DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
P. acerifolia WiUdenow. — Platana javorolisna. — Ona je križanac azijske i američke platane. Gospodarski je za nas najvažnija. Vrlo je otporna i boljih je svojstava od oba svoja roditelja .Njeno točno porijetlo nije poznato. U razmjeru spram azijske i američke platane ona je u Evropi najviše raširena. To je obična naša platana koja se u drvoredima i parkovima najčešće susreće. Potrebna joj je umjerena klima, dovoljno duga vegetaciona perioda i zaštićeni položaj. No uspijeva i na svakom dobrom tlu koje je numozno svježe i duboko. Za njen uzgoj ne odgovaraju suha vapnena i mokra tla. U krajevima sa oporom klimom treba u mladosti nešto zaštite. Kao i sve platane ona je heliofilna vrsta. Krošnja joj je široka, razložena ali gusta, te zasjenjuje tlo kao i bukva. Zakorijenjuje se duboko i daleko, Izbojna joj je snaga vrlo snažna. Uzgaja se iz sjemena a i reznicama. Uzev u obzir podatke literature te vlastita zapažanja, mogli bismo općenito platane smatrati vrstama nizina koje traže duboko i svježe tlo i umjerenu klimu. Iako su one heliofilne, nije još poznato kakvo je njihovo podnašanje zasjene u raznoj dobi. Kod stabala platane u nasadima i u šumi, opaža se kako se ona probijaju za svijetlom. No ne nailaze se stabla koja bi uslijed pomanjkanja svijetla jače zaostajala u razvitku. U mladosti su platane osjetljive na mraz. Sa starošću se ta osjetljivost gubi i prema Burckhardt-u čak i sasma prestaje. Na sadnicama koje smo odgajali u rasadnicima, mogli smo zapažati ugibanje čitavih izbojaka od zime, ali ujedno i pojavu da se takove štete uslijed neobično jake izbojne snage platane, regeneriraju brzo i bez ikakovih znakova slabljenja sadnice. Držimo da tome doprinosi i neobično bujan, jak i vitalan korijenov sistem, koji sadnice platane u mladosti razvijaju. L o b a j e v ističe veliku otpornost platane spram suše i studeni, (Kod toga ne napominje vrstu, no vjerojatno se radi o azijskoj platani). On navodi da platana u sastojinama razmjerno lako podnosi studen sve do 35° C, a vrućinu od 35—38° C, kao i suhi zrak. Naročito upozoruje na otpornost platane u stepskom području SSSR kao i na njeno uspijevanje na jugu u predjelu Krasnodarska i Novorosijska. Kod nas su pred 50 god,, u ritskim šumama Baranje provedeni pokušaji uzgoja platane u šumi. Platana (P. aoerifolia), je unašana pojedinačno* i u grupama u mješovite sastojine. Svugdje se može ustanoviti da su ti pokušaji uspjeli, da tu platana odlično uspijeva i da se dobro slaže sa okolnim jasenom, hrastom, vrbom i topolom. Redovno se ona nalazi kao suvladajuća vrsta u gornjoj etaži. Panjevi posječenih platanovih stabala pokazuju neobično snažnu izbojnu snaigu i jak prirast izbojaka, pa bi prema tome platana bila osobito podesna i za uzgoj u niskoj šumi. Svojim jakim zasjenjivanjem i obilnim listincem, platana povoljno djeluje na zaštitu i očuvanje tla. SI. 1. i 4. Promatrajući uspijevanje platana u parkovima i drvoredima, t. j . na mjestima gdje ih nailazimo najčešće, možemo zapaziti slijedeće: Parkovi i drvoredi nisu dobra staništa (kao što se to obično misli). U njima su stabla obično sađena uz rubove staza ili puteva. Tlo je tu ponajčešće kameni nasip, bez humusa, zbito, ugaženo, bez prozraike, nasuto šljunkom ili čak asfaltirano. U većini slučajeva to je jedno- od loših staništa. Pa i na takovim mjestima, možemo ustanoviti da platane prosječno dobro uspjevaju. Rijetko ćemo naići na kržljava stabla platane. Prema tome možemo zaključiti da platana unatoč zahtjeva za dobrim tlom može podnositi i slabija staništa. 379 |