DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 42     <-- 42 -->        PDF

gill duze vremena jer su bili dijelom ili sasma, u ljusci ukliješteni. Uslijed toga su
takove biljke u razvitku nešto zaostale i bile su slabije od biljaka koje su niknule
bez smetnje, iz sjemenki pokritih zemljom.


Glavni uvjet za uspješni razvoj ponika platane, prema stranim podacima
a i prema našim dosadašnjim zapažanjima jest: da se poča m


od početka sjetve sjemena pa sve do razvitka
kotiledona i prvih listova tlo održava stalno u
vlažnom stanju. \
Osuši li se tlo za vrijeme nicanja makar i na kratko vrijeme nastaje
ugibanje ponika, Osobito su nepovoljna za uzgoj platane iz sjemena, zbita
tla a naročito tla koja stvaraju pokoricu. Ako se pokorica stvori prigodom
nicanja platane, ponik platane redovno ugiba. Iz tih razloga potrebno je
da se u koliko nema dovoljno vlage ponik platane u početku dnevno zalijeva.
Zbog nježnosti ponika zalijevanje treba vršiti oprezno i kroz ružu.


Prema navodima Labajeva , ponik platane osobito je osjetljiv na vjetar.
Navodno ga vjetar jačine od 5—7 m sec. uništava. Kod naših pokusa uzgoja platane
iz sjemena, nismo dosada opazili pojave koje bi ukazivale na štetno djelovanje
vjetra. No ono bi se moglo pretpostaviti, pogotovu ako se radi o suhom vjetru. -


Prema podacima Schenck-a , sjetva azijske platane vrši se na gredicama
na pjeskovitom i fino pulveriziranom tlu. Sjeme se pomješa sa vodom i ilovačom i
jednoliko se razmaze po površini. Gredica se pokriva slamom koja se stalno navlažuje
ili se natapa vodom odozdo, sve do klijanja.


Neki preporučuju da se ponik platane zasjemjuje od sunca. Dosadašnja
naša zapažanja ne potvrđuju potrebu toga. Kod pokusnih sjetvi nismo opazili
nekih razlika između sadnica uzgojenih pod stalnom zasjenom i onih,
uzgojenih na slobodi bez zasjenjivanja. Dapače, kod nezasjenjivanih biljaka,
kao da je lišće bilo jedrije i čvršće. Međutim, možda bi zasjenjivanje
koje ujedno sprečava isušivanje tla bilo pod stanovitim prilikama korisno.


God. 1950. provedeni su u rasadniku IŠIZ-a orientacioni pokusi sjetve platane
i uzgoja sadnica u 20 varianata. Pokusi su se odnosili na sjetvu na raznim podlogama,
s raznovrsnim pokrivanjem, te uz primjenu nekih specialnih načina sjetve.
Prigodom tih istraživanja, zapazili smo ovo:


Podlog a t. j . vrsta tla na kojem se vrši sjetva, od važnog je utjecaja po
rezultat. Podloge koje se lako isušuju i koje su zbite, nepovoljne su po klijanje i
nicanje platane. To se je pokazalo kod sjetve na čistom pijesku, sloju čistog humusa,
smjesi humusa i pijeska i na ilovastom mulju. Stvaranje pokorice sprečava nicanje
i uzrokuje ugibanje ponika.


Naprotiv povoljne su sve one podloge koje vlagu dugo zadržavaju. Dobri rezultati
postignuti su na rahloj ili pjeskovitoj zemlji te na zemlji kojoj je bio primješan
materijal koji je higroskopičan i zadržava vlagu kao što su stučena cigla ili
smrvljeni drveni ugalj.


Osobito dobar uspjeh postignut je na zemlji kojoj je bio primiješaj drveni ugljen
(smrvljen do veličine sitnog kukuruza) a u količini oko 30%>. Tu je očito djelovala
velika higroskopičnost drvenog uglja koji je u tlu zadržavao vlagu a zbog tamne
bcje prikupljao toplinu. Vjerojatno, da je ugalj djelovao i specifično, jer se u novije
vrijeme sve više ukazuje na povoljno djelovanje ugljena na rast bilja.


Vrst pokrova sjetve, nije od tolikog utjecaja kao pcdloga, osim ako
pokrov stvara pokoricu koja djeluje štetno. Najbolje je ne jako pokrivanje sipkom
zemljom. Pokrivanje tankim slojem pijeska pokazalo se povoljnim. Pokrivanje
čistim humusom, travom, suhim listincem ili grančicama djeluje nepovoljno, jer
potiče isušivanje.


U pogledu posebnih metoda sjetve, najbolji i odličan rezultat dala
je ovdje po prvi puta pokušana metoda sjetve sjemena u reske, između položenih
crijepova, tresaka, cigala ili dasaka. Najboljom se je pokazala sjetva u reske između


386