DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 45 <-- 45 --> PDF |
odeblja fl—2 cm) a i korijenje ojača, pa je jako, jedro´i mesnato. Općenito je korijenje sadnica platane u razmjeru spram stablike vrlo dugačko. U prvoj godini ono iznosi oko 20 do 30 cm a u drugoj godini oko 50 cm. Provedenim pokusima ustanovili smo, da sadnicama platane neobično pogoduje presađivanje, te da one vrlo dobro podnose prikraćivanje ko rijenja. I najslabije biljčice ako se presade, razviju se do godine u dobar rasadnički materijal, Ako se kod presađivanja, korijenje (srčanica) sadnice skrati na polovicu, razvije ona na mjestu prereza gust pršljen čupavog i dosta jakog korijenja, koje je za presađivanje idealno. Vidi si. 5. Presađi vane sadnice platane razviju se mnogo jače i bujnije od nepresađivanih. U rasadniku Sesvet e proveli smo god. 1951 pokuse presađivanja prikraćenih sadnica platane. Sadnice su presađivane: 1. neprikracene, 2. prikraćeno je samo korijenje do polovice, 3. prikraćeni su do polovice stabljike i korijen. Nakon jedne godine pokazalo se je slijedeće: duljina korjena kod svih varijanata bila je prosječno jednaka. Najbolje su uspjele presađivane sadnice kojima je bilo prikraćeno samo korijenje. One su imale nešto veću visinu t. j . za 3°/o od neprikraćivanih sadnica, dok su sadnice sa prikraćenim korijenjem i prikraćenom stabljikom bile za ll°/o niže od neprikraćivanih. Prikraćeno korijenje sadnica razvilo je na mjestu prereza gust pršljen. Prema navedenom možemo zaključiti da razvoju sadnica pla´ tane pogoduje ako se kod presađivanja sadnica prikrati samo korijen. Glavna prednost prikraćivanja korijenja bila bi što se ono uslijed toga bolje razvije pa je pode snije za sadnju. Prigodom pokusnih nasada platane na terenu, upotrebljavali smo jake dvo- i trogodišnje sadnice visoke 0,5—1 m, što se sa strane nekih (Pourtet) i preporuča. Predugo ili oštećeno korijenje može se prigodom sadnje pri kratiti. Svakako treba kod sadnje kopati dovoljno velike i duboke jame. Mi smo sadnju provađali u jame veličine 40 cm X 40 cm X 40 cm. Na osnovu svega što smo u ovome članku naveli, mogli bismo zaklju čiti slijedeće: Platana je vrijedna vrsta brzoga rasta podesna za uzgoj u šumi, pa je treba propagirali u našim nizinskim šumama. Za njezino uspijevanje po trebna je ne preoštra klima i duboko svježe tlo. Izgleda da je platana pri lagodljiva, te može uspijevati i pod slabijim okolnostima. Ona je heliofilna, ali zasjenjuje i štiti tlo. Nije podesna za prirodno pošumljivanje, pa bi je u nas trebalo razmnažati sadnicama uzgojenih iz sjemena. Zbog jake iz bo j ne snage platana bi odgovarala i za uzgoj u nisikoj šumi. Za uzgoj sadnica platane iz sjemena podesna su samo svježa tla koja zadržavaju vlagu i ne stvaraju pokoricu. Ponik platane vrlo je osjetljiv na sušu pa mu je u po četku razvitka potrebna stalna vlaga. Od pokorice ugiba. Na razvoj sad nica djeluje povoljno primjesa drvnog uglja u tlu. Sadnicama platane oso bito pogoduje presađivanje sa prikraćenim korijenjem. LITERATURA: Ani ć M.: Dendrologija, Šumarski priručnik, Zagreb 1946; Burckhard t A.: Säen und pflanzen nach forstlichen Praksis. Trier 1893; Đorđevi ć P.: Anatomska građa drveta, Beograd 1931; Lobajev I. I.: Platan. Lesnoe hozjajstvo 1950; Lore y T.: Handbuch der Forstwissenschaft, Wien 1913; Petrovi ć D.: O šumskom drveću u Južnoj Srbiji, Š L. 1934; Pourte t J.: Veštačko pošumljavanje — prijevod s francuskog, Beograd 1948; Silva Ta roue a E., Schneider C: Unsere Freilandbaumgehölze, Wien 1922; Schenc k C. A.: Fremdländische Wald und Parkbäume, Berlin 1939; Š kü ri ć V.: Ključ za određivanje bolesti drveća, Šum. priručnik, Zagreb 1946; Ugrenovi ć A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 389 |