DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
tako i eksperimentalno (4 i 22). Još jednom, i na ovom polju šumarske nauke uveravamo Se: »da čovek iz dana u dan postaje sve više zaista rukovodilac i ovim procesima u zemlijštu, što je uslovljeno savremenim stanjem biološke nauke uopšte«. (19). Zaključak 1. Obešumljena šumska zemljišta treba deliti na pogodna i nepogodna za pošumljavanje t. j. na zemljišta, koja posle obešuml´jenja nisu izgubila svoja svojstva i lako se pošumljavaju, i na zemljišta koja su posle obešumljenja degradirana t. j . promenila svoja fizička i mikrobiološka svojstva. Zemljišta prve kategorije mogu se lakše pošumiti i bez prethodne obrade zemljišta, dok zemljišta druge kategorije, degradirana, uspešno se mogu pošumiti samo sa prethodnom obradom. 2. Prethodnom obradom zemljišta za veštačko pošumljivanje stvaraju se povoljna pedološka i mikrobiološka svojstva u zemljištu, a koja su bila izgubljena usled degradacije zemljišta nestankom šume. 3. Prethodnu obradu zemljišta treba vršiti bar pola godine pre sadnje ili setve t. j . za proletnje pošumljivanje obradu zemljišta treba vrsti u jesen, a za jesenje u proleće. Prethodna obrada zemljišta u šumarstvu je ono — što je crni ugar u poljoprivredi. 4. Prethodnu obradu šumskog zemljišta treba izvoditi na ove načine: na brazde-pruge, parcelice (krpe-gnezda), a samo na vrlo strmim položajima na stari način t. j . na jame. 5. Prethodnom obradom i sterilno-neplodno šumsko zemljište postaje plodnije i podesno za veštačko pošumljavanje, jer se takvom obradom aktiviraju činioci zemljišne plodnosti, kojih dotle u zemljištu nije bilo ili su oni bili u latentnom stanju. LITERATURA 1. Viljam s V. R.: Osnovi ratarstva (prevod sa ruskog), Beograd 1946.; 2. Viljams V. R.: Nauka o zemljištu (prevod s ruskog); 3. Gračanin M,: Pedologija. Zagreb 1946; 4. Gladiševski j M. K.: Poljozaštitni šumski pojasevi. Beograd 1949.; Gulisašvil i V. S., S tra.tamo v i ć A. I.: Fizička svojstva šumskih zemijišta i njihove promene pod utica´jem šumsko-gospodarskih mera (na ruskom). Lenjingrad 1935.; 5. Jeki ć J.: Prilozi istoriji šumarstva Srbije. Beograd 1928.; 7. Kačinski j N. A.: Postanak i život zemljišta. Moskva 1945. (Na ruskom); 8. Kos tiče v S. P.: Fiziologija bilja. Moskva 1933. (Na ruskom); 9. Krasiljniko v N.A.: Osnove mikrobiološkog poboljšavanja zemljišta. Moskva 1945. (Na ruskom); 10. Nikoli ć S.: Agrikulturna hernija sa ishranom bilja. Beograd 1950.; 11. Pola stoleća šumarstva. Zagreb 1926.; 12. Soljani k I.: Kako treba obrađivati zemljišta za pošumljavanje. »Novi Težak«, br. 3. Beograd 1948.; 13. Soljani k I.: O kvalitetu veštačkih pošumljavanja. — Bilten Min. Šum. Srbije br. 8. Beograd 1949.; 13a. Soljani k I.: O pošumljavanju goleti u istočnoj Srbiji. — Šumarstvo or. 2, Beograd 1951.; 14. Soljani k I.: Gnezdovna metoda (nov način pošumfjavanja). Bilten Min. Šum. br. 1—2, Beograd 1950.; 15. Soljani k I.: Mikoriza drvenastih biljaka u vezi sa podizanjem šuma (po prof. Mišustinu). Šumarski list br. 12, Zagreb 1950.; 16. Stebu t A.: Nauka ´o poznavanju zemljišta. Beograd 1927.; 17. Stebu t A.: Agropedologija, I deo, Beograd 1947.; 18. Stebu t A.: Agropedologija, II deo, Beograd 1950.; 19. Tešić Z.: Mikrobiologija šumskog zemljišta. Beograd 1949.; 20. Timirjaze v K. A.: Zemljoradnja i fiziologija bilja. Beograd 1947.; 21. Todorović D.: Opšte ratarstvo. Beograd 1948.; 22. Lisenko T. D.: Agro375 |