DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 31     <-- 31 -->        PDF

tako i eksperimentalno (4 i 22). Još jednom, i na ovom polju šumarske
nauke uveravamo Se: »da čovek iz dana u dan postaje sve više zaista
rukovodilac i ovim procesima u zemlijštu, što je uslovljeno savremenim
stanjem biološke nauke uopšte«. (19).


Zaključak


1. Obešumljena šumska zemljišta treba deliti na pogodna i nepogodna
za pošumljavanje t. j. na zemljišta, koja posle obešuml´jenja nisu izgubila
svoja svojstva i lako se pošumljavaju, i na zemljišta koja su posle obešumljenja
degradirana t. j . promenila svoja fizička i mikrobiološka svojstva.
Zemljišta prve kategorije mogu se lakše pošumiti i bez prethodne obrade
zemljišta, dok zemljišta druge kategorije, degradirana, uspešno se mogu
pošumiti samo sa prethodnom obradom.
2. Prethodnom obradom zemljišta za veštačko pošumljivanje stvaraju
se povoljna pedološka i mikrobiološka svojstva u zemljištu, a koja su bila
izgubljena usled degradacije zemljišta nestankom šume.
3. Prethodnu obradu zemljišta treba vršiti bar pola godine pre sadnje
ili setve t. j . za proletnje pošumljivanje obradu zemljišta treba vrsti u jesen,
a za jesenje u proleće. Prethodna obrada zemljišta u šumarstvu je ono —
što je crni ugar u poljoprivredi.
4. Prethodnu obradu šumskog zemljišta treba izvoditi na ove načine:
na brazde-pruge, parcelice (krpe-gnezda), a samo na vrlo strmim položajima
na stari način t. j . na jame.
5. Prethodnom obradom i sterilno-neplodno šumsko zemljište postaje
plodnije i podesno za veštačko pošumljavanje, jer se takvom obradom aktiviraju
činioci zemljišne plodnosti, kojih dotle u zemljištu nije bilo ili su oni
bili u latentnom stanju.
LITERATURA


1. Viljam s V. R.: Osnovi ratarstva (prevod sa ruskog), Beograd 1946.;
2. Viljams V. R.: Nauka o zemljištu (prevod s ruskog); 3. Gračanin M,: Pedologija.
Zagreb 1946; 4. Gladiševski j M. K.: Poljozaštitni šumski pojasevi. Beograd
1949.; Gulisašvil i V. S., S tra.tamo v i ć A. I.: Fizička svojstva šumskih
zemijišta i njihove promene pod utica´jem šumsko-gospodarskih mera (na ruskom).
Lenjingrad 1935.; 5. Jeki ć J.: Prilozi istoriji šumarstva Srbije. Beograd 1928.;
7. Kačinski j N. A.: Postanak i život zemljišta. Moskva 1945. (Na ruskom);
8. Kos tiče v S. P.: Fiziologija bilja. Moskva 1933. (Na ruskom); 9. Krasiljniko
v N.A.: Osnove mikrobiološkog poboljšavanja zemljišta. Moskva 1945. (Na
ruskom); 10. Nikoli ć S.: Agrikulturna hernija sa ishranom bilja. Beograd 1950.;
11. Pola stoleća šumarstva. Zagreb 1926.; 12. Soljani k I.: Kako treba obrađivati
zemljišta za pošumljavanje. »Novi Težak«, br. 3. Beograd 1948.; 13. Soljani k I.:
O kvalitetu veštačkih pošumljavanja. — Bilten Min. Šum. Srbije br. 8. Beograd
1949.; 13a. Soljani k I.: O pošumljavanju goleti u istočnoj Srbiji. — Šumarstvo
or. 2, Beograd 1951.; 14. Soljani k I.: Gnezdovna metoda (nov način pošumfjavanja).
Bilten Min. Šum. br. 1—2, Beograd 1950.; 15. Soljani k I.: Mikoriza drvenastih
biljaka u vezi sa podizanjem šuma (po prof. Mišustinu). Šumarski list br. 12,
Zagreb 1950.; 16. Stebu t A.: Nauka ´o poznavanju zemljišta. Beograd 1927.;
17. Stebu t A.: Agropedologija, I deo, Beograd 1947.; 18. Stebu t A.: Agropedologija,
II deo, Beograd 1950.; 19. Tešić Z.: Mikrobiologija šumskog zemljišta. Beograd
1949.; 20. Timirjaze v K. A.: Zemljoradnja i fiziologija bilja. Beograd 1947.;
21. Todorović D.: Opšte ratarstvo. Beograd 1948.; 22. Lisenko T. D.: Agro375