DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
biologija. Beograd 1949.; 23. Burge r H.: Holzarten auf verschiedenen Bodenarten, XVI b. I. Zürich 1930.; 24. Burge r H.: Physikalische Eigenschaften von Waldund Freilandboden, XVII b. I h, Zürich 1932.; 25. Burge r H.: Beitrag zur Frage der reinen oder gemischten Bestände, XXII b. h. I. Zürich 1941.; 26. Burge r H.: Physikalische Eigenschaften von Wald- und Freilandboden, XXI Band, 2 Heft, Zürich 1940. I I Ing. Podhorski Ivo (Zagreb) O PLATANI I UZGOJU NJENIH SADNICA Medu vrste drveća brzoga rasta, ubraja se i rod platana . Protivno » nekadašnjem shvaćanju da je platana samo parkovna vrsta, novije šumarstvo smatra je podesnom i za uzgoj u šumi. Drvo je platane unatoč brzog rasta dosta tvrdo, dobar je ogrev i upotrebljivo za vrijedne Sortimente. O uzgoju platane u šumi nema u nas mnogo podataka, pa smo zbog toga sastavili ovaj članak. U prvom dijelu članka iznijeli smo općenite podatke o platani t. j . botanički opis, nalazišta, ekološka, uzgojna i tehnička svojstva, a u drugom dijelu opisan je uzgoj sadnica platane iz sjemena. Tom prilikom, iznesena su dosadašnja naša zapažanja kao i prethodni rezultati pokusa, koji su u tom pogledu vršeni kod Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. I. Botanički opis, vrste i variete. Rod Plata n u s pada u porodicu Platanaceae (red Hammameliđae). To je visoko i snažno listopadno drveće, čija se kora Ijušti u većim krpama. Lišće mu je veliko, naizmjenično poredano, dlanovito i krpaš to, slično javorovom. Providern) je palistićima, koji su srasli u lijevak, i po otpadanju ostavljaju oko izbojka finu prstenastu brazgotinu. Pupovi su čunjasti i nalaze se sakriveni u šupljem dnu peteljke, pa se stoga mogu vidjeti tek poslije otpadanja lišća. Srčika izbojaka je okrugla. Platane cvatu za vrijeme listanja. Cvijetovi su im jednospolni, jednodomni, neugledni i sitni u glavičastim cvatovima, a oprašuju se vjetrom. Okrugle glavice muških i ženskih cvijetova, 7—10 mm promjera sjede na dugim stapkama a razvijaju se u pršljenovima mladog lišća. Glavice ženskih cvjetova su crvenkaste, a muških žutozelene. Sjemenke platane su sitne, šiljate, drvenjaste roške, na jednom kraju kijačasto odebljale. Proviđene su čuperkom dlačica i sastavljene u Okrugle plodne glavice 2,5—3 cm promjera, koje se pojedinačno ili više njih nailaze na jednoj dugoj stapki. Odebljali krajevi sjemenki, koji čine površinu plodnih glavica, provideni su otvrdnulom čekinjom koja potječe od osušenog pestića ženskog cvijeta. U nekih vrsta platana tih čekinja nema, pa je to jedan od znakova raspoznavanja vrste. Postoji pet prirodnih vrsta platana sa nekoliko varieta. To su: euroazijska P. orientalis i 3 američke vrste: P. occidentalis, P. Wrightü i P. racemosa. Gospodarski su važne P .orinetalis i P. occidentalis. No najviše 376 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
je u Europi raširena, pogotovu po parkovima i u drvoredima, P. acerifolia, koja se smatra križancem između P. occidentalis i P. orientalis. P. acerifolia priklanja se za uzgoj u šumi od njenih roditelja zbog veće otpornosti. Neke od navedenih vrsta imadu i svoje variete. Vrste platane praktički se mogu najlakše razlikovati prema pretežnom broju plodnih glavica na stapci, a potom po cekin javosti plodnih glavica. Sam oblik lišća za determinaciju vrsta nije pouzdan. Variabilnost lišća općenito je velika. Morfološke značajke vrsta i varieta platane, sadržane su u tabeli I., koju smo sastavili za praktičnu upotrebu prema podacima A. G. Schenck-a i drugih. Nalazišta te ekološka i uzgojna svojstva platana. Platane su vrste vlažnih staništa sa dubokim i dobrim tlom. Redovno rastu na naplavinama nizina uz veće ili manje vodotoke. P. orinetalis L. — Platana azijska. Raširena je po Balkanu i Maloj Aziji. Bila je omiljeno uresno drvo starih Grka i Rimljana. Prirodno je rasprostranjena u Grčkoj, gdje uspijeva u južnom pindskom gorju sve do 1.200 m nad. v. Pridolazi nadalje uz obalu Kaspijskog mora u šumama vlažnih nizina, kao nadstojno drvo. U nas postoje prirodna nalazišta azijske platane u Makedoniji. Prema*D. Petroviću , vezano je njeno rasprostiranje na blažu klimu i najviše je raširena u predjelu oko Devđelije. Pojedina njena stabla nalazimo i po mnogim našim parkovima. Azijska platana izrašćuje često u ogromna stabla duboke starosti od kojih su nekoja na svjetskom glasu, kao na pr. poznate platane u Trstenom kraj Dubrovnika, te nekad znamenita platana kod Bujukdera kraj Carigrada. Kao i sve platane, azijska platana naročito dobro uspijeva uz vodotoke, a osobito na alkaličnim tlima. P. Occidentalis L. — Platana američka. Spada medu najveće listače Sjev. Amerike. Pridolazi u Kanadi i u USA, a osobito u Arkansasu. Naraste do vrlo velikih dimenzija, t. j. 33—50 m visine i do par m prs. promjera. Raste uz obale vodotoka, U prirodnim američkim