DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 64 <-- 64 --> PDF |
nost česmine prema napadu ovog štetnika postignut ćemo tek onda, kad se meliorira i samo tlo, kad sklop u sastojini bude potpun i kada bude njezi svakog struka česmine posvećena ona pažnja koju ona traži. Ovo ćemo po našem mišljenju, postići u prvom redu strogom zaštitom, stavljanjem pod zabranu, i spriječavanjem daljnjeg haračenja makije specijalno česmine, kao i stalnim provađanjem čišćenja i popunjavanjem praznina u makijskim šumama i šikarama odgovarajućim vrstama. Koje će se predložene mjere i u kojem obimu moći stvarno provesti na terenu u Dalmaciji pitanje je i problem za sebe. LITERATURA: 1. Bar bey A.: Traite d´entomologie forestiere, Paris 1925 g. II. edit (str. 401). 2. Bujukali ć H.: Šumarstvo osrtva Brača, Gračanica 1934, dipl, rad, litogr. (str. 14). 3. Marinkovi ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije devastiranih makija u Dalmaciji, Šum .list 1950 g. br. 5 i 6. 4. P e t r a č ić A.: Štete od hrastovog krasnika (Coraebus bifasciatus) kod uzgajanja hrastovih šuma, Šum. list 1934 g. (str. 110 i 111). 5. Vajda Z.: Zaštita šuma, Šum. priručnik II. dio Zgb. 1946 g. (str. 821). 6. Vesel i D.: Bilješke iz zaštite šuma, Sarajevo 1946 g. (str. 32). IL PROBLEMA DEL DEPERIMENTO DELL´ELCE (LECCIO, QUERCUS ILEX L.) IN DALMAZIA L´autore constata in tutta la Dalmazia la presenza đelTinsetto Coraebus bifasciauts suH´elce (leccio, Quercus ilex L.). Analizando questa invasione l´autore conclude che il trattamento negativo verso la macchia e la devastazione continua della macchia, sono le cause principali del deperimento dell´elce. e queste cause hanno favorizato lo sviluppo e l´invasione del Coraebus. Alia fine l´autore propone alcune rnisure per combattere questo insetto. Ing. Bran. Pejoski (Skopje) O BROJU SEMENKI U PLODOVIMA JUNIPERUS EXCELSA, Bieb. Rasprostranjenost vrste Juniperus excelsa, Bieb. — U biljno-geografskom pogledu Juniperus excelsa , Bieb. naseljava Istočni Mediteran, uključujući Kavkaz i Krim (7). U Maloj Aziji ova vrsta naročito dolazi na južnim delovima ovog poluostrva između A v 1 a n-a i Ad a n-e, gde se penje do 1.800 metara nadmorske visine zajedno sa Quercus pube scens i Qu. infect oria (Bernhard). U Grčkoj dolazi kako na ostrvima tako i na kontinentu. U Bugarskoj susreće se pojedinačno ili u većim grupama na nižim delovima Centralnih Rodopa i kod Kresnenskog defileja (S t e f a n o v). U Jugoslaviji jedino dolazi u Makedoniji, gde na nekim mestima gradi na manjini površinama veoma lepe čiste ili mešovite sastojine (Pčinja, Crna Reka, Raduša, Prespansko Jezero). U visinskom pogledu ona u Makedoniji dolazi od 100 do 800 metara nadmorske visine na krečnim ili silikatnim terenima. Baš na terenima Makedonije ona je bila predmet istraživanja 408 |