DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 70 <-- 70 --> PDF |
lova izboja svakako novi štetnik, jer ga tek unatrag nekoliko godina primjećujemo i to tek mjestimice .Osim toga potrebno je naglasiti da je kod nas dosta raširena domaća jelina lisna uš — Dreyfusia piceae Ratz., koja je daleko manje opasna od jelove uši izboja, pa ih ne smijemo zamjeni ti. Domovina uši je Turska i SSSR odnosno Armenija i Transkavkazija, gdje je ona raširena kao štetnik na orijentalnoj sanrči (Picea orientalis), a u Srednju Evropu je prenesena s normandskom j e 1 o m (Abies nordmanniana). U Evropi se ona raširila na jeli , a pored toga je ustanovljena na balzamskoj jeli i dug laz i j i. Ovdje je ona glavni štetnik samo na jeli. Budući da uš mije kod nas pobliže opisana niti proučena, to ćemo iznijeti podatke o njenom životu po S c h i m i t s c h e k u i Hofmannu, U proijlećd na kori jele možemo primijetiti nakupine voska poput vate,, a ako po takvoj nakupini poteigmemo pnstoim ostat će nam orveniosmeđ od soka zdrobljenih -ušiju. Uš jelova izboja zadržava se uglavnom na mlađim jelamai, a srjeđa na sirednjedobnilm ´i starim jelama. Ona u prvom "redu napada tmllade jelle ina otvaranim suncu izloženim položajiiima, dok je na sltablimia u zasjeni mnogo- ´rjeđa. Uš prezimljjiuji> kao ličinka (siistensilarva) II stadija, a rjeđe u prvom stadija» razvoja, na, kori jele. U proljeće se ona presvlači i prelazi u III irazvojinii stadij. OMeno u travnju, rijletko već koncern ožujka, pojavljuje se tzv. silsite-ns uš ženka. Ona obično početkom: svibnja odloži nla kori debla i izboja u sikupini smeđe crvena jaja, Iz tefa jaja se izlegu dva razvojna tiipa1 mladoh ušiju. Od jednoga se razviju uši korašice (Neosiisten&larve), ikoje ostaju na kori, a đz drugog diijeüa jaja razviju se uši agUašiice (Progiredienlsllairve), koje prelaze s kore na iglice jele i «tu se zadržavaju na donjoj strani Od Ušiju iglaSilca, opet se razviju dva tiipa. One se presvlače četiri pulta. Od jednog dijela se razviju krailati1 seiksupaTni oiblici, koji u Evropi propadaju, jeir u zaraženom zemljama srednje Evrope ne nalaze orijentalnu smrću, na kloijloji mogu stvoriti spolne oblike, Od dmulgog dijela i^Iašica razviju se projgredienis-ženike, koje odlažu svoja jaja na iglicama- Iz tih jaja se razviju opet uši koirašice (Neolsistems), ikoje napadaju» iglice ti prelaze na ikoiruk gdje prezime u stadiju larve II. One pak ušli ikoje su ostale još u proljeće na koirt daju također dva tipa. Jedne ostaju kao latentne ličinke (Laltanizlarve) na kori sve do jeseni i tada se itelk idailjjfe razvijaju, doik se druge lSčlnike ´razviju u ljetu u ženke, odlože jaja i stvaraju Möiinke Icoirašiee. I ako tu imamo više tipova ušiju u jesen nailazimo uš jelova izboja samo na kori (kalo Iičiinlku II stadija. Ova jelova uš ste nazmnaiža u veliikom ibroju. Jedna ženka može u proljeće odložiti 200—4Ö0 jaja. Sch mitsche k navodi, da se u povoljnim klimatskim prilikama uz 30u/o prirodnog moirtaLiiteta razvije od jedne ženske korašice u ´trećoj .godini 37 (milijuna iglašica i 378 milijuna koirašiicai Ovi brojevi jasno pokazujlu, da ova lisna uš unatoč razmjern omalog broja, generacija daje ipak ulkraitko vrijeme veliki broj potomaka, koji mogu ubrzo dovesti osobito mlado* drvo do sušenja. Po svome načinu života jelova uš izboja kao štetnik vrlo je značajna za uzgoj jele. Na kori jelova stabla dolaze dvije vrste lisnih ušiju i to domaća jelova uš — Dreyfusia piceae i uš izboja D. Niisslirti koja je importirana navodno sa Krima. Dok je domaća uš za jelu više manje beznačajna, jer se zadržava samo na kori debla, ova druga je daleko opasnija, jer se zadržava na proljetnim izbojima i iglicama. U koliko se domaća uš jače raširi na jednom stablu i prekrije koru na deblu i granama u nižim partijama naročito ispod same krošnje može i ona izazvati veće poremetnje u kolanju sokova i dovesti eventualno i do sušenja stabla. Uš izboja je daleko opasnija. Ona u prvom redu rijetko napada starija stabla i ona u zasjeni već se pretežno zadržava na mlađim stablima starim do 40 godina, a naročito onima od 10—20 godina Za svoj napad izabire mlada stabla jele na pro 414 |