prašumama nalazi se u zajednici sa Fagus grandifolia, Acer saccharum, Fraxinus americana, Geltis occidentalis, Gleditschia triacanthos, Populus deltoides, Ulmius americana, Juglans nigra i Tilia glabra. Za američku platanu se znade da jednako dobro podnosi tla kisele kao i bazične reakcije. Glavno je da su ona dobra i vlažna. Vodu koja stagnira nikako ne podnosi. Pomlađuje se naletom sjemena na naplavine. Schenck i Sylva Tauroca, navode da je prava P. occidetnalis u Evropi vrlo rijetka i da se često zamjenjuje. Isti autori smatraju, da ona za uzgoj u Evropi ne odgovara, jer što je začudno, ne podnosi evropsku klimu, iako u svojoj domovini podnosi i vrlo jake zime i mrazove. Schenck dopušta mogućnost da je tome razlog loš izbor rasa. U parkovnim nasadima platana u Zagrebu osnovanim god. 1878 na Zrinjevcu i u Tuškancu, nalaze se primjerci P. occidentalis koji ne uspijevaju slabije od okolnih P. occidentalis i P. acerifolia. P. Wrightii Watson. — Raste samo u USA u Arizoni i Novom Meksiku u visinama od 1.500 do 2.000 met. n. vis. Rijetko naraste do 25 m visine. P. racemosa — Nuttall. — Domovina joj je Južna Karolina u USA. U Evropi ne pridolazi. Stablo joj je velike krošnje. Raste u malim grupama uz tekuću vodu i izvore. U planine se penje do 1.700 m. Izgleda da u Evropi ne bi uspijevala. 377 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 34 <-- 34 --> PDF |
378 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 35 <-- 35 --> PDF |
P. acerifolia WiUdenow. — Platana javorolisna. — Ona je križanac azijske i američke platane. Gospodarski je za nas najvažnija. Vrlo je otporna i boljih je svojstava od oba svoja roditelja .Njeno točno porijetlo nije poznato. U razmjeru spram azijske i američke platane ona je u Evropi najviše raširena. To je obična naša platana koja se u drvoredima i parkovima najčešće susreće. Potrebna joj je umjerena klima, dovoljno duga vegetaciona perioda i zaštićeni položaj. No uspijeva i na svakom dobrom tlu koje je numozno svježe i duboko. Za njen uzgoj ne odgovaraju suha vapnena i mokra tla. U krajevima sa oporom klimom treba u mladosti nešto zaštite. Kao i sve platane ona je heliofilna vrsta. Krošnja joj je široka, razložena ali gusta, te zasjenjuje tlo kao i bukva. Zakorijenjuje se duboko i daleko, Izbojna joj je snaga vrlo snažna. Uzgaja se iz sjemena a i reznicama. Uzev u obzir podatke literature te vlastita zapažanja, mogli bismo općenito platane smatrati vrstama nizina koje traže duboko i svježe tlo i umjerenu klimu. Iako su one heliofilne, nije još poznato kakvo je njihovo podnašanje zasjene u raznoj dobi. Kod stabala platane u nasadima i u šumi, opaža se kako se ona probijaju za svijetlom. No ne nailaze se stabla koja bi uslijed pomanjkanja svijetla jače zaostajala u razvitku. U mladosti su platane osjetljive na mraz. Sa starošću se ta osjetljivost gubi i prema Burckhardt-u čak i sasma prestaje. Na sadnicama koje smo odgajali u rasadnicima, mogli smo zapažati ugibanje čitavih izbojaka od zime, ali ujedno i pojavu da se takove štete uslijed neobično jake izbojne snage platane, regeneriraju brzo i bez ikakovih znakova slabljenja sadnice. Držimo da tome doprinosi i neobično bujan, jak i vitalan korijenov sistem, koji sadnice platane u mladosti razvijaju. L o b a j e v ističe veliku otpornost platane spram suše i studeni, (Kod toga ne napominje vrstu, no vjerojatno se radi o azijskoj platani). On navodi da platana u sastojinama razmjerno lako podnosi studen sve do 35° C, a vrućinu od 35—38° C, kao i suhi zrak. Naročito upozoruje na otpornost platane u stepskom području SSSR kao i na njeno uspijevanje na jugu u predjelu Krasnodarska i Novorosijska. Kod nas su pred 50 god,, u ritskim šumama Baranje provedeni pokušaji uzgoja platane u šumi. Platana (P. aoerifolia), je unašana pojedinačno* i u grupama u mješovite sastojine. Svugdje se može ustanoviti da su ti pokušaji uspjeli, da tu platana odlično uspijeva i da se dobro slaže sa okolnim jasenom, hrastom, vrbom i topolom. Redovno se ona nalazi kao suvladajuća vrsta u gornjoj etaži. Panjevi posječenih platanovih stabala pokazuju neobično snažnu izbojnu snaigu i jak prirast izbojaka, pa bi prema tome platana bila osobito podesna i za uzgoj u niskoj šumi. Svojim jakim zasjenjivanjem i obilnim listincem, platana povoljno djeluje na zaštitu i očuvanje tla. SI. 1. i 4. Promatrajući uspijevanje platana u parkovima i drvoredima, t. j . na mjestima gdje ih nailazimo najčešće, možemo zapaziti slijedeće: Parkovi i drvoredi nisu dobra staništa (kao što se to obično misli). U njima su stabla obično sađena uz rubove staza ili puteva. Tlo je tu ponajčešće kameni nasip, bez humusa, zbito, ugaženo, bez prozraike, nasuto šljunkom ili čak asfaltirano. U većini slučajeva to je jedno- od loših staništa. Pa i na takovim mjestima, možemo ustanoviti da platane prosječno dobro uspjevaju. Rijetko ćemo naići na kržljava stabla platane. Prema tome možemo zaključiti da platana unatoč zahtjeva za dobrim tlom može podnositi i slabija staništa. 379 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
