vršimo 3 do 4 mjerenja takvog kvaliteta, kao što je na pr. debljina furnira 1,5 mm, možemo očekivati da će raspon uzoraka biti distribuiran po normalnoj Gaussovoj distribuciji2), ako uzroci potiču iz istog kolektiva. Kod kolektiva, gdje su uzroci varijacija čisto slučajne prirode, postizavanje normalne distribucije nazvao je postizavanjem stanja kontrole. Ako uzorci potiču iz dva ili više kolektiva, diferencije među kolektivima Shewhart je opsiao kao prenosive uzroke i takovo stanje okarakterizirao kao stanje kada se proizvod nalazi izvan kontrole. Primjenom statističkih metoda moguće je odrediti, da li se neki proizvodni pToces nalazi u stanju kontrole ili je izvan kontrole. Ako se kod procesa ustanovi, da se nalazi u stanju izvan kontrole, moguće je ustanoviti i eliminirati prenosive -uzroke toga stanja i dovesti proces u stanje kontrole.3) SI. 1 pretstavlja Shewharlovu kontrolnu kartu za varijacije debljina hrastovog furnira u jednoj jugoslavenskoj tvornici (Tvornica u Sremskoj Mitrovici). Svaka točka na M diagramu pretstavlja sredinu mjerenja de- I ´ Napomena prevodioca: i 2 Pod normalnom Gausst>vom distribucijom razumijevamo takovu raspodjelu varijanata u kolektivu, kod koje se postotak varijanata nalazi u slijedećim granicama: Razmak od srednje %> varijanata vrijednosti u granicama m + x a m ± x a m ± a 68,3 m ±2o 95,4 m + 3ff 99,7 Normalna krivulja frekvencija ima prema tome slijedeći oblik: x« ´ e Jednadžbe normalne krivulje frekvencije glasi y = J^ZI ´ " 2Ö>~ Za razjašnjenje pojedinih pojmova upućujemo na slijedeju literaturu: Ugrenović, Tehnologija drveta, Zagreb 1950, 5,360—374; Zarković, Statističke metode u industrijskim istraživanjima, Beograd 1949; Zarković, Kontrola kvaliteta robe, Beograd 1949; Zarković, Kvalitativna kontrola proizvodnog procesa, Beograd 1951. 3 Za detaljnije upoznavanje sa metodama statističke kontrole upućujemo čitaoca na literaturu navedenu u napomeni 2. 421 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 78 <-- 78 --> PDF |
bljine na 4 uzastopna lista furnira, kako oni izlaze ispod noža. Svaka točka na »I« diagramu pretstavlja razmak među najvećom i najmanjom debljinom od 4 mjerena uzorka. Srednja linija na M diagramu pretstavlja aritmetsku sredinu debljine od 20 uzoraka. Srednja linija na I diagramu pretstavlja sredinu razmaka od 20 uzoraka. Gornja i donja granica pretstavljaju trostruku standardnu devijaciju (3 cr) aritmetske sredine -gdje je njezina vrijednost veća od nule. Prema variacionoj statistici, približno 99,7°/vremenu, ako potiču iz normalne distribucije, pada u granicu m - 3 er. Prema tome kod kontrole kvaliteta proizvodnje pretpostavlja se, ako sredina proba i njihovih odstupanja padaju u granice * 3 u stanju kontrole. Ako sredine uzoraka ili otkloni padaju izvan granice ± 3 or, tada kažemo da se proces nalazi izvan stanja kontrole. U tom slučaju treba istražiti uzroke stanja izvan kontrole i eliminirati ih. Kod toga postoji vjerojatnost od 0,3°!» slučajeva, da se istražuje uzrok i tamo gdje on ne postoji. Diagram M, srednjih deb/ßna u O´oot" od i uzeta uzorka *-* * ^*, "*jr J7 Gornja granica r __si A ^> \ / V^´--,, , , ,,´´*´ V-. . -— ^ J 3" Up sredina \ i M-2V 32 t Donju granico Diagram. -J, mahsima/nJh razllna debljina