DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
čiče odijele se ponovnim rešetanjem na vjetru. Kao rešeto, izvrsno nam je kod toga rada poslužila obična pčelarska Hanemannova rešetka, veličine 40X30 cm, koju smo pribili na 7 cm široki drveni okvir. Rešetanje treba vršiti tako da se rešetka pomiče u smjeru okomitom na dužinu pukotina. Za čišćenje 1 kg sjemena platane sa dlakama a bez stapki treba na ovaj način: za trljanje 1 sat 15 min., a za rešetanje oko 50 min. Svega za čitav rad oko dva sata. Od 1 kg sjemena sa dlakama (bez stapki) dobiva se na tajnačin oko 0,56 kg očišćenih sjemenki i 0,44 kg dlaka. Ne će li se provesti ovakovo čišćenje sjemena od dlaka, može se sjeme jednostavno istrljati između dlanova uz dodavanje pijeska da se dlačice slome, pa se onda sjeme sije skupa sa pijeskom i pomiješanim dlakama. Klijavost sjemena platane. — Prema ispitivanjima IŠIZ klijavost sjemena platane vrlo je variabilna i kreće se u granicama od 3 do 55%. Prosječni procenat klijavosti dobrog sjemena mogao bi se uzeti sa cea 35%>. Sjeme platane klije brzo; u povoljnim ustavima treći do peti dan nakon sjetve, ako je podloga stalno vlažna te ako temperatura nije preniska. Veća temperatura ubrzava klijanje sjemena a hladnoća ga usporava. Kod naših pokusa sa sjemenom platane u klijalima kao i kod pokusnih sjetvi u rasadnicima, mogli smo do sada opaziti, da uz povoljne uslove, u prvih 6 do 8 dana nakon sjetve, iznikne većina klijavog sjemena tako da je kroz 10 do 12 dana proces klijanja kod većine sjemenki završen. Kotiledoni sa razvijit za 8 do 10 dana. Proces klijanja promatran u klijalima nije jednolik, već se odvija ritmički u povremenim jačim nasitiupima. Trajanje klijavosti bilo bi prema dosadašnjim našim pokusima godinu dana, i barem prvih pola godine ona je nesmanjena. Zbog velike varijabilnosti klijavosti sjemena platane, trebalo bi prije sjetve ispitati njegovu klijavost i to< u klijalima. Prerezivanjem sjemenki klijavost se ne da ustanoviti, jer su jezgre sjemenki vrlo sitne, pa se ne mogu prerezom lako zahvatiti. Kod klijanja sjemena platane, klica izbija iz šiljatog vrha sjemenke. Na vrhu (korijenčiću) klice razvija se tokom klijanja jedan skup sitnih, nježnih i vrlo osjetljivih upojnih korijenovih dlačica. Ne dosegne li proklijala klica na vrijeme vlažno tlo, nema li za vrijeme micanja dovoljno vlage ili je inače izvrgnuta isušeinju, ona brzo ugiba. To je izgleda jedan od glavnih uzroka zbog čega sjetva platane u našim rasadnicima ne uspijeva, te zbog čega je onemogućeno micanje ponika platane, akoi sjeme padne u šumi na listinac koji mu spriječava kontakt sa tlom. Na proces nicamja mogu nepovoljno djelovati i dlake na vrhu sjemenke platane. One su opore i ako su suhe, izdižu vrh sjemenke iz kojeg izlazi klica za oko 5 mm nad tlom. Time se sprečava da sjemenka iz tla po cijeloj svojoj dužini upija potrebnu vlagu. Ako se odebljali kraj sjemenke i dotiče vlažnog tla om je drvenast, plutast i u njemu ne leži klica. Ukoliko klica i nikne otežano joj je dohvaćanje tla i ona se izlaže isušivanju. Pokusi IŠIZ u god. 1952 sa klijanjem sjemena platane, koje je sa, ili bez dlaka bilo stavljeno na vlažnu zemlju, pokazali su slijedeće: od sjemena za koje je u klijalu ustanovljena klijavost od 45%> stavljene su sjemenke sa dlakama na stalno vlažnu zemlju (klijalo sa zemljom). Sjemenke nisu bile pritlačene, pa su dodirivale zemlju samo sa odebljalim krajem i dlačice su izdizale šiljati kraj sjemenke za 2 do 5 mm nad zemljom. U isto vrijeme stavljene su sjemenke od iste partije sjemena očišćene od dlaka, na stalno vlažnu zemlju, a sjemenke su slabo pritlačene na zemlju. Rezultat je bio slijedeći: Sjeme sa dlačicama isklijalo je samo sa 6°/o, dok je od dlaka čisto sjeme pritlačeno uz zemlju isklijalo opet sa 45°/o. Isti pokusi provedeni ranije 1951 pokazali su istu pojavu. Ta nam zapažanja pokazuju, da dlake sjemena platane, ako se sjeme ne pritlači na tlo, sprečavaju proces nicanja. 384 |