da je prilagodljiva i plastična vrsta. U literaturi se napominje i njena otpornost spram plinova i prašine pa se stoga i smatra jednom od najprikladnijom vrsti za parkove i drvorede. Često se platani prigovara, da je nezgodna za parkove zbog otpadanja dlačica sa listova, koji prouzrokuju kod osjetljivih ljudi poteškoće u dišnim organima. To otpadanje dlačica nastaje u maju i junu kada se lišće jače razvije. No štetnost te pojave nije tako velika i ona se pretjerava. Iako platane skoro svake godine rađaju velikim količinama sjemena, sa prosječno 35°/o! klijavoisti, ipak skoro nigdje ne ćemo u prirodi naići na ponik ili biljke razvijene iz naleta sjemena. Razlog je tome velika osjetljivost platane kod klijanja, kao i osjetljivost samog ponika. Sjeme platane klije, a ponik se može razviti samo pod stanovitim povoljnim uslovima, o kojima će kasnije biti govora. U našim ritskim šumama, gdje imade stabala i grupa platana, koje stalno rađaju sjemenom, nismo mogli dosada nigdje opaziti prirodnog pomlatka od naleta, iako tu ima mjestimično povoljnih uslova. Prema tome ćemo kod uzgoja platane u šumi morati istu razmnažati umjetnim načinom. Biološka i ekološka svojstva platane kao i naša dosadašnja zapažanja upućuju nas da je to vrsta prikladna za uzgoj u gornjoj etaži mješovite sastojine. Platana se dobro čisti od grana i razvija čisto deblo. Ona dobro podnosi potkresivanje i obrezivanje grana. Što se tiče odabiranja vrsti platana za uzgoj u šumi, držimo da bi se trebali držati slijedećega: U najviše slučajeva bit ćemo upućeni da sjeme za uzgoj sadnica platane uzimamo od stabala iz parkova ili drvoreda. Tu ćemo ponajčešće nailaziti na P. acerifolia. Ukoliko se kraj stabala te vrste nalaze i stabla ostalih vrsta platana (na pr. P. orientalis ili njene variete). i uspijevaju isto tako dobro kao P. acerifolia, ne bi bilo razloga da ne upotrebljavamo i njihovo sjeme. Našoj autohtonoj P. orientalis, treba davati prednost u krajevima gdje se ona nalazi od prirode. Ona se može uzgajati tamo gdje klima nije preoštra. Prirast platane. Pobližih podataka o prirastu platane nema u našoj a niti u stranoj literaturi. Općenito je poznato da je njeno prirašćivanje jako. Provedenom analizom jednog srednjeg stabla platane, koje je raslo u sastojim" sa brastom, jasenom i johom na vrlo dobrom tlu baranjske crnice, na području šumarije Darda, dobili smo slijedeće podatke: Starost stabla bila je 48 godina.. Prsni promjer bio je 58 cm. Totalna visina stabla 32,4 m. a dužina čistog debla do krošnje 10,20 m. Sveukupna masa stabla da 7 cm debljine bila je 3,96 m\ Tvoriva bilo je 1,39, goriva 2,57 ms. Oblični broj bio je 0,46. Stablo je bilo suvladajuće, sa okolnim hrastom i jasenom. Udaljenost debla od susjednih stabala bila je 4—7 m. Analizom stabla dobili smo slijedeće podatke debljinskog i visinskog prirasta (tab. II): RAZVOJ VISINE I PRSNOG PROMJERA JEDNOG STABLA PLATANE U MJEŠOVITOJ SASTOJINI. Tabela II. Godina starosti: 5 10 15 20 25 30 35 40 45 48 visina stabla m: 6 12 16 20 24 26 29 30 32 32 prsnistabla promjer u cm: 4 11 20 25 33 39 j 44 48 53 57 380 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Svojstva i upotreba platanovine. Drvo platane po izgledu je donekle slično bukovome. Ono imade mnoge, brojne, sitne okom nezamjetljive pore, jednoliko rasute po površini goda. Bijel drva je široka, bjelkasto crvenkasta a srž smeđa. Na poprečnom prerezu razabiru se granice godova kao tanke svijetle linije, a sržni traci su vrlo gusti, tanki i jasno vidljivi. Radijalni prerez pokazuje brojne i široke, vrpce i šare sržnih trakova koji su slični kao u bukve. Na tangencialnom prerezu razabiru se gusti i usko crtasti presjeci sržnih trakova, Osobito lijepe šare daju prerezi između tanigencialnog i radijalnog smjera. v SI. 1. Platana u visokoj šumi. Starost oko 30 god. Šumarija Darda. ) (Foto Podhorski) I fizikalna i uporabna svojstva platanovine, slična su bukovome drvu. Specifična težina prosušenog drva jest 0,62. Ono se uteže živo, srednje je tvrdoće (440 kg cm2), na pritisak i savijanje je počvrsto, i srednje je elastično. Obrađuje se srednje teško. Cijepa se teško. , Prema Miscellaneous Publication U. S. Dep. of Agr. bila bi tehnička svojstva za P. occidentalis: specifična težina u svježem stanju .... . 0,83 specifična težina u prosušenom stanju . . . 0,58 381 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U poredbi sa Quercus pedunculata, ako se isti uzme kao indeks 100, iznosi kod P. occidentalis: čvrstoća na savijanje . , , . 75 čvrstoća na pritisak paralelno sa vlaknom . . 