DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
da je prilagodljiva i plastična vrsta. U literaturi se napominje i njena otpornost spram plinova i prašine pa se stoga i smatra jednom od najprikladnijom vrsti za parkove i drvorede. Često se platani prigovara, da je nezgodna za parkove zbog otpadanja dlačica sa listova, koji prouzrokuju kod osjetljivih ljudi poteškoće u dišnim organima. To otpadanje dlačica nastaje u maju i junu kada se lišće jače razvije. No štetnost te pojave nije tako velika i ona se pretjerava. Iako platane skoro svake godine rađaju velikim količinama sjemena, sa prosječno 35°/o! klijavoisti, ipak skoro nigdje ne ćemo u prirodi naići na ponik ili biljke razvijene iz naleta sjemena. Razlog je tome velika osjetljivost platane kod klijanja, kao i osjetljivost samog ponika. Sjeme platane klije, a ponik se može razviti samo pod stanovitim povoljnim uslovima, o kojima će kasnije biti govora. U našim ritskim šumama, gdje imade stabala i grupa platana, koje stalno rađaju sjemenom, nismo mogli dosada nigdje opaziti prirodnog pomlatka od naleta, iako tu ima mjestimično povoljnih uslova. Prema tome ćemo kod uzgoja platane u šumi morati istu razmnažati umjetnim načinom. Biološka i ekološka svojstva platane kao i naša dosadašnja zapažanja upućuju nas da je to vrsta prikladna za uzgoj u gornjoj etaži mješovite sastojine. Platana se dobro čisti od grana i razvija čisto deblo. Ona dobro podnosi potkresivanje i obrezivanje grana. Što se tiče odabiranja vrsti platana za uzgoj u šumi, držimo da bi se trebali držati slijedećega: U najviše slučajeva bit ćemo upućeni da sjeme za uzgoj sadnica platane uzimamo od stabala iz parkova ili drvoreda. Tu ćemo ponajčešće nailaziti na P. acerifolia. Ukoliko se kraj stabala te vrste nalaze i stabla ostalih vrsta platana (na pr. P. orientalis ili njene variete). i uspijevaju isto tako dobro kao P. acerifolia, ne bi bilo razloga da ne upotrebljavamo i njihovo sjeme. Našoj autohtonoj P. orientalis, treba davati prednost u krajevima gdje se ona nalazi od prirode. Ona se može uzgajati tamo gdje klima nije preoštra. Prirast platane. Pobližih podataka o prirastu platane nema u našoj a niti u stranoj literaturi. Općenito je poznato da je njeno prirašćivanje jako. Provedenom analizom jednog srednjeg stabla platane, koje je raslo u sastojim" sa brastom, jasenom i johom na vrlo dobrom tlu baranjske crnice, na području šumarije Darda, dobili smo slijedeće podatke: Starost stabla bila je 48 godina.. Prsni promjer bio je 58 cm. Totalna visina stabla 32,4 m. a dužina čistog debla do krošnje 10,20 m. Sveukupna masa stabla da 7 cm debljine bila je 3,96 m\ Tvoriva bilo je 1,39, goriva 2,57 ms. Oblični broj bio je 0,46. Stablo je bilo suvladajuće, sa okolnim hrastom i jasenom. Udaljenost debla od susjednih stabala bila je 4—7 m. Analizom stabla dobili smo slijedeće podatke debljinskog i visinskog prirasta (tab. II): RAZVOJ VISINE I PRSNOG PROMJERA JEDNOG STABLA PLATANE U MJEŠOVITOJ SASTOJINI. Tabela II. Godina starosti: 5 10 15 20 25 30 35 40 45 48 visina stabla m: 6 12 16 20 24 26 29 30 32 32 prsnistabla promjer u cm: 4 11 20 25 33 39 j 44 48 53 57 380 |