DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SUR LE PLATANE ET LES SOINS A DONNER A SES PLANTS L´auter expose les donnees sur le platane et decrit la culture des jeunes plants provenant du semis. De raeme il cite des resultats obtenus sur les places d´essai. On a eu des resultats avantageux avec rensemencement dans les rainures entre les tuiles deposees et avec le semis sur le sol ou l´on a ajoute du menu charbon de bois. Le repiquage et le raccourcissement de racines de jeunes plants se sont demontres comme des operations etant tres favorables au developpment de jeunes plantations. Ing. Giperborejski Boris (Split) VRSTE DRVETA ZA POŠUMLJAVANJE KRŠA DALMACIJE (Zapažanja iz prakse) Pri pošumljivanju krša problematika vrsta uvijek je zauzimala centralno mjesto. Rješavanje ovog pitanja u toliko je teže, što se kod određivanja vrsta mora tretirati dvije, često oprečne tačke gledišta. Sa ekonomsko- gospodarskog gledišta trudilo se udovoljiti željama i potrebama mjesnog stanovništva, a uz to zadovoljiti i osnovnim zahtjevima šumarske shuke. Sa biološkog gledišta nastojalo se izvršiti izbor otpornijih vrsta sposobnih izdržati teške ekološke uvjete razvitka i života na kršu. Svrha je ovom članku da prikaže pojedina zapažanja i zanimljivosti iz prakse predratnih pošuml javan ja obzirom na izbor vrsta i time doprinese rješavanju ovog aktuelnog problema. S druge strane ovom je članku svrha, da potakne kolege na terenu na daljnja provjeravanja ovog i sličnih pitanja. Za sada su u ovom članku izložena zapažanja iz prakse u zagorskom kontinentalnom dijelu Dalmacije, ostavljajući za buduće pretres sličnih pitanja za primorski dio krša. Kao primjer navodimo radove na području kotara Imotsko g zbog toga, što je ovaj kotar po svojim ekološkim uvjetima tipčian za šire područje zagorskog krša Dalmacije. U ovom kotaru nahode se sve florističke zone počev od hladnijeg lauretuma do alpskih pašnjaka i suvata u planini Biokovo. Postoji također i obilje pedološko-genetskih tipova. Osnovni tip tla svakako je crvenica u svim njenim nijansama, ali uz nju tu i tamo susrećemo fliš-teren, aluvijum, diluvijalne naslage i druge formacije sve do skeletnog i potpuno sterilno* zemljišta kraških kamenjara. Klima je polukontinentalna. Oborina ima cea 1100 mm godišnje. Termički minimum najhladnije zime zabilježen je u prošlom deceniju sa —18° C u trajanju od 4 dana. Šume su devastirane uglavnom u područjima od 250 do 600 m nlv. U tim područjima bilo je izdvojeno cea 4000 ha golog krša u raznim poreznim općinama u svrhu vještačkog pošumljavanja. Prije rata pošumljavanje se vršilo uglavnom sadnjom crnogoričnih i bjelogoričnih vrsta u omjeru 3 : 1 ili još češće 4 : 1. Ovaj omjer u korist crnogorice nije bio slučajan. On jebio diktiran potrebama štednje i veće sigurnosti u postizavanju uspjeha sadnje. I jedno i drugo moglo se postići najlakše upotrebom za pošumljavanje prokušanih domaćih vrsta i grmljer, stoga se izboru vrsta nije pokla 390 |