83 elasticitet 81 tvrdoća 58 Drvo platane dobro se polira, a parenjem poprima crvenkastu jednoliku boju. Trajnost drveta je kratka. Ona je kod azijske platane nešto veća nego kod američke. Drvo platane rabi se za furnir, piljenu robu, stolariju, škrinje i košare za voće. Platana je. vrlo dobar ogrev, po vrijednosti jednak bukovome. 1949 god. dali smo ispitati uzorke platanovine iz ritskih šuma Baranje, na zavodu za mehaničku tehnologiju teh. fakulteta u Zagrebu u pogledu ogrevne snage. Ispitivanje je dalo slijedeće rezultate- Uzorci sa 13—lö´/o vlage imali su prostornu težinu od 0,502 do 0,541 g/cm*, a kalorička vrijednost iznosila je kod prosječnog sadržaja vlage od 15°/o = 4.100 Cal/kg. Štetnici i bolesti platane. Općenito platane nisu podvrgnute jačim napadima štetnika i bolesti. Povremeno dolazi u nas do mjestimičnih zaraza po gljivi Gnomonia veneta (Sacc.) Kleb, koja stvara uzduž rebara lišća žute mrlje i prouzrokuje u proljeće ugibanje izbojaka. Žućkasto bijelu trulež na stablima uzrokuje gljiva Collybia velotipes (Curt.) Quel., a bijelu trulež, Polyporus hispidus(Bull.) Fr, II. Rod platana može se razmnažati: generativnim načinom sjemenjem i vegetativnim načinom: pomoću reznica i povaljivanjem. U pogledu načina uzgoja šumskih sadnica platane smatramo, da je njihov uzgoj iz sjemena jednostavniji, sigurniji i jeftiniji od uzgoja sadnica iz reznica. Razmnažanje platane reznicama uobičajeno je u vrtljarstvu. Ono zahtijeva više manipualcije i upotrebu staklenika a reznice moraju na dnu imati dio dvogodišnjeg drva inače se ne primaju ili vrlo slabo. Razmnažanje platane povaljivanjem pogotovu ne bi došlo u obzir za šumske sadnice. O sjemenu platane. — Platane rađaju sjemenom obilno skoro svake godine. Sjemenke su složene u plodne glavice (bobe) koje ostaju čitave sve do proljeća, kada se rasipaju i sjeme raznosi vjetrom. Raspadanju plodnih glavica u proljeće, izgleda da pogoduju vjetrovi poslije kiša. Sjemenke platane su oko 1 cm duge plutasto-drvenjaste igličave, koje su na jednom kraju kuglasto odebljale. šiljati kraj sjemenke proviđen je vijencem tankih ali oporih žutih dlačica. Sjemenke su svojim šiljastim krajem usađene u jezgru plodne glavice, tako da vanjski sloj glavice čine deblji krajevi plodova. Jezgra sjemenke je sitna, tanka i dugoljasta te smještena samo u tankom dijelu sjemenke. (Vidi si. 2.). . I Ispitivanja izvršena kod IŠIZ*) dala su slijedeće prosječne podatke o sjemenu platane (P. acerifolia)**): *) ISIZ je kratica za Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu koju ćemo u ovom članku upotrebljavati. **) Pod platanom smatra se u ovom dijelu članka P. acerifolia. 382 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Promjer plodnih glavica u zrelom stanju prosječno je oko 3 cm. U 1 kg sadrži 130 glavica sa stapkama ili 135 bez stapki. ´ U jednoj plodnoj glavici imade prosječno oko 900 sjemenki. 1 kg sadrži oko 280 do 300.000 sjemenki bez dlaka. 1 kg sadrži oko 157 do 168.000 sjemenke sa dlakama. 1 kg sjemena sa dlakama zaprema oko 10,7 lit. 1 kg sjemena čistog od dlaka zaprema 7,118 lit. 1 litra sjemena sa dlakama teška je´oko 0,093 kg. 1 litra sjemena očišćenog od dlaka teška je 0,140 kg. Plodne glavice platane beru se obično u prosincu ili pred proljeće i čuvaju do sjetve. Ako se sjemenke na glavici drže još čvrsto, onda se stapke glavica moraju sa stabla odrezivati sa voćarskim škarama na motci, jer su peteljke glavica toliko žilave, da se rukom ne dadu otrgnuti. U proljeće tik pred rasipanjem glavica, branje sjemena vrši se lakše, jer se sa pobiračem za voće t. j . vrećicom na motci koja imade limeni rub sa rovašima, mogu plodne bobe zahvaćati i sjemenke se povlačenjem struse u vrećicu. Sabiranje sjemena može se vršiti i pometanjem istrušenog sjemena na tlu ,no takvo sjeme nije čisto. SI. 2. Uzdužni prerez sejmenke platane (bez dlačica). Uvećano. Orig. Sabrano sjeme čuva se do sjetve na suhom i zračnom mjestu ili u manjim vrećicama, Pošto je sjeme lagano, prikladno je za čuvanje u vrećicama od papira. Čuva li se sjeme u slojevima, ne bi oni smjeli biti deblji od 8—10 cm. Međutim uslijed dlakavog sjemena imade medu njima uvijek dovoljno zraka pa nema velike opasnosti da se ono upali. Zbog laglje manipulacije i sjetve preporuča se da se sjeme platane prije sjetve očisti cd dlaka. Mi smo taj rad vršili na slijedeći način: Sjeme se trlja u krugu između dlanova navlaženih ruku. Kod toga se dlačice sjemenki lome i smotavaju u vunene kugljice promjera oko 1 cm. Višekratnim resetanjem kroz rešeto sa dugim a uskim otvorima odijele se vunene kugljice od sjemena. Preostale primješane dla 383 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
