DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 40     <-- 40 -->        PDF

čiče odijele se ponovnim rešetanjem na vjetru. Kao rešeto, izvrsno nam je kod toga
rada poslužila obična pčelarska Hanemannova rešetka, veličine 40X30 cm, koju smo
pribili na 7 cm široki drveni okvir. Rešetanje treba vršiti tako da se rešetka pomiče
u smjeru okomitom na dužinu pukotina. Za čišćenje 1 kg sjemena platane sa dlakama
a bez stapki treba na ovaj način: za trljanje 1 sat 15 min., a za rešetanje oko
50 min. Svega za čitav rad oko dva sata. Od 1 kg sjemena sa dlakama (bez stapki)
dobiva se na tajnačin oko 0,56 kg očišćenih sjemenki i 0,44 kg dlaka.


Ne će li se provesti ovakovo čišćenje sjemena od dlaka, može se sjeme jednostavno
istrljati između dlanova uz dodavanje pijeska da se dlačice slome, pa se onda
sjeme sije skupa sa pijeskom i pomiješanim dlakama.


Klijavost sjemena platane. — Prema ispitivanjima IŠIZ klijavost sjemena
platane vrlo je variabilna i kreće se u granicama od 3 do 55%. Prosječni
procenat klijavosti dobrog sjemena mogao bi se uzeti sa cea 35%>.
Sjeme platane klije brzo; u povoljnim ustavima treći do peti dan nakon
sjetve, ako je podloga stalno vlažna te ako temperatura nije preniska.
Veća temperatura ubrzava klijanje sjemena a hladnoća ga usporava. Kod
naših pokusa sa sjemenom platane u klijalima kao i kod pokusnih sjetvi
u rasadnicima, mogli smo do sada opaziti, da uz povoljne uslove, u prvih
6 do 8 dana nakon sjetve, iznikne većina klijavog sjemena tako da je kroz
10 do 12 dana proces klijanja kod većine sjemenki završen. Kotiledoni sa
razvijit za 8 do 10 dana. Proces klijanja promatran u klijalima nije jednolik,
već se odvija ritmički u povremenim jačim nasitiupima. Trajanje klijavosti
bilo bi prema dosadašnjim našim pokusima godinu dana, i barem
prvih pola godine ona je nesmanjena.


Zbog velike varijabilnosti klijavosti sjemena platane, trebalo bi prije
sjetve ispitati njegovu klijavost i to< u klijalima. Prerezivanjem sjemenki
klijavost se ne da ustanoviti, jer su jezgre sjemenki vrlo sitne, pa se ne
mogu prerezom lako zahvatiti.


Kod klijanja sjemena platane, klica izbija iz šiljatog vrha sjemenke.
Na vrhu (korijenčiću) klice razvija se tokom klijanja jedan skup sitnih,
nježnih i vrlo osjetljivih upojnih korijenovih dlačica. Ne dosegne li proklijala
klica na vrijeme vlažno tlo, nema li za vrijeme micanja dovoljno vlage
ili je inače izvrgnuta isušeinju, ona brzo ugiba. To je izgleda jedan od glavnih
uzroka zbog čega sjetva platane u našim rasadnicima ne uspijeva, te
zbog čega je onemogućeno micanje ponika platane, akoi sjeme padne u
šumi na listinac koji mu spriječava kontakt sa tlom.


Na proces nicamja mogu nepovoljno djelovati i dlake na vrhu sjemenke
platane. One su opore i ako su suhe, izdižu vrh sjemenke iz kojeg izlazi
klica za oko 5 mm nad tlom. Time se sprečava da sjemenka iz tla po cijeloj
svojoj dužini upija potrebnu vlagu. Ako se odebljali kraj sjemenke i dotiče
vlažnog tla om je drvenast, plutast i u njemu ne leži klica. Ukoliko klica
i nikne otežano joj je dohvaćanje tla i ona se izlaže isušivanju.


Pokusi IŠIZ u god. 1952 sa klijanjem sjemena platane, koje je sa, ili bez dlaka
bilo stavljeno na vlažnu zemlju, pokazali su slijedeće: od sjemena za koje je u klijalu
ustanovljena klijavost od 45%> stavljene su sjemenke sa dlakama na stalno
vlažnu zemlju (klijalo sa zemljom). Sjemenke nisu bile pritlačene, pa su dodirivale
zemlju samo sa odebljalim krajem i dlačice su izdizale šiljati kraj sjemenke za 2 do
5 mm nad zemljom.


U isto vrijeme stavljene su sjemenke od iste partije sjemena očišćene od dlaka,
na stalno vlažnu zemlju, a sjemenke su slabo pritlačene na zemlju. Rezultat je bio
slijedeći: Sjeme sa dlačicama isklijalo je samo sa 6°/o, dok je od dlaka čisto sjeme
pritlačeno uz zemlju isklijalo opet sa 45°/o. Isti pokusi provedeni ranije 1951 pokazali
su istu pojavu. Ta nam zapažanja pokazuju, da dlake sjemena platane, ako se sjeme
ne pritlači na tlo, sprečavaju proces nicanja.


384