od 4 uzela uzorna A Gornja granico 9´1 A r / V \A „ A, y\ A /.A-J-+ \.r Unjeme uz/manjo vjeri V v V V-. _./ Sli Kontrolna karta za debljinu furnira na si. 1 pokazuje, da se proces u početku proizvodnje nalazi u stanju izvan kontrole. Bilo je nekoliko vanjskih uzroka toga stanja. Nakon zaustavljanja stroja pronašli smo 4 uzroka: a) nepravilno formiranu prizmu, kao posljedicu loših pila za četvrtanje prizme, b) neravno ležište prizme na ležištu noža, c) loše funkcioniranje vijaka, kojima je prizma učvršćena na ležištu, i d) nepravilnost rezanja listova furnira na početku rada prije nego se nož i prizma uhodali. čim su ovi uzroci otklonjeni proces je pokazao konstantno poboljšanje i mogao se zadržati u stanju kontrole. 422 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 79 <-- 79 --> PDF |
SI. 2 pretstavlja sličnu kontrolnu kartu za varijacije sadržaja vlage kod sušenja furnira u jednoj američkoj tvornici. Ona pokazuje da su mjere poduzete radi poboljšanja sušenja kao posljedica indikacije kontrolne karte dovele do poboljšanja procesa i uspostavljanje stanja kontrole. Na navedenim dvjema kontrolnim kartama prikazane su varijacije, koje su posljedice mjerenja. Ovakav tip kontrolne karte sa uspjehom se primjenjuje u industriji furnira i šperploča kod kontroliranja veličina kao što su: veličina i pravokutnost furnirskih listova; dužina, širina, debljinapravokutnost ploča; namaz ljepila, i si. Neki činioci kvalitete, važni u industriji ukočenog drveta, ne mogu se izraziti u jedinicama mjere, nego u broju. Ako se za kontroliranje ploča upotrebljava šablona, može se izraziti da li je kvaliteta ploča dobra di nije. Tako isto, kvaliteta se može izraziti klasom panelploče ili brojem specifičnih defekata. M diagram srednjeg % uhžnoslf od i uzeh uzorka i^A L± V_ \ I V J diagram mabsima/nih raz/ika % u/ožnosfi od 4 uzeto uzorka _ r\ / IV V"\ /" V " V SL2 U takvim se okolnostima može upotrebiti kontrolna karta za broj grešaka. Ovaj tip karte osniva se na binornialnoj distribuciji. SI. 3 pokazuje takovu kartu4) upotrebljenu kod broja raspuklina na licu gotovih ploča. Ispitivanje se sastoji od promatranja 50 izvedenih sljulbnica i kakvoća je. izražena u °/d raspuklina dužih od 15 cm. Kod te karte kao i kod karte varijacija, stanje izvan kontrole znači, da varijacije nisu prouzročene slučajnim uzrocima. Napomena prevodioca: 4 Ovakova kontrolna karta naziva se P karta (karta proporcija). O konstrukciji i upotrebi P karte vidi Zarković, Kvalitativna kontrola proizvodnog procesa, Bgd 1951, str. 149—181. 5 Ovakova karta naziva se np kartom. — Vidi Zarković str. 177. 423 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Karta defektih lomova upotrebljava se u tvornicama ukočenog drveta kod kontrole takovih varijacija kao što su procenat mjehurića zraka u vrućoj preši, broj ploča*koje otpadnu na pili, greške gotovih ploča koje traže krpanje (popravak) i si. *>] Pdtogra/n: %,grešk/ kod sl/ubl/han/o furnlrsbi´h Ushva l/\J V i _f5±L"!L3Ž S/.3 Gdje se kvalitet mjeri brojem grešaka po jedinici produkata, mogu se upotrebi ti kontrolne karte za broj defektnih komada na temelju Poissonove distribucije. SI. 4 predstavlja takovu kartu,5) kod koje je predmet posmatranja količina rubnih pukotina u srednjicima