čiče odijele se ponovnim rešetanjem na vjetru. Kao rešeto, izvrsno nam je kod toga rada poslužila obična pčelarska Hanemannova rešetka, veličine 40X30 cm, koju smo pribili na 7 cm široki drveni okvir. Rešetanje treba vršiti tako da se rešetka pomiče u smjeru okomitom na dužinu pukotina. Za čišćenje 1 kg sjemena platane sa dlakama a bez stapki treba na ovaj način: za trljanje 1 sat 15 min., a za rešetanje oko 50 min. Svega za čitav rad oko dva sata. Od 1 kg sjemena sa dlakama (bez stapki) dobiva se na tajnačin oko 0,56 kg očišćenih sjemenki i 0,44 kg dlaka. Ne će li se provesti ovakovo čišćenje sjemena od dlaka, može se sjeme jednostavno istrljati između dlanova uz dodavanje pijeska da se dlačice slome, pa se onda sjeme sije skupa sa pijeskom i pomiješanim dlakama. Klijavost sjemena platane. — Prema ispitivanjima IŠIZ klijavost sjemena platane vrlo je variabilna i kreće se u granicama od 3 do 55%. Prosječni procenat klijavosti dobrog sjemena mogao bi se uzeti sa cea 35%>. Sjeme platane klije brzo; u povoljnim ustavima treći do peti dan nakon sjetve, ako je podloga stalno vlažna te ako temperatura nije preniska. Veća temperatura ubrzava klijanje sjemena a hladnoća ga usporava. Kod naših pokusa sa sjemenom platane u klijalima kao i kod pokusnih sjetvi u rasadnicima, mogli smo do sada opaziti, da uz povoljne uslove, u prvih 6 do 8 dana nakon sjetve, iznikne većina klijavog sjemena tako da je kroz 10 do 12 dana proces klijanja kod većine sjemenki završen. Kotiledoni sa razvijit za 8 do 10 dana. Proces klijanja promatran u klijalima nije jednolik, već se odvija ritmički u povremenim jačim nasitiupima. Trajanje klijavosti bilo bi prema dosadašnjim našim pokusima godinu dana, i barem prvih pola godine ona je nesmanjena. Zbog velike varijabilnosti klijavosti sjemena platane, trebalo bi prije sjetve ispitati njegovu klijavost i to< u klijalima. Prerezivanjem sjemenki klijavost se ne da ustanoviti, jer su jezgre sjemenki vrlo sitne, pa se ne mogu prerezom lako zahvatiti. Kod klijanja sjemena platane, klica izbija iz šiljatog vrha sjemenke. Na vrhu (korijenčiću) klice razvija se tokom klijanja jedan skup sitnih, nježnih i vrlo osjetljivih upojnih korijenovih dlačica. Ne dosegne li proklijala klica na vrijeme vlažno tlo, nema li za vrijeme micanja dovoljno vlage ili je inače izvrgnuta isušeinju, ona brzo ugiba. To je izgleda jedan od glavnih uzroka zbog čega sjetva platane u našim rasadnicima ne uspijeva, te zbog čega je onemogućeno micanje ponika platane, akoi sjeme padne u šumi na listinac koji mu spriječava kontakt sa tlom. Na proces nicamja mogu nepovoljno djelovati i dlake na vrhu sjemenke platane. One su opore i ako su suhe, izdižu vrh sjemenke iz kojeg izlazi klica za oko 5 mm nad tlom. Time se sprečava da sjemenka iz tla po cijeloj svojoj dužini upija potrebnu vlagu. Ako se odebljali kraj sjemenke i dotiče vlažnog tla om je drvenast, plutast i u njemu ne leži klica. Ukoliko klica i nikne otežano joj je dohvaćanje tla i ona se izlaže isušivanju. Pokusi IŠIZ u god. 1952 sa klijanjem sjemena platane, koje je sa, ili bez dlaka bilo stavljeno na vlažnu zemlju, pokazali su slijedeće: od sjemena za koje je u klijalu ustanovljena klijavost od 45%> stavljene su sjemenke sa dlakama na stalno vlažnu zemlju (klijalo sa zemljom). Sjemenke nisu bile pritlačene, pa su dodirivale zemlju samo sa odebljalim krajem i dlačice su izdizale šiljati kraj sjemenke za 2 do 5 mm nad zemljom. U isto vrijeme stavljene su sjemenke od iste partije sjemena očišćene od dlaka, na stalno vlažnu zemlju, a sjemenke su slabo pritlačene na zemlju. Rezultat je bio slijedeći: Sjeme sa dlačicama isklijalo je samo sa 6°/o, dok je od dlaka čisto sjeme pritlačeno uz zemlju isklijalo opet sa 45°/o. Isti pokusi provedeni ranije 1951 pokazali su istu pojavu. Ta nam zapažanja pokazuju, da dlake sjemena platane, ako se sjeme ne pritlači na tlo, sprečavaju proces nicanja. 384 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sva naša dosadašnja ispitivanja i zapažanja potvrđuju činjenicu, da je klica platane u stadiju zakorijenjivanja, prvih dana po nicanju vrlo osjetljiva, i da joj je razvoj osiguran samo uz stalnu vlagu. Osjetljivost razvitog ponika postepeno opada. On naskoro stvara vretenasst korjenčić koji se probija u tlo. Kotiledoni .platane linearnog su oblika, cijela ruba i slični su onima rajčice. Prvi listići su ovalni u gornjoj polovici nazubljeni a u donjoj klinasto suženi te ravna ruba. (SI. 3.) SI. 3. Ponik platane (nar. vel.) Orig. Uzgoj sadnica iz sjemena. — Sjetvu sjemena platane treba vršiti na gredicama u redove. Tlo na koje se sije, treba da je dobre kvalitete i mora biti vlažno ili svježe. Po potrebi treba ga eventualno nekoliko dana prije sjetve zalijevati. Sjeme se sije gusto, već prema ustanovljenom °/o klijavosti. Labaje v preporuča sjetvu od 4—6,5 grama na 1 m2. Posijano sjeme pritlači se dobro rukom i pokrije tankim slojem zemlje. Prema L ab a j e v u debljina pokrovnog sloja zemlje smije biti na rahlom tlu najviše do 2 cm a na zbitim tlima najviše 0,5 do 1 cm debljine. Preduboka sjetva sjemena može osobito kod slabo prozračnih tala prouzročiti da sjeme slabo klije ili ugiba. Prema«lašim