DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 47 <-- 47 --> PDF |
njala dovoljna pažnja. Radilo se više šablonski kao i u drugim kotarevima Dalmacije. Rezultat je takovog rada, da u Dalmaciji ima 11000 ha čistih borovih kultura. Kod sadnje aklimatiziranih domaćih vrsta, čak i sa primjenom jednostavnije tehnike rada, postignut je u najsušnijim godinama prosječni minimalni uspjeh od cea 5Ö%. To je bio tradicijom utvrđen minimum i mjerilo po kojem se prosuđivala agilnost, pa čak i stručna sposobnost šumara pošumljivača. Tog su se pravila pridržavali i šumari ovog kotara, ne želeći da se izlažu stručnoj kritici i odgovornosti za eventualne neuspjehe. Unašenje novih elemenata u šumske kulture i razni pokusi oko primjene nove tehnike rada, vršeni su nezvanično u malom opsegu s tim da se ne ističu i da ne umanjuju opći financijski efekat rada. Ipak je i u ovom šablonskom radu bilo mnogo poučnog. Donosimo ukratko dugogodišnja zapažanja o ozgoju dolje navedenih vrsta. PINUS NIGRA Zašto se mnogo sadilo crnoig bora? Među crnogoričnim vrstama uvijek je dominirao crni bor, jer je pokazivao najveći uspjeh primanja na svim terenima bez obzira na tehničku izvedbu radova i skoro u svim klimatskim prilikama. U najnepovolinijim prilikama, u godinama sa trajnom sušom, s primjenom nešto bolje tehnike sadnje i upotrebom boljih sadnica postizavao se minimalni uspjeh 50—60%*. To je bio jedan od glavnijih razloga, koji je pobuđivao šumarske stručnjake da sade što više crnog bora Seljaci, posjednici kraškog zemljišta, sadili su ga na najprimitivniji način — pikiranjem »pod polugu« i često su posHzavali vrlo dobar uspjeh. Crni bor je siguran, pouzdan i vjeran saveznik kraškog šumara. On je često spašavao čast i renome šumarskog stručnjaka i kamuflirao njegove neuspjehe na ostalim područjima rada. Pozitivne strane crnog bora, kao biljke pionira, na degradiranim tlima poznate su svima. Humus koji on stvara i akumulira na crvenicama aridnih kraških područja njegova je najveća zasluga. Prije rata u kotaru Imotskom bilo je 504 ha borovih kultura. Veće ili manje kulture od 3 do 30 ha površine nalazimo u svim predjelima kotara, na raznim ekspozicijama do 600 m n/v. Bor se dobro razvija na svakom zemljištu, ali ipak veći mu je prirast na crvenici, nego na fliš-terenima. Da lij e sadnja crnog bora na fliš-terenima »kriminal«? Nije posve opravdano mišljenje nekih stručnjaka da je sadnja borova na fliš-terenima »kriminal«. Crni bor nije listopadno drveće s otvorenim plafonom u zimsko kišovito doba. On se u svojoj mladosti, još prije sklapanja, razvije u obliku gustog niskog grmlja i svojim habitusom i bočnom zasjenom stvara povoljne -uvjete za mikroklimu. Kasnije, nakon sklapanja, on pruža dvostruku zaštitu zemljištu. U prizemlju svojim dubljim naslagama humusa prekriva najosjetljivije i najdestruktivnije slojeve tupine od djelovanja atmosfedilija i sunca, a gore gustim krošnjama zaštićuje podlogu od jakih i naglih plju 391 |