ploča, koje dolaze sa brusilice. Slične karte se sa uspjehom upotrebljavaju u kontroli grešaka kao što su broj defekata brušenja, broj defekata na vrućoj preši i si. Iz prednjih razmatranja mogao bi netko pomisliti, da su ona važna za statističare, a ne za tehnologe. No tome nije tako. Uspjeh statističke kontrole kvaliteta, kako se ona vrši u tvornicama ukočenog drva, ovisi o umješnosti tehnološkog stručnjaka. Da se može služiti metodama statističke kontrole, tehnički rukovodilac mora poznavati osnove statistike te sirovine i procese sa kojima radi. Konačno samo tehnički rukovodilac posjeduje autoritet da se izvrše potrebne korekture u procesu, U rukama običnog službenika, koji nema autoriteta, kontrolna karta se pretvara u lijepu sliku. U rukama spremna i dovitljiva tehničara ona postaje korisno oruđe za ujednačenje kvaliteta, smanjivanje količine otpadaka i sniženje troškova proizvodnje. Važnost što je zauzima grupa za kontrolu kvaliteta u nekoj tvornici ovisi o karakteristikama svojstvenim organizaciji te tvornice. 0 tome, kako su ostali sektori povezani sa kontrolom kvaliteta, ovisi i vrijednost cjelokupne organizacije tvornice. Grupa za kontrolu kvaliteta proizvodnje ne smije biti podređena proizvodnoj grupi. Šef grupe za kontrolu kvaliteta 424 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 81 <-- 81 --> PDF |
proizvodnje mora biti neovisan o rukovodiocu proizvodnje, koji je zadužen za količinu proizvodnje. Osoblje kontrole kvaliteta treba da ima dovoljno autoriteta, da bi mogla narediti potrebne ispravke, kada ustanovi da se proizvodni proces nalazi u stanju izvan kontrole. np diagram broja naspubllna hod gdbulh ploča 1 <. \U A WVA V V V V \. Kl , I M t.-.. -| - 1 __— , , _„ _„ trn -|I UM— -y — i.„ , i ttfWt) U 30 \ SS . 40 W 50đ»} A4 Na kraju smatramo za potrebno osvrnuti se na tehniku široke industrijske kontrole kvaliteta, kako se ona vrši u Americi. Tvrtka »American Douglas Fir plywood industry« ima niz inspektora, koji konstantno ispituju proizvodne procese i produkte niza njezinih pilana, a osim toga posjeduje i dva laboratorija u državama Washington i Oregon za ispitivanje svojih proizvoda. Pilanama, kojima je kvalitet produkata niži od standarda, zabranjuje se korištenje žiga društva za markacije proizvoda. Slična organizacija postoji i kod »Southern Plywood Manufactures Association «, Laboratorij u Atlanti (Georgia) ispitivao je kroz 3 godine kvalitet produkata učlanjenih pilana. Klase kakvoće ustanovljuje posebni inspektor, a sada je u razmatranju i uvođenje žigova za markiranje klasa. Industrija ukočenog drva u posljednje je vrijeme znatno napredovala. Ona radi sa novim ljepilima, novim strojevima i novim načinom proizvodnje. Takav tehnički napredak traži da i tehnika kontrole kvaliteta pode novim putevima. Preveo Ing. R. B e n i ć ŠUMARSTVO DANSKE Tokom mjeseca aprila 1952 g. boravio je u FNRJ, kao specijalni izaslanik FAO, dr. C. Sy r ac h Lar s en, direktor Arboretuma u Hörsholmu u Danskoj. Taj poznati genetičar i oplemenjivač šumskog drveća, čija aktivnost na tom polju traje gotovo 30 godina, dao je smjernice za organizaciju rada takve vrste i kod nas. S tim u vezi osnovano je Genetsko odjeljenje Instituta za šumarska istraživanja NR Srbije. 425 |