dosadašnjim iskustvima, držimo da je za naše prilike dovoljan za pokrivanje sjemena sasma tanki sloj sipke zemlj´e cea 3—5 mm, debljine, i da deblji slojevi ne djeluju povoljno. Neki ne pokrivaju posijano sjeme zemljom nego ga samo dobro pritlače. Smatramo, da je taj postupak manje povoljan zbog veće mogućnosti isušivanja sjemena. Kod naših pokusa sa sjemenom platane u klijalima sa zemljom opazili smo slijedeće: Sjemenke pokrivene tankim slojem zemlje izbijale su sa kotiledonima koji su bili slobodni od ljuske sjemena (košuljice) koja je ostala u zemlji. Naprotiv, sje menke koje su bile nepokrivene zemljom i samo pritlačene na zemlju, nicale su .nešto prije od prvih, ali im se kotiledoni nisu mogli osloboditi ljuske, već su ju no 385 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 42 <-- 42 --> PDF |
gill duze vremena jer su bili dijelom ili sasma, u ljusci ukliješteni. Uslijed toga su takove biljke u razvitku nešto zaostale i bile su slabije od biljaka koje su niknule bez smetnje, iz sjemenki pokritih zemljom. Glavni uvjet za uspješni razvoj ponika platane, prema stranim podacima a i prema našim dosadašnjim zapažanjima jest: da se poča m od početka sjetve sjemena pa sve do razvitka kotiledona i prvih listova tlo održava stalno u vlažnom stanju. \ Osuši li se tlo za vrijeme nicanja makar i na kratko vrijeme nastaje ugibanje ponika, Osobito su nepovoljna za uzgoj platane iz sjemena, zbita tla a naročito tla koja stvaraju pokoricu. Ako se pokorica stvori prigodom nicanja platane, ponik platane redovno ugiba. Iz tih razloga potrebno je da se u koliko nema dovoljno vlage ponik platane u početku dnevno zalijeva. Zbog nježnosti ponika zalijevanje treba vršiti oprezno i kroz ružu. Prema navodima Labajeva , ponik platane osobito je osjetljiv na vjetar. Navodno ga vjetar jačine od 5—7 m sec. uništava. Kod naših pokusa uzgoja platane iz sjemena, nismo dosada opazili pojave koje bi ukazivale na štetno djelovanje vjetra. No ono bi se moglo pretpostaviti, pogotovu ako se radi o suhom vjetru. - Prema podacima Schenck-a , sjetva azijske platane vrši se na gredicama na pjeskovitom i fino pulveriziranom tlu. Sjeme se pomješa sa vodom i ilovačom i jednoliko se razmaze po površini. Gredica se pokriva slamom koja se stalno navlažuje ili se natapa vodom odozdo, sve do klijanja. Neki preporučuju da se ponik platane zasjemjuje od sunca. Dosadašnja naša zapažanja ne potvrđuju potrebu toga. Kod pokusnih sjetvi nismo opazili nekih razlika između sadnica uzgojenih pod stalnom zasjenom i onih, uzgojenih na slobodi bez zasjenjivanja. Dapače, kod nezasjenjivanih biljaka, kao da je lišće bilo jedrije i čvršće. Međutim, možda bi zasjenjivanje koje ujedno sprečava isušivanje tla bilo pod stanovitim prilikama korisno. God. 1950. provedeni su u rasadniku IŠIZ-a orientacioni pokusi sjetve platane i uzgoja sadnica u 20 varianata. Pokusi su se odnosili na sjetvu na raznim podlogama, s raznovrsnim pokrivanjem, te uz primjenu nekih specialnih načina sjetve. Prigodom tih istraživanja, zapazili smo ovo: Podlog a t. j . vrsta tla na kojem se vrši sjetva, od važnog je utjecaja po rezultat. Podloge koje se lako isušuju i koje su zbite, nepovoljne su po klijanje i nicanje platane. To se je pokazalo kod sjetve na čistom pijesku, sloju čistog humusa, smjesi humusa i pijeska i na ilovastom mulju. Stvaranje pokorice sprečava nicanje i uzrokuje ugibanje ponika. Naprotiv povoljne su sve one podloge koje vlagu dugo zadržavaju. Dobri rezultati postignuti su na rahloj ili pjeskovitoj zemlji te na zemlji kojoj je bio primješan materijal koji je higroskopičan i zadržava vlagu kao što su stučena cigla ili smrvljeni drveni ugalj. Osobito dobar uspjeh postignut je na zemlji kojoj je bio primiješaj drveni ugljen (smrvljen do veličine sitnog kukuruza) a u količini oko 30%>. Tu je očito djelovala velika higroskopičnost drvenog uglja koji je u tlu zadržavao vlagu a zbog tamne bcje prikupljao toplinu. Vjerojatno, da je ugalj djelovao i specifično, jer se u novije vrijeme sve više ukazuje na povoljno djelovanje ugljena na rast bilja. Vrst pokrova sjetve, nije od tolikog utjecaja kao pcdloga, osim ako pokrov stvara pokoricu koja djeluje štetno. Najbolje je ne jako pokrivanje sipkom zemljom. Pokrivanje tankim slojem pijeska pokazalo se povoljnim. Pokrivanje čistim humusom, travom, suhim listincem ili grančicama djeluje nepovoljno, jer potiče isušivanje. U pogledu posebnih metoda sjetve, najbolji i odličan rezultat dala je ovdje po prvi puta pokušana metoda sjetve sjemena u reske, između položenih crijepova, tresaka, cigala ili dasaka. Najboljom se je pokazala sjetva u reske između 386 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 43 <-- 43 --> PDF |
crijepova. Način te sjetve bio je slijedeći: Dobro zalita vlažna gredica pokrita je komadima krovnog crepovlja tako da se rubovi crijepa nisu doticali već su između njih ostale rešetke (pukotine) cea 1 cm širine, a crijep je malo na zemlju pritlačen. U te rešetke, sijano je sjeme platane i pokrito tankim slojem vrtne zemlje. Sadnice uzgojene ovim načinom sjetve bile su najbujnije od svih ostalih varianata sjetve. Povoljno djelovanje tog načina sjetve tumačimo tako, da se pokrivanjem tla crijepom, vlaga u tlu zadržava, njeno isparivanje iz tla i u slučaju suše koncentrira se samo kroz rešetke između crepovlja, uslijed čega se u reškama održava stalno vlažno stanje, koje na klijanje i razvoj biljaka osobito povoljno djeluje. Pada li kiša ili se gredica zalijeva, voda navlažuje zemlju u reškama i prodire kroz njih u tlo gdje se uslijed kapilarnosti jednoliko raspodjeluje. Samo crepovlje dobro upija i zadržava vodu. Slično je djelovanje ako se sije u reske između poslaganih opeka, dasaka ili drvenih trijesaka od tesanja. Držimo da bi ta metoda bila podesna za sjetvu i ostalih vrsti koje traže trajnu vlagu.. Dobrom se je pokazala sjetva između redova položene mahovine. Prethodno močenje sjemena prije sjetve imalo je povoljno djelovanje. Sjetva sjemena koje je sa vodom i ilovačom bilo razmućeno u žitku kašu nije dala dobar rezultat zbog skrućivanja smjese. Zasjenjivanje ponika nije pokazalo urednosti. SI. 4. Struk izbojaka platane iz panja. Starost 28 god. Prsni promjeri: 24, 30 i 35 cm. Visine 26 m. Šumarija Darda. (Foto Podhorski) Iako su navedeni pokusi bili samo orientacioni, pa ih treba i dalje nastaviti, mogli bi ipak na osnovu njih za sada zaključiti slijedeće: Za uspješno klijanje i nicanje sjemena platane, odgovaraju u prvom redu rahla tla dobrih fizikalnih svojstava, koja imaju sposobnost zadrža 387 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 44 <-- 44 --> PDF |
van>a vlage i koja ne stvaraju pokoricu. Stvaranje pokorke u prvim danima nicanja, redovno dovodi do ugibanja ponika. Dodavanje tlu higroskopičkih primjesa, naročito drvenog uglja, djeluje povoljno. Vrsta pokrovnog sloja ne djeluje u tolikoj mjeri kao vrsta podloge, no i tu vrijedi isto, t. j . da su povoljne one vrste pokrova koje čuvaju vlagu koje se naglo ne suše i naravski ne stvaraju pokoricu. Ako se biljke platane ne presađuju, razvijaju nepravilno spiralnu, vre tenastu, nerazgranjenu duboku žilu srčanicu. Dvogodišnje nepresađivane biljke donekle razgranjuju korjenje ali preteže spiralna, odebljala neraz granjena srčanica. Prigodom jednog ispitivanja 200 komada srednje razvitih nepresađi vanih dvogodišnjh sadnica platane, ustanovili smo da su 70% imale ne razgranjenu žilu srčanicu a u 30% bilo je korijenje samo djelomično razgranjeno. Visina sadnica ovisi o dobroti tla te se u prvoj godini kreće od 25 do 40 cm, a u drugoj oko 40 do 100 cm. Mlade biljke razvijaju lišće trolapog oblika na dnu klinasto i ravna ruba, Kod dvogodišnjih sadnica grlo sadnice SI. 5. Sadnice platane (s lijeva na desno); prvi par, jednogodišnje; drugi par dvogodišnje nepresađivane; treći par, dvogodišnje presađivane čije je korijenje do pola prikraćeno. 388 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 45 <-- 45 --> PDF |
odeblja fl—2 cm) a i korijenje ojača, pa je jako, jedro´i mesnato. Općenito je korijenje sadnica platane u razmjeru spram stablike vrlo dugačko. U prvoj godini ono iznosi oko 20 do 30 cm a u drugoj godini oko 50 cm. Provedenim pokusima ustanovili smo, da sadnicama platane neobično pogoduje presađivanje, te da one vrlo dobro podnose prikraćivanje ko rijenja. I najslabije biljčice ako se presade, razviju se do godine u dobar rasadnički materijal, Ako se kod presađivanja, korijenje (srčanica) sadnice skrati na polovicu, razvije ona na mjestu prereza gust pršljen čupavog i dosta jakog korijenja, koje je za presađivanje idealno. Vidi si. 5. Presađi vane sadnice platane razviju se mnogo jače i bujnije od nepresađivanih. U rasadniku Sesvet e proveli smo god. 1951 pokuse presađivanja prikraćenih sadnica platane. Sadnice su presađivane: 1. neprikracene, 2. prikraćeno je samo korijenje do polovice, 3. prikraćeni su do polovice stabljike i korijen. Nakon jedne godine pokazalo se je slijedeće: duljina korjena kod svih varijanata bila je prosječno jednaka. Najbolje su uspjele presađivane sadnice kojima je bilo prikraćeno samo korijenje. One su imale nešto veću visinu t. j . za 3°/o od neprikraćivanih sadnica, dok su sadnice sa prikraćenim korijenjem i prikraćenom stabljikom bile za ll°/o niže od neprikraćivanih. Prikraćeno korijenje sadnica razvilo je na mjestu prereza gust pršljen. Prema navedenom možemo zaključiti da razvoju sadnica pla´ tane pogoduje ako se kod presađivanja sadnica prikrati samo korijen. Glavna prednost prikraćivanja korijenja bila bi što se ono uslijed toga bolje razvije pa je pode snije za sadnju. Prigodom pokusnih nasada platane na terenu, upotrebljavali smo jake dvo- i trogodišnje sadnice visoke 0,5—1 m, što se sa strane nekih (Pourtet) i preporuča. Predugo ili oštećeno korijenje može se prigodom sadnje pri kratiti. Svakako treba kod sadnje kopati dovoljno velike i duboke jame. Mi smo sadnju provađali u jame veličine 40 cm X 40 cm X 40 cm. Na osnovu svega što smo u ovome članku naveli, mogli bismo zaklju čiti slijedeće: Platana je vrijedna vrsta brzoga rasta podesna za uzgoj u šumi, pa je treba propagirali u našim nizinskim šumama. Za njezino uspijevanje po trebna je ne preoštra klima i duboko svježe tlo. Izgleda da je platana pri lagodljiva, te može uspijevati i pod slabijim okolnostima. Ona je heliofilna, ali zasjenjuje i štiti tlo. Nije podesna za prirodno pošumljivanje, pa bi je u nas trebalo razmnažati sadnicama uzgojenih iz sjemena. Zbog jake iz bo j ne snage platana bi odgovarala i za uzgoj u nisikoj šumi. Za uzgoj sadnica platane iz sjemena podesna su samo svježa tla koja zadržavaju vlagu i ne stvaraju pokoricu. Ponik platane vrlo je osjetljiv na sušu pa mu je u po četku razvitka potrebna stalna vlaga. Od pokorice ugiba. Na razvoj sad nica djeluje povoljno primjesa drvnog uglja u tlu. Sadnicama platane oso bito pogoduje presađivanje sa prikraćenim korijenjem. LITERATURA: Ani ć M.: Dendrologija, Šumarski priručnik, Zagreb 1946; Burckhard t A.: Säen und pflanzen nach forstlichen Praksis. Trier 1893; Đorđevi ć P.: Anatomska građa drveta, Beograd 1931; Lobajev I. I.: Platan. Lesnoe hozjajstvo 1950; Lore y T.: Handbuch der Forstwissenschaft, Wien 1913; Petrovi ć D.: O šumskom drveću u Južnoj Srbiji, Š L. 1934; Pourte t J.: Veštačko pošumljavanje — prijevod s francuskog, Beograd 1948; Silva Ta roue a E., Schneider C: Unsere Freilandbaumgehölze, Wien 1922; Schenc k C. A.: Fremdländische Wald und Parkbäume, Berlin 1939; Š kü ri ć V.: Ključ za određivanje bolesti drveća, Šum. priručnik, Zagreb 1946; Ugrenovi ć A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1950. 389 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SUR LE PLATANE ET LES SOINS A DONNER A SES PLANTS L´auter expose les donnees sur le platane et decrit la culture des jeunes plants provenant du semis. De raeme il cite des resultats obtenus sur les places d´essai. On a eu des resultats avantageux avec rensemencement dans les rainures entre les tuiles deposees et avec le semis sur le sol ou l´on a ajoute du menu charbon de bois. Le repiquage et le raccourcissement de racines de jeunes plants se sont demontres comme des operations etant tres favorables au developpment de jeunes plantations. Ing. Giperborejski Boris (Split) VRSTE DRVETA ZA POŠUMLJAVANJE KRŠA DALMACIJE (Zapažanja iz prakse) Pri pošumljivanju krša problematika vrsta uvijek je zauzimala centralno mjesto. Rješavanje ovog pitanja u toliko je teže, što se kod određivanja vrsta mora tretirati dvije, često oprečne tačke gledišta. Sa ekonomsko- gospodarskog gledišta trudilo se udovoljiti željama i potrebama mjesnog stanovništva, a uz to zadovoljiti i osnovnim zahtjevima šumarske shuke. Sa biološkog gledišta nastojalo se izvršiti izbor otpornijih vrsta sposobnih izdržati teške ekološke uvjete razvitka i života na kršu. Svrha je ovom članku da prikaže pojedina zapažanja i zanimljivosti iz prakse predratnih pošuml javan ja obzirom na izbor vrsta i time doprinese rješavanju ovog aktuelnog problema. S druge strane ovom je članku svrha, da potakne kolege na terenu na daljnja provjeravanja ovog i sličnih pitanja. Za sada su u ovom članku izložena zapažanja iz prakse u zagorskom kontinentalnom dijelu Dalmacije, ostavljajući za buduće pretres sličnih pitanja za primorski dio krša. Kao primjer navodimo radove na području kotara Imotsko g zbog toga, što je ovaj kotar po svojim ekološkim uvjetima tipčian za šire područje zagorskog krša Dalmacije. U ovom kotaru nahode se sve florističke zone počev od hladnijeg lauretuma do alpskih pašnjaka i suvata u planini Biokovo. Postoji također i obilje pedološko-genetskih tipova. Osnovni tip tla svakako je crvenica u svim njenim nijansama, ali uz nju tu i tamo susrećemo fliš-teren, aluvijum, diluvijalne naslage i druge formacije sve do skeletnog i potpuno sterilno* zemljišta kraških kamenjara. Klima je polukontinentalna. Oborina ima cea 1100 mm godišnje. Termički minimum najhladnije zime zabilježen je u prošlom deceniju sa —18° C u trajanju od 4 dana. Šume su devastirane uglavnom u područjima od 250 do 600 m nlv. U tim područjima bilo je izdvojeno cea 4000 ha golog krša u raznim poreznim općinama u svrhu vještačkog pošumljavanja. Prije rata pošumljavanje se vršilo uglavnom sadnjom crnogoričnih i bjelogoričnih vrsta u omjeru 3 : 1 ili još češće 4 : 1. Ovaj omjer u korist crnogorice nije bio slučajan. On jebio diktiran potrebama štednje i veće sigurnosti u postizavanju uspjeha sadnje. I jedno i drugo moglo se postići najlakše upotrebom za pošumljavanje prokušanih domaćih vrsta i grmljer, stoga se izboru vrsta nije